Istra\u017eivanje je testiralo kako je otvoreno pra\u0107enje meditacije – ili meditacija koja usredsre\u0111uju svjesnost na osje\u0107anja, misli ili osjete dok se razvijaju u ne\u010dijem umu i tijelu – promijenila mo\u017edanu aktivnost na na\u010din koji sugeri\u0161e pove\u0107ano prepoznavanje pogre\u0161aka.<\/p>\n
“Ljudski interes za meditaciju i svjesnost nadma\u0161uje ono \u0161to nauka mo\u017ee dokazati u smislu u\u010dinaka i koristi”, rekao je Jeff Lin, doktorski kandidat psihologije MSU-a i koautor studije. “Ali nevjerovatno mi je da smo uspjeli vidjeti kako jedna sesija vo\u0111ene meditacije mo\u017ee proizvesti promjene u mo\u017edanoj aktivnosti kod onih koji ne meditiraju”, prenosi znanost.com.hr.<\/p>\n
Nalazi sugeri\u0161u da razli\u010diti oblici meditacije mogu imati razli\u010dite neurokognitivne u\u010dinke, a Lin je objasnio da postoji malo istra\u017eivanja o tome kako otvoreno pra\u0107enje meditacije uti\u010de na prepoznavanje pogre\u0161aka.<\/p>\n
“Neki oblici meditacije usredsre\u0111uju se na jedan objekt, obi\u010dno na dah, ali meditacija otvorenog pra\u0107enja je malo druga\u010dija”, rekao je Lin. “Natjera vas da obratite pa\u017enju na sve \u0161to se doga\u0111a u va\u0161em umu i tijelu. Cilj je mirno sje\u0111eti i pa\u017eljivo paziti na to kuda um putuje, a da se previ\u0161e ne uhvatite u pejsa\u017eu.”<\/p>\n
Lin i njegovi koautori iz MSU – William Eckerle, Ling Peng i Jason Moser \u2013 regrutovali su vi\u0161e od 200 u\u010desnika kako bi testirali kako meditacija otvorenog pra\u0107enja uti\u010de na to kako ljudi otkrivaju pogre\u0161ke i reaguju na njih. U\u010desnici, koji nikada prije nisu meditirali, vo\u0111eni su kroz 20-minutnu meditaciju s otvorenim nadzorom dok su istra\u017eiva\u010di mjerili mo\u017edanu aktivnost putem elektroencefalografije ili EEG-a. Zatim su zavr\u0161ili kompjuterizovani test odvra\u0107anja pa\u017enje.<\/p>\n
“EEG mo\u017ee mjeriti mo\u017edanu aktivnost na nivou milisekundi, tako da smo dobili precizne mjere neuralne aktivnosti odmah nakon pogre\u0161aka u pore\u0111enju s ta\u010dnim odgovorima”, rekao je Lin. “Odre\u0111eni neuronski signal javlja se otprilike pola sekunde nakon pogre\u0161ke koja se zove pozitivnost pogre\u0161ke, a koja je povezana sa svjesnim prepoznavanjem pogre\u0161ke. Otkrili smo da je snaga ovog signala pove\u0107ana kod meditanata u odnosu na kontrole.”<\/p>\n
Dok meditanti nisu imali neposredna pobolj\u0161anja stvarnog izvo\u0111enja zadatka, nalazi istra\u017eiva\u010da nude obe\u0107avaju\u0107i prozor u potencijal trajne meditacije.<\/p>\n
“Ovi nalazi su sna\u017ena demonstracija onoga \u0161to samo 20 minuta meditacije mo\u017ee u\u010diniti kako bi pobolj\u0161alo sposobnost mozga da otkrije i obrati pa\u017enju na pogre\u0161ke”, rekao je Moser. “To \u010dini da se osje\u0107amo sigurnije u ono \u0161to bi meditacija svjesnosti zaista mogla biti sposobna za performanse i svakodnevno funkcionisanje upravo tamo u ovom trenutku.”<\/p>\n
Dok su meditacija i svjesnost postali glavni interes posljednjih godina, Lin je me\u0111u relativno malom grupom istra\u017eiva\u010da koji koriste neuronau\u010dni pristup procjeni njihovih psiholo\u0161kih u\u010dinaka.<\/p>\n
Gledaju\u0107i unaprijed, Lin je rekao da \u0107e u sljede\u0107oj fazi istra\u017eivanja biti uklju\u010dena \u0161ira grupa u\u010desnika, testirani razli\u010diti oblici meditacije i utvr\u0111eno mogu li se promjene u mo\u017edanoj aktivnosti prevesti do promjena u pona\u0161anju uz dugotrajniju praksu.<\/p>\n
“Sjajno je vidjeti odu\u0161evljenje javnosti za svjesnost, ali jo\u0161 uvijek ima puno posla iz nau\u010dne perspektive da se razumiju prednosti koje mo\u017ee imati, i \u0161to je jednako va\u017eno, kako zapravo funkcioni\u0161e”, rekao je Lin. “Vrijeme je da na to po\u010dnemo gledati kroz stro\u017eiji objektiv.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nova studija sa Univerziteta Michigan State (MSU) \u2013 najve\u0107a do sada te vrste \u2013 pokazala je da bi nam meditacija mogla pomo\u0107i da postanemo manje skloni pogre\u0161kama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278831,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1131],"class_list":["post-336527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-meditacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336527"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336528,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336527\/revisions\/336528"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}