{"id":336284,"date":"2022-01-10T07:28:54","date_gmt":"2022-01-10T06:28:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=336284"},"modified":"2022-01-10T07:29:51","modified_gmt":"2022-01-10T06:29:51","slug":"kazahstanska-kriza-umjesto-ruske-glavobolja-za-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/10\/kazahstanska-kriza-umjesto-ruske-glavobolja-za-sad\/","title":{"rendered":"Kazahstanska kriza: umjesto ruske, glavobolja za SAD"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

I posljednja dr\u017eava biv\u0161eg SSSR-a (ako izuzmemo tri pribalti\u010dke), Kazahstan, na\u0161ao se od pro\u0161loga tjedna u vrtlogu poku\u0161aja nasilne smjene vlasti tj. klasi\u010dne revolucije, koja je, kao i obi\u010dno, i tamo po\u010dela vi\u0161e-manje mirnim prosvjedima sa zahtjevima vladi za smanjenjem cijena plina. Iako je vlada u strahu od \u0161irenja prosvjeda vrlo brzo reagirala i spustila njihove cijene \u010dak i na ni\u017eu razinu od tra\u017eene (odnosno vratila regulaciju istih u svoje ruke, preuzev\u0161i ih od burzi koje se rukovode isklju\u010divo tr\u017enim zakonima i kojima ih je prethodno predala time se dovev\u0161i u stanje sli\u010dno onom u EU), \u010ditav je prosvjed brzo eskalirao u velike nerede koji su zahvatili \u010ditavu zemlju, a ranije zahtjeve za ni\u017eim cijenama zamijenili su oni politi\u010dki \u2013 za smjenu \u010ditave dr\u017eavne vlasti.<\/p>\n

\u201eDo zuba naoru\u017eani\u201d i krajnje agresivni prosvjednici izvrsnom taktikom uli\u010dnih borbi u velikoj su mjeri sprije\u010dili u\u010dinkovit otpor policijskih snaga, zauzeli brojne administrativne zgrade, pa \u010dak i neke policijske postaje i skladi\u0161ta naoru\u017eanja, ured dr\u017eavne sigurnosti u Almatyiju, \u010dak nakratko i tamo\u0161nju zra\u010dnu luku, i izvrsno su koordinirali akcijama diljem zemlje To ne mo\u017ee biti i nije slu\u010dajno, ve\u0107 je jasno kako netko mo\u0107an iza svega ovog stoji. Tko, ne \u017eelim tvrditi bez konkretnih dokaza (a kako je to bilo primjerice u Ukrajini gdje se \u201eameri\u010dka veza\u201c nije niti skrivala), ve\u0107 \u0107u to prepustiti svakome od vas nakon izno\u0161enja poznatih i manje poznatih a provjerenih podataka, prikaza geopoliti\u010dke pozadine i tajminga same operacije, uz dono\u0161enje zavr\u0161ne prosudbe \u010dime sve to mo\u017ee rezultirati.<\/p>\n

\n

Od prava na \u201e\u0161vicarski standard\u201c do \u201eAllahu Akbar\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako je u neredima sve vi\u0161e i br\u017ee po\u010deo rasti broj \u017ertava, sve su \u010de\u0161\u0107e stizale vijesti i dobro poznate slike poput\u00a0 onih s nekih drugih, Kazahstanu ne tako dalekih prostora \u2013 odrubljivanja glava policijskim slu\u017ebenicima, plja\u010dke, dilanja automatskog oru\u017eja prosvjednicima i sl. Opravdanu pobunu ljudi nezadovoljnih socijalnim stanjem u zemlji, kojima se gotovo u pravilu od nekud nude obe\u0107anja o boljem \u017eivotu poput onog u \u0160vicarskoj ili \u0160vedskoj \u2013 vrlo su brzo zamijenile parole \u201eAllahu Akbar\u201c i pozivi na ru\u0161enje \u201eprokremaljske vlade\u201c.<\/p>\n

\n

Ogromna i resursima bogata zemlja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kazahstan je 9. po veli\u010dini zemlja svijeta (vi\u0161e od 2 700 000 km2) ali tek 50. prema broju stanovnika (oko 19 000 000) \u010dime spada me\u0111u najrje\u0111e naseljene dr\u017eave svijeta. Od najstarijeg doba ljudske civilizacije na tim su golemim i prete\u017eito stepskim prostorima nicala i propadala razli\u010dita carstva. Od 18. stolje\u0107a taj je prostor u pribli\u017eno sada\u0161njim granicama pripadao Ruskom carstvu, a od 20. st. SSSR-u gdje je dobio status sovjetske kazahstanske socijalisti\u010dke republike tj. dobio prvi nacionalno odre\u0111en dr\u017eavni oblik makar i u ograni\u010denom obliku. Etni\u010dki je to izrazito raznolika dr\u017eava. Najbrojniji su Kazaci (60%), Rusi (24% ili, u brojevima, oko 4 milijuna i \u017eive ve\u0107inom u sjevernim regijama zemlje), 3% \u010dine\u00a0 Uzbeci, 2% Ukrajinci, oko 1,5% ima Ujgura uglavnom na istoku zemlje i td. Islam je dominantna religija sa 70% ukupnog udjela, a slijedi ga pravoslavno kr\u0161\u0107anstvo s 26% i td.<\/p>\n

Raspadom SSSR-a u prosincu 1991. g. Kazahstan je dobio dr\u017eavnu samostalnost. Dobio \u2013 u doslovnom smislu te rije\u010di s obzirom da tada\u0161nji predsjednik te sovjetske republike, Nursultan Nazarbajev, nije niti \u017eelio samostalnost zemlje, ve\u0107 ga je na isto gotovo primorao tada\u0161nji predsjednik RSFSR Boris Jeljcin. Naime, u to vrijeme ne samo kako nije bilo nikakvih kazahstanskih te\u017enji za nezavisno\u0161\u0107u, ve\u0107 je i stanovni\u0161tvo etni\u010dki bilo znatno druk\u010dije strukturirano: Kazasi su \u010dinili svega oko 51% stanovni\u0161tva, a Rusi i Ukrajinci oko 47%.<\/p>\n

Prirodna bogatstva Kazahstana su golema: bogat je naftom i plinom, a najve\u0107i je svjetski proizvo\u0111a\u010d strate\u0161ki va\u017enog urana s oko 40% udjela kojeg najvi\u0161e izvozi u Rusiju i Kinu. Ima i velike mogu\u0107nosti za razvoj poljoprivrede, a u sovjetsko doba bio je i jedan od najve\u0107ih svjetskih proizvo\u0111a\u010da pamuka.<\/p>\n

\n

Poveznica s \u201earapskim prolje\u0107em\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Neuspjeh bliskoisto\u010dnih revolucija \u201earapskog prolje\u0107a\u201c s krajem prvog desetlje\u0107a XXI. stolje\u0107a doveo je do potpunog sloma nekad va\u017enih dr\u017eava poput Iraka i Libije, ili pak njihovog nepovratnog slabljenja poput Sirije, koja je uspjela sa\u010duvati vlast i ve\u0107i dio teritorija ali samo zahvaljuju\u0107i ruskoj vojnoj intervenciji na poziv Assadove vlade. Kao posljedica toga do\u0161lo je do pojave brojnih novih teroristi\u010dkih organizacija islamisti\u010dkog smjera, uz ve\u0107 od ranije poznatu Al-Qaidu. Najpoznatija je tzv. Islamska dr\u017eava (IS). Nakon sloma njezinog \u201ekalifata\u201c d\u017eihadisti su se disperzirali diljem regije, a dio ih je stigao (ne pje\u0161ice i stihijski, ve\u0107 vrlo organizirano \u0161to nije tema ove analize) i u Afganistan i dr\u017eave Srednje Azije. Izme\u0111u ostaklih \u2013 i u Kazahstan.<\/p>\n

Nakon ameri\u010dkog i NATO povla\u010denja iz Afganistana u kolovozu pro\u0161le godine bilo je jasno da \u0107e se dio tih radikalnih islamista od tamo \u017eeljeti prebaciti u susjedne zemlje Srednje Azije. Pri tom, u geostrate\u0161kom i geopoliti\u010dkom smislu za to prebacivanje puno manju te\u017einu od Kazahstana imaju susjedni Tad\u017eikistan ali i znatno ve\u0107i Uzbekistan (iako i sami imaju sna\u017ene islamisti\u010dke organizacije na svom teritoriju pa se \u010dine za to \u201epogodnim tlom\u201c) iz jednog klju\u010dnog razloga: Kazahstan je geostrate\u0161ki i geopoliti\u010dki klju\u010dna zemlja za Rusiju. S njom ima zajedni\u010dku granicu du\u017eu od 7500 kilometara (vi\u0161estruko ve\u0107u od ruske s Ukrajinom) \u2013 gotovo od u\u0161\u0107a Volge u Kaspijsko more na zapadu do Altajskog gorja na istoku, pri \u010demu grani\u010dnih kontrola gotovo i nema s obzirom da su dvije zemlje u istim integracijskim strukturama \u2013 prije svega Euroazijskoj ekonomskoj zajednici i vojnoj ODKB (CSTO). Drugim rije\u010dima, teroristima i radikalnim islamistima prebacivati se iz Kazahstana u Rusiju bilo bi lak\u0161e nego preko drugih zemalja regije koje nemaju zajedni\u010dku granicu s Rusijom ili je ona mala.<\/p>\n

\n

Zapadni investitori, organizirani kriminal i radikalni islam<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U Kazahstanu djeluju i vrlo sna\u017eni i utjecajni elementi organiziranog kriminala, povezanog s eksploatacijom prirodnih bogatstava kao i klasi\u010dnih \u0161vercerskih mafija\u0161kih struktura, prije svega robama iz Kine, koji djeluju u golemim razmjerima \u2013 nama gotovo nezamislivim. Uz to aktivne su i radikalne islamisti\u010dke organizacije koje sve agresivnije djeluju u nametanju svoje ideologije \u2013 uglavnom prema mla\u0111em stanovni\u0161tvu. Jedan od kazahskih krajnje kontroverznih tajkuna, pravomo\u0107no osu\u0111ivani bankar, ve\u0107 dugo s azilom u Francuskoj, Mukhtar Ablyazov, \u010dija organizacija za koordinaciju prosvjedima u Kazahstanu djeluje u Kijevu, prije dva dana javno je priznao u eteru ukrajinske televizije Ukrajina 24 kako koordinira dijelovima protuvladinih prosvjeda u Kazahstanu, daje upute kako reagirati u sukobima s policijom, kako postavljati \u0161atore ispred vladinih institucija i td., na \u0161to ve\u0107 ranije upozoravaju ruski politi\u010dari i mediji, dovode\u0107i opet Ukrajinu u vezu, kako ka\u017eu, s pru\u017eanjem potpore destabilizaciji stanja na post-sovjetskom prostoru. Sli\u010dno onom ne tako davnom u Bjelorusiji zbog \u010dega je tamo\u0161nji \u010delnik Aleksandar Luka\u0161enko (Zapad ga ne priznaje predsjednikom, op.Z.M.) gotovo prekinuo odnose sa slu\u017ebenim Kijevom koji su do tada bili vrlo dobri (podsje\u0107amo da Luka\u0161enko nije htio niti priznati Krim ruskim teritorijem, o \u010demu je sada potpuno promijenio stav).<\/p>\n

I sama kazahstanska vlast svojom je politikom itekako pridonijela radikalizaciji stanovni\u0161tva. Potpuno je pogre\u0161no misliti kako je dr\u017eavna politika te zemlje bila proruska. Upravo suprotno: vi\u0161e-manje otvoreno je bila prozapadna: zapadni kapital i investicije dominantni su u svim klju\u010dnim gospodarskim segmentima zemlje, prije svega u energetici i financijama. Zapadne energetske tvrtke (prije svega ameri\u010dke i britanske) ve\u0107 godinama ubiru oko dvije tre\u0107ine profita iz eksploatacije nafte i plina u zapadnom Kazahstanu (etni\u010dki naj\u010di\u0161\u0107em kaza\u010dkom prostoru i mjestu gdje je ova pobuna i po\u010dela). Zna\u010dajno je prisutan i kineski kapital, a i nju, naravno, najvi\u0161e zanimaju tamo\u0161nji energenti, prije svega ugljikovodici s obzirom na nedostatak vlastitih. Zanimljivo je i da je ne tako davno, predsjednik Takayev, na Valdajskom klubu u So\u010diju, u svom govoru Kazahstan predstavio kao primjer svim dr\u017eavama jer je otvoren za investicije iz svih zemalja i da time ja\u010da svoj me\u0111unarodni polo\u017eaj. Putin mu je, pola u \u0161ali pola u zbilji, tom prigodom dobacio da je \u201etako mislio i Sadam Husein\u201c. Drugim rije\u010dima dao mu je do znanja da nikakve strane investicije nisu jamstvo bilo \u010dije nacionalne sigurnosti ma o kako se mo\u0107nim kompanijama pri tom radilo<\/p>\n

Da nije sve bilo u redu u odnosima s Moskvom svjedo\u010de i sve sna\u017eniji proturuski osje\u0107aji ve\u0107inskog kaza\u010dkog stanovni\u0161tva \u0161to se tamo\u0161nja vlast uop\u0107e nije trudila sprje\u010davati. \u0160tovi\u0161e! Gotovo je otvoreno stajala iza neformalnih civilnih udruga \u2013 tzv. jezi\u010dnih patrola, koje posljednjih godina nerijetko fizi\u010dki na ulicama i u trgovinama maltretiraju i napadaju ljude koji govore ruski, pri \u010demu policija uglavnom ne reagira. Postoje i video snimci u kojima te \u017ertve (uklju\u010dno i \u017eene) pred kamerama primoravaju na javno iskazivanje svog \u017ealjenja zato \u0161to su govorile ruski i gdje se one obvezuju kako to vi\u0161e ne\u0107e \u010diniti. Na to su \u010desto upozoravali pojedini ruski politi\u010dari i mediji, ali slu\u017ebena Moskva od tih je zabrinjavaju\u0107ih tendencija radije okretala glavu u ime formalnog savezni\u0161tva koje ima s Kazahstanom.<\/p>\n

Ta je zemlja klju\u010dni vojni saveznik Rusije na njenom \u201eju\u017enom krilu\u201c \u2013 kroz vojnopoliti\u010dku Organizaciju ugovora o Zajedni\u010dkoj sigurnosti \u2013 ODKB (CSTO, engl), svojevrsnog ruskog pandana NATO savezu. Me\u0111utim to, gotovo pa \u201emrtvoro\u0111eno dijete\u201c postsovjetskog politi\u010dkog i vojnog konstrukta, sve do nedavno je izazivalo podsmjeh Zapada a sramotu Rusiji s obzirom na unutarnje neuskla\u0111enosti pa i nerijetka proturje\u010dja izme\u0111u \u010dlanica iste, koju, osim Rusije, \u010dine jo\u0161 i Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgistan i Tad\u017eikistan. Naime za bilo kakvu odluku o zajedni\u010dkoj vojnoj intervenciji potreban je konsenzus svih \u010dlanica kojeg je bilo vrlo te\u0161ko postizati s obzirom na razli\u010dite vanjskopoliti\u010dke interese ali i beneficije koje su pojedine od njih dobivale iz vana \u2013 u prvom redu financijskog karaktera. Mo\u017eda najve\u0107i debakl samoga smisla postojanja ODKB bio je poku\u0161aj Rusije da istog anga\u017eira u sklopu svoje vojne operacije u Siriji, \u0161to je nakon po\u010detnih obe\u0107anja vlada zemalja \u010dlanica vrlo brzo palo u vodu. Ali jedna je \u010dinjenica bila potpuno ignorirana od Zapada. Prije vi\u0161e od pet godina u sklopu ODKB ustrojene su tzv. Zajedni\u010dke mirovne snage, zapravo postrojbe za brzo djelovanje, sposobne za brza prebacivanja na teritorije gdje je to potrebno. \u0160tovi\u0161e, zadnjih godina zajedni\u010dki su izvodile vojne vje\u017ebe na prostorima svih zemalja \u010dlanica i itekako su dobro izvje\u017ebane. Upravo one sada imaju glavnu ulogu u Kzahstanu, o \u010demu vi\u0161e kasnije u tekstu.<\/p>\n

Dakle, iznenada se sve dramati\u010dno promijenilo jer vremena za kalkulacije vi\u0161e nema.<\/p>\n

\n

Prvo \u201evatreno kr\u0161tenje\u201c za ODKB (CSTO)<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Spomenuta destabilizacija Bliskog istoka sada se i u praksi nastoji preliti na prostore Srednje Azije, a to su ve\u0107 godinama najavljivali brojni svjetski analiti\u010dari. Povla\u010denje Amerikanaca iz Afganistana bio je okida\u010d za po\u010detak tog procesa i jasan signal da kaos mo\u017ee po\u010deti po identi\u010dnom scenariju kakav je bio u \u201earapskom prolje\u0107u\u201c. Mo\u017eda ne slu\u010dajno, po\u010detak \u201eoperacije Kazahstan\u201c, kako \u0107u ove nerede kolokvijalno nazvati, poklopio se i s ameri\u010dko-ruskim pregovorima koji 10. sije\u010dnja po\u010dinju u \u017denevi i koji su gotovo pa iznu\u0111eni ultimativnim ruskim zahtjevima Zapadu za davanjem jamstava za rusku strate\u0161ku sigurnost ili \u0107e se Moskva, u protivnom, za njih sama pobrinuti (do tada su ove ruske inicijative, upu\u0107ivane u vi\u0161e navrata proteklih godina, redovito bile ignorirane ili ostavljanje za neka budu\u0107a vremena).<\/p>\n

Nakon \u0161to je kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev\u00a0 shvatio da mu stanje u zemlji izmi\u010de kontroli preuzeo je predsjedanje Vije\u0107em sigurnosti te zemlje, \u0161to mu, me\u0111utim, nije pomoglo. Uvidio je da ne\u0107e mo\u0107i slomiti pobunu. Prema mom mi\u0161ljenju, ipak se iznena\u0111uju\u0107e brzo obratio za pomo\u0107 ODKB-u (\u010ditaj Putinu). Svega pola dana trebalo je da od iste dobije pozitivan odgovor (dramati\u010dan otklon od spomenutih, gotovo egzistencijalnih problema unutar te organizacije, koji se ti\u010du samog smisla njezinog postojanja).<\/p>\n

Jasno je i za\u0161to. Kazahstan je planuo i na\u0161ao se na rubu ne samo kolapsa ve\u0107 i raspada, a sve zemlje regije dobro znaju \u0161to i po njih same to zna\u010di. Prije svega zna Rusija koja bi nakon Kazahstana bila prva na redu u nastavku globalnog procesa destabilizacije (kad to ve\u0107 nije uspjelo s Bjelorusijom) prelijevanjem \u201erevolucije\u201c u njene pograni\u010dne dijelove i regije ve\u0107inski nastanjene muslimanskim \u017eivljem.<\/p>\n

Putin je promptno reagirao i nije mu trebalo puno vremena da u potrebu vojne intervencije uvjeri i ostale \u010delnike zemalja \u010dlanica. Jer sve su maske u me\u0111unarodnoj politici pale, sve su karte otvoreno na stolu, a kalkulacija\u00a0 i potreba za njima vi\u0161e nema. U igri su golemi ulozi, po Rusiju i egzistencijalne prirode \u2013 gdje je ona doslovno primorana o\u0161tro reagirati. I \u010dini se da to svi polako po\u010dinju shva\u0107ati. Zato su u svega jedan dan apokalipti\u010dne prognoze brojnih analiti\u010dara diljem svijeta po pitanju Kazahstana prerasle u ve\u0107 dobro poznate fraze tipa onih da je \u201ePutin opet nadigrao svih\u201c.<\/p>\n

\n

Zbunjenost Zapada<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Slobodno se mo\u017ee re\u0107i kako je zajedni\u010dka sigurnost na post-sovjetskom prostoru odjednom prestala biti virtualni koncept ili koncept koji postoji samo \u201ena papiru\u201c i \u201ena sramotu\u201c Moskve, ve\u0107 se pretvorila u realnost tj. praksu.<\/p>\n

Zapad je reagirao prili\u010dno zbunjeno. Je li to zato \u0161to zbog gore navedenih problema nije o\u010dekivao zdru\u017eeni odgovor ODKB-a ili je mo\u017eda\u00a0 o\u010dekivao samostalnu rusku vojnu intervenciju kojom bi Moskvu mogao opet vrlo lako diplomatski i medijski prikazati agresorom i gu\u0161iteljem demokracije? O tome mo\u017eemo samo naga\u0111ati. Izjave Washingtona, prije svega glasnogovornice Bijele ku\u0107e Jen Psaki dan nakon pokretanja vojnih snaga ODKB prema Kazahstanu, i koja kategori\u010dki odbacuje bilo kakvu mogu\u0107nost i optu\u017ebe koje sti\u017eu s ruske strane da SAD stoje iza destabilizacije Kazahstana, jasno ukazuju na mogu\u0107u svijest Washingtona o (tako\u0111er mogu\u0107em) neuspjehu revolucije, a time i na zauzimanje slu\u017ebenog ameri\u010dkog stava o njoj. Prili\u010dnu konfuziju pokazuju i rije\u010di dr\u017eavnog tajnika Antonyja Blinkena koji je rekao kako povijest pokazuje da se Rusi, kada negdje vojno interveniraju, kasnije vrlo te\u0161ko odatle povla\u010de. Me\u0111utim, zaboravio je na ameri\u010dku politiku intervencionizma i njihovog nastavka vje\u010dnog utjecaja \u2013 od Ju\u017ene Amerike, do Bliskog istoka, J. Koreje, Japana\u2026 \u0160to je, primjerice s Guantanamom gdje Kubanci desetlje\u0107ima tra\u017ee da Amerikanci napuste tu bazu ali odgovor je uvijek isti \u2013 ona je tamo u interesu ameri\u010dke nacionalne sigurnosti. Dakle, vidljivo je da su ameri\u010dke slu\u017ebene izjave na promjenu stanja u Kazahstanu ulaskom ODKB zapravo proizvod individualnih, a ne strate\u0161ki promi\u0161ljenih reakcija.<\/p>\n

Mo\u017eda je po SAD sada najva\u017eniji zadatak o\u010duvati poslovne interese svojih mega-kompanija u Kazahstanu s obzirom da \u0107e predsjednik Takayev, ako se sve ovo zavr\u0161i u po njega najboljoj varijanti (ostanak na vlasti) imati itekako veliki dug prema Putinu.<\/p>\n

Zbunjeno reagiraju i europski \u010delnici. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Layen nakon sastanka s francuskim \u010delnikom Macronom odbila je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuje raspore\u0111ivanje mirovnih snaga ODKB u Kazahstanu. S druge strane, njema\u010dka vlada priop\u0107ila je slijede\u0107e:<\/p>\n

\u201c\u0160to se ti\u010de rasporeda snaga ODKB-a i uloge Rusije, mo\u017eemo re\u0107i da smo primili na znanje relevantne poruke. Nadamo se da su svi sudionici svjesni svoje odgovornosti. Uvjereni smo da nasilje nikada ne mo\u017ee biti adekvatan odgovor\u201d, rekao je Christian Hoffman, vladin glasnogovornik. Njema\u010dko MVP pozvalo je vojsku da po\u0161tuje ljudska prava, a kazahstanske vlasti da osiguraju za\u0161titu civilnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\n

Ho\u0107e li Almaty postati novi Aleppo?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Za samu revoluciju mislim kako ona nakon zajedni\u010dkog anga\u017eiranja ODKB nema \u0161anse za uspjeh. Ako \u201erevolucija\u201c, a zapravo klasi\u010dni rat protiv Assadove vlade nije uspjela u jednoj Siriji, koja je u logisti\u010dkom i geostrate\u0161kom smislu (okru\u017eena je, osim Izraela, s muslimanskim zemljama, prije svega Turskom koja je \u010dlanica NATO saveza sa svojim sna\u017enim interesima i utjecajima u Siriji na strani posve suprotnoj onoj ruskoj) po rusku vojsku bila kudikamo slo\u017eenija operacija, te\u0161ko da \u0107e onda revolucija uspjeti u njoj susjednom Kazahstanu s kojim ima sna\u017ene povijesne, vojno-sigurnosne, gospodarske, prometne i druge veze. U Kazahstanu Rusija iznajmljuje i nevjerojatnih 18 milijuna m2 terena za svoj kozmodrom Bajkonur, a ugovor vrijedi do 2050. g. i sigurno ga ne namjerava nekome prepustiti.<\/p>\n

Sama intervencija u Kazahstanu po Rusiju ne izgleda previ\u0161e rizi\u010dno, prije svega \u0161to su kazahstanske snage sigurnosti preuzele obvezu neposrednog gu\u0161enja nereda, dok su intervencionisti\u010dke snage koje \u010dini oko 2500 vojnika uz oklop i drugu vojnu tehniku (i ruske padobrance, kao njihov najzvu\u010dniji dio) uglavnom zadu\u017eene za osiguranje dr\u017eavnih institucija i klju\u010dnih strate\u0161kih objekata i komunikacija. (Uostalom, kako to sada pomalo sarkasti\u010dno nagla\u0161avaju pojedini ruski mediji, kazahstanska vojska na tenkovskim i drugim vojnim igrama koje se svako ljeto odvijaju na poligonima kraj Moskve redovito posti\u017ee vrhunske rezultate pa je red da svoje znanje primjeni i u praksi \u2013 i to kod sebe doma, u vrijeme dok zemlji prijeti kaos i raspad.). Sama \u010dinjenica o anga\u017eiranju do 2500 vojnika demantira brojne zPdne medije koji tvrde kako Rusija \u017eeli okupirati Kazahstan. S tolikim brojem vojnika (koji su i multinacionalnog sastava) okupirati skoro 3 milijuna km2 ne\u010dijeg teritorija je, naravno \u2013 neizvedivo.<\/p>\n

Nekakav gerilski rat od strane \u201erevolucionara\u201c, naravno, uvijek je mogu\u0107, ali u gotovo ravni\u010darskom stepskom reljefu zemlje i pri rijetkoj naseljenosti on bi bio krajnje ote\u017ean. Urbani rat tako\u0111er ne mo\u017ee biti isklju\u010den, ali u uvjetima odsje\u010denosti od ostatka svijeta \u201erevolucionari\u201c ni u takvim uvjetima ne bi dugo opstali. Osim toga, kazahstanskom dr\u017eavnom vrhu, ali i klanski podijeljenim dru\u0161tvenim elitama (ne smijemo zaboraviti ni mafija\u0161ke bosove) nije u bilo kaskvom interesu dovoditi u pitanje svoje dosada\u0161nje sigurne izvore financiranja. Te\u0161ko da u tom smislu \u017eele da se od Almatyja stvori novi \u201eAleppo\u201c (drugi po va\u017enosti sirijski grad, koji je gotovo potpuno uni\u0161ten u borbama izme\u0111u zdru\u017eenih teroristi\u010dkih i oporbenih snaga s jedne i sirijske vojske potpomognute Rusijom i Iranom s druge strane).<\/p>\n

Naravno, nitko ne zna koliko \u0107e vojna intervencija u Kazahstanu trajati, ali bi definitivno bio pravi debakl po one koji su ovu revoluciju i pokrenuli (ni\u0161ta i nikada se takvoga tipa ne doga\u0111a slu\u010dajno niti isklju\u010divo iznutra) da se sve skupa smiri do sutra\u0161njeg datuma ameri\u010dko-ruskih pregovora u \u017denevi.<\/p>\n

Prema podacima koji sti\u017eu u trenutku zaklju\u010denja ovog teksta, u Kazahstanu je privedeno gotovo 5 tisu\u0107a sudionika nereda. Me\u0111u njima je, prema podacima kazahstanskog MUP-a, vi\u0161e od stotinu militanata i plja\u010dka\u0161a. \u0160teta od pogroma popela se na dvjesto milijuna dolara. Uhi\u0107uju se i visoki slu\u017ebenici dr\u017eavne sigurnosti, a ve\u0107 se sada vidi da \u0107e, kada \u201epropjevaju\u201c biti vrlo velikih iznena\u0111enja.<\/p>\n

\n

Poticaj u\u010dvr\u0161\u0107enju rusko-kineskog strate\u0161kog partnerstva<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U petak, 7. sije\u010dnja, kazahstanskom dr\u017eavnom vrhu i njegovim potezima s ciljem slamanja pobune stigla je i potpora kineskog MVP. Istodobno je kineski \u010delnik Xi Jinping naglasio kako se Peking sna\u017eno protivi vanjskim silama koje \u201eorganiziraju obojanu revoluciju ili potkopavaju prijateljstvo izme\u0111u dviju zemalja\u201c.<\/p>\n

Peking je, zanimljivo, poput Washingtona prili\u010dno dugo \u0161utio, ali se na kraju, za razliku od potonjeg odlu\u010dio za jasnu potporu Kazahstanu i ODBK, o\u010dito shva\u0107aju\u0107i koja \u0107e strana pobijediti. A velike kineske investicije ne dozvoljavaju nikakve krive politi\u010dke procjene.<\/p>\n

Zapravo je kazahstanska revolucija izravno poslu\u017eila u\u010dvr\u0161\u0107enju rusko-kineskog strate\u0161kog partnera u azijskoj regiji. Kini nikako ne bi bilo u interesu da na vlast do\u0111e bilo nestabilna vlada, koja ne bi bila u stanju pru\u017eiti pravnu sigurnost stranim investicijama, bilo neka otvoreno proameri\u010dka vlada, ili pak da zemlju zahvati trajni kaos i nestabilnost. Ovo dvoje posljednje prije svega se odnosi na \u010dinjenicu da Kazahstan grani\u010di s ve\u0107inski muslimanskim stanovni\u0161tvom naseljenom kineskom ujgurskom autonomnom regijom, kao i to da Ujgura ima i u samom Kazahstanu, izme\u0111u ostalog i onih koji su pro\u0161li \u201evatrena kr\u0161tenja\u201c u postrojbama \u201eIslamske dr\u017eave\u201c. Instrumentalizacija ujgurskim i islamskim \u010dimbenikom u tom bi slu\u010daju bila neposredna ugroza kineskom teritoriju \u2013 ovog puta izvana \u2013 \u0161to je puno opasnije od unutarnjih separatisti\u010dkih te\u017enji i akcija.<\/p>\n

Koliko je za Rusiju i Kinu bitan Kazahstan vidi se i kroz reakciju \u0160angajske organizacije \u2013 \u0160O (SCO, engl.) u kojoj Moskva i Peking imaju klju\u010dnu ulogu i \u010diji je \u010dlan i Kazahstan kao i ostale srednjoazijske zemlje (osim Turkmenistana) ali i Indija i Pakistan (uskoro i Iran). Glavni tajnik SCO-a Zhang Min kazao je da su stabilnost i dru\u0161tveni sklad u Kazahstanu klju\u010dni \u010dimbenici mira i sigurnosti u regiji. \u0160O o\u010dekuje da \u0107e se stanje u Kazahstanu stabilizirati i da \u0107e se voditi ra\u010duna o pravima i interesima multikonfesionalnog kazahstanskog naroda. Ve\u0107 idu\u0107i dan \u0160O je objavio kako je spreman i u vojnom smislu pru\u017eiti pomo\u0107 kazhstanskoj vladi, a tom je itekako ozbiljna izjava s obzirom da ruska i kineska vojska i u sklopu \u0160O obavljaju zajedni\u010dke vje\u017ebe, vojne, ali i protuteroristi\u010dke prirode, pa \u010dak i one za borbu s narko-trgovinom.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, ni Moskva ni Peking ne\u0107e dozvoliti \u201eotplovljavanje\u201c Kazahstana u \u201evode\u201c Zapada ili Turske, koja, znakovito, tako\u0111er \u0161uti iako su njene ekstremisti\u010dke i militaristi\u010dke organizacije poput \u201eSivih vukova\u201c koje pak podr\u017eava turska Nacionalisti\u010dka stranka (koalicijski partner Erdoganovoj Stranci pravde i razvoja) odmah nakon apela Tokayeva za vojnu pomo\u0107 ODKB otvoreno pozvale kazahstanski narod na ru\u0161enje \u201ekremaljske vlasti\u201c u zemlji. Erdogan si ipak ne mo\u017ee dozvoliti komoditet ru\u0161enja odnosa s Putinom zbog Kazahstana ma koliko mu on zna\u010dio. Turska jednostavno nije u mogu\u0107nosti bilo \u0161to konkretno u\u010diniti u vojnom planu u toj po sebe ipak predalekoj zemlji (kako je to u\u010dinila u Nagorno Karabahu prije ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana) koja je i formalni dio ruske sigurnosne arhitekture.<\/p>\n

Me\u0111utim, upravo se sino\u0107 oglasio i turski ministar obrane Hulusi Akar izjaviv\u0161i kako je Turska odmah spremna pru\u017eiti svaku mogu\u0107u pomo\u0107 bratskom kazahstanskom narodu \u2013 ma \u0161to to zna\u010dilo. Ne\u0161to ranije su turski mediji po\u010deli ja\u010de \u201epodgrijavati\u201c stanje pi\u0161u\u0107i kako \u201erusko-armenski okupatori\u201c ponovo \u017eele osvojiti \u201edragulj turskog svijeta\u201c \u2013 bratski Kazahstan.<\/p>\n

Neovisno o svemu predvi\u0111am kako \u0107e Kazahstan u budu\u0107e ostati u \u010dvrstom vojnom zagrljaju s Rusijom koja mu je jedina u stanju jam\u010diti stvarnu sigurnost \u0161to se i sada pokazalo, kao i u \u010dvrstom gospodarskom zagrljaju s bogatom Kinom. Kako \u0107e biti sa Zapadom, prije svega SAD-om, to \u0107e od sada ovisiti mo\u017eda i od ukupnih ameri\u010dko-ruskih odnosa. Jer cijenu spa\u0161avanja ne samo aktualne vlasti nego i same dr\u017eave Kazahstan \u0107e ipak morati platiti Moskvi, koja vi\u0161e nije naivna kao u doba SSSR-a. Ako ve\u0107 ne novcem, a onda sigurno daljnjim ja\u010danjem vojnih i sigurnosnih integracija \u2013 \u0161to je po Rusiju puno va\u017enije.<\/p>\n

Pokazalo se kako je put od lokalno ograni\u010denih prosvjeda gra\u0111ana protiv visokih cijena plina pa do novih bitnih elemenata na globalnoj geopoliti\u010dkoj sceni i borbi svjetskih sila u Kazahstanu bio neo\u010dekivano kratak iako vrlo opasan. Zapravo \u2013 to je najbolje upozorenje svima onima koji se revolucijama bave profesionalno da stvari itekako mogu izma\u0107i kontroli i vratiti se poput bumeranga onima koji iza svega stoje s jo\u0161 te\u017eim posljedicama. Uostalom tehnike pokretanja \u201eobojanih revolucija\u201c ali i metode njihovom suprotstavljaju Moskva je ve\u0107 apsolvirala. To se potvrdilo u neuspje\u0161nim prosvjedima pro\u0161le zime diljem Rusije nakon povratka Alekseja Navaljnog iz Njema\u010dke usprkos javnim upozorenjima ruskog pravosu\u0111a da \u0107e biti uhi\u0107en \u010dim stupi na rusko tlo (o\u010dito je svjesno riskirao i pogre\u0161no, skupa sa svojim instruktorima procijenio kona\u010dni epilog), a jo\u0161 vi\u0161e u uspje\u0161nom slamanju \u201eoperacije Bjelorusija\u201c u re\u017eiji tamo\u0161nje oporbe i njenih vanjskih pokrovitelja, nakon \u010dega je ta zemlja doslovno \u201ena tanjuru\u201c servirana Rusiji kroz daljnje ja\u010danje zajedni\u010dkih integracija. Pri tom bi (o tome ne treba dvojiti) Putin, da je trebalo, kao \u0161to je sada vojno intervenirao u Kazahstanu to isto u\u010dinio i u Bjelorusiji.<\/p>\n

\u010cini se kako je i opasno postavljenu zamku kroz destabilizaciju Kazahstana Putin ponovo pretvorio u svoju pobjedu, jasno dav\u0161i do znanja kako postavljene ruske \u201ecrvene crte\u201c ne\u0107e dozvoliti nikome prije\u0107i. Umjesto o\u010dekivanog slabljenja (u slu\u010daju da je Kazahstan planuo uz ruske granice), \u010dini se kako je ruska pregovara\u010dka pozicija s SAD-om nakon ove vojne intervencije postala jo\u0161 ja\u010da. Ona je demonstrirala odlu\u010dnost i brzinu reakcije Moskve koja vi\u0161e nikoga o ni\u010demu ne\u0107e pitati kada je rije\u010d o ruskoj strate\u0161koj sigurnosti \u2013 na isti na\u010din kako to uvijek \u010dine i SAD kada procijene da su njihovi interesi ugro\u017eeni.<\/p>\n

I za sam kraj. Putin je nedavno kazao slijede\u0107e: \u201cTko ne \u017eali za Sovjetskim Savezom, nema srca; onaj tko ga \u017eeli obnoviti nema glave.\u201d<\/p>\n

Time jasno poru\u010duje kako ruski interes ne le\u017ei u obnovi SSSR-a jer je to, sve i da se ho\u0107e nemogu\u0107e s obzirom da se niti jedan narod (a prije svega njegove elite koje ne \u017eele dijeliti ste\u010dene benefite vlasti s tu\u0111im elitama ako to vi\u0161e ne moraju) koji je dobio dr\u017eavu nje ne\u0107e odre\u0107i. Interes Rusije u tom je smislu samo jedan: da njoj susjedne zemlje iz nekada\u0161nje zajedni\u010dke dr\u017eave (tu spada i Ukrajina) s njom normalno sura\u0111uju tamo gdje za to postoje zajedni\u010dki interesi, a ne da postaju platforme za proturusko djelovanje u ime tu\u0111ih interesa. To je ono \u0161to Zapad za sada ne \u017eeli \u010duti. Ho\u0107e li tako ostati i nakon nadolaze\u0107ih pregovora doznat \u0107emo vrlo brzo \u2013 pri \u010demu su sve opcije otvorene.<\/p>\n

Geopoitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zanimljivo je i da je ne tako davno, predsjednik Takayev, na Valdajskom klubu u So\u010diju, u svom govoru Kazahstan predstavio kao primjer svim dr\u017eavama jer je otvoren za investicije iz svih zemalja i da time ja\u010da svoj me\u0111unarodni polo\u017eaj. Putin mu je, pola u \u0161ali pola u zbilji, tom prigodom dobacio da je \u201etako mislio i Sadam Husein\u201c. Drugim rije\u010dima dao mu je do znanja da nikakve strane investicije nisu jamstvo bilo \u010dije nacionalne sigurnosti ma o kako se mo\u0107nim kompanijama pri tom radilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":336285,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-336284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336284"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336286,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336284\/revisions\/336286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/336285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}