Nau\u010dnici su uspjeli da o\u017eive malenu \u017eivotinju rotatoriju (Rotifera) koja je 24.000 godina bila zamrznuta u sibirskom permafrostu. Rotatorija je postala aktivna i \u010dak je po\u010dela da se razmno\u017eava nakon \u0161to su je nau\u010dnici ugrijali i nahranili.<\/p>\n
Poznato je da jednostavni organizmi poput bakterija mogu pre\u017eivjeti hiljadama godina u permafrostu (vje\u010dnom ledu), ali ovim uspje\u0161nim eksperimentom, nau\u010dnici su potvrdili da i slo\u017eeniji organizmi imaju sli\u010dne sposobnosti. “Radi se o \u017eivotinji sa nervnim sistemom, mozgom i ostalim organima”, navodi biolog Stas Malavin iz Nau\u010dnog centra za bilo\u0161ka istra\u017eivanja Pu\u0161\u010dino.<\/p>\n
“Na\u0161a studija je najja\u010di dokaz do sada da vi\u0161e\u0107elijske \u017eivotinje mogu izdr\u017eati desetine hiljada godina u kriptobiozi, stanju u kome su zaustavljeni metabli\u010dki procesi”, isti\u010de Malavin.<\/p>\n
Nau\u010dnici su ranije uspjeli da o\u017eive dvije vrste valjkastih crva koji su bili zale\u0111eni u permafrostu najmanje 30.000 godina. U istra\u017eivanju iz 2018. godine, objavljeno je kako su povratili u \u017eivot vi\u0161e\u0107elijske valjkaste crve Panagrolaimus detritophagus i Plectus parvus, koji su mirovali u permafrostu u dolini rijeke Kolime na krajnjem sjeveroistoku Sibira. Naslage u kojima su prona\u0111eni valjkasti crvi stare su izme\u0111u 30.000 i 40.000 godina.<\/p>\n
Ipak, ovo je prvi put da su o\u017eivjeli tako staru rotatoriju. Rotatorije spadaju u grupu najmanjih vi\u0161e\u0107elijskih \u017eivotinja, veli\u010dine od 0,1 do najvi\u0161e 3 milimetra. Na glavi imaju vijenac treplji pomo\u0107u kojih se kre\u0107u, prenosi NationalGeographic.<\/p>\n
Malavin i njegove kolege su 2015. godine izbu\u0161ili vje\u010dni led u blizini rijeke Alazeje u Sibiru u Rusiji. Pritom su na\u0161li jednu rotatoriju, manju od \u010detvrtine milimetra. Kada su je ugrijali i dali joj hranu, \u017eivotinjica je postala ponovo aktivna.<\/p>\n
Na jo\u0161 ve\u0107e iznena\u0111enje nau\u010dnika, rotatorija je po\u010dela i da se razmno\u017eava. Naime, pojedini rodovi rotatorije imaju razli\u010dite na\u010dine razmno\u017eavanja. U povoljnim uslovima razmno\u017eavaju se bespolno (partenogeneza), a kad su uslovi nepovoljni, biraju polnu reprodukciju.<\/p>\n
“Prili\u010dno smo uvjereni da se radi o novoj vrsti”, rekao je Malavin. On i njegov tim sekvencirali su genom ove drevne \u017eivotinjice i otkrili da je najsli\u010dnija vrsti rotatorije Adineta vaga.<\/p>\n
Nau\u010dnici smatraju da dana\u0161nje rotatorije imaju sli\u010dnu sposobnost pre\u017eivljavanja kao i njihovi drevni preci. Malavin je tokom jednog eksperimenta na nedjelju dana zamrznuo na \u201315\u00b0C jedinke razli\u010ditih modernih vrsta, kao i neke potomke drevnih rotatorija. Obe grupe su bile podjednako tolerantne na smrzavanje, sa sli\u010dnim stopama pre\u017eivljavanja.<\/p>\n
Ipak, Malavin i njegove kolege jo\u0161 uvijek ne znaju kako ova bi\u0107a ta\u010dno uspijevaju da pre\u017eive. Naime, organizmi koji podnose smrzavanje imaju mno\u0161tvo mehanizama pre\u017eivljavanja, a ne samo jedan, i ne koriste svi iste.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da, ako je postupak smrzavanja relativno spor, \u0107elije rotatorije mogu pre\u017eivjeti stvaranje ledenih kristala uz minimalna o\u0161te\u0107enja, \u0161to im omogu\u0107ava pre\u017eivljavanje, ali jo\u0161 uvijek nije poznato kako mogu pre\u017eivjeti desetine hiljada godina. “Zapravo, ti mehanizmi su nam iznena\u0111uju\u0107e slabo poznati”, zaklju\u010duje Malavin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u200bSi\u0107u\u0161na rotatorija, koja je provela 24.000 godina u sibirskom permafrostu, se aktivirala i po\u010dela razmno\u017eavanje nakon \u0161to su je nau\u010dnici ugrijali i nahranili.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":336170,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-336169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336169"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336192,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336169\/revisions\/336192"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/336170"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}