Stru\u010dnjak Emili Keler, koja se bavi modnim dizajnom ve\u0107 10 godina, objasnila je da su \u017eenski d\u017eepovi manji, ili \u010desto la\u017eni, jer smanjuje tro\u0161kove kako bi se smanjila veli\u010dina i tkanine koje se koriste.<\/p>\n
Jedno od naj\u010de\u0161\u0107e postavljanih pitanja o \u017eenskoj odje\u0107i je za\u0161to d\u017eepovi u \u017eenskim farmerkama i haljinama tako \u010desto nedostaju ili su veoma mali.<\/p>\n
Dok u d\u017eepove mu\u0161kih pantalona mogu lako da stanu njihov telefon, nov\u010danik, klju\u010devi i jo\u0161 mnogo toga, malo je vjerovatno da \u0107ete mo\u0107i da ubacite \u010dak i pametni telefon u d\u017eepove ve\u0107ine \u017eenskih farmerki.<\/p>\n
Koji je razlog iza velike modne nepravde?<\/strong><\/p>\n Emili je otkrila sve kad je rekla: “Postoje 3 razloga za\u0161to se \u017eenska odje\u0107a pravi sa la\u017enim d\u017eepovima ili bez d\u017eepova uop\u0161te.”<\/p>\n Jedan – jeftinije je. Pravi d\u017eepovi ko\u0161taju vi\u0161e novca.<\/em><\/p>\n Emili je nastavila: “A sa pomamom za brzom modom, nema razloga da se pravi kvalitetna funkcionalna odje\u0107a. Bolje su profitne mar\u017ee za kompanije kada elimini\u0161ete d\u017eepove.”<\/p>\n “Fokus jeftine odje\u0107e obi\u010dno je vizuelna estetika i trend. Sa vi\u0161im cijenama, dolaze promi\u0161ljeno dizajnirani komadi sa fokusom na bezvremenost, dugovje\u010dnost, kvalitet i funkciju, umjesto trenda.”<\/p>\n Dva – razbija ljudski oblik.<\/em><\/p>\n “Po\u0161to su \u017eenske farmerke danas namijenjene da pristaju uz tijelo, obris dva dodatna sloja tkanine za prednje d\u017eepove je prili\u010dno vidljiv. (A na osnovu ta\u010dke br. 1, jeftina tkanina je tanja. Tako da je obris d\u017eepa veoma vidljiv.)<\/p>\n “Onda, ako zaista stavite ne\u0161to u te d\u017eepove, ima\u0107ete glatku siluetu nogu od gle\u017enja do sredine butine, a onda ide kvrgava izbo\u010dina na gornjem dijelu butine.”<\/p>\n Tri – D\u017eepovi postaju naborani<\/em><\/p>\n “Ve\u0107ina \u017eenskih farmerki je napravljena sa odre\u0111enom koli\u010dinom rastegljive likre. Ako se koriste stvarni d\u017eepovi, tkanina se raste\u017ee i ima\u0107ete naborane prazne d\u017eepove.”<\/p>\n “Znate kako se podru\u010dje koljena malo raste\u017ee? Ista stvar se de\u0161ava sa d\u017eepovima kada se istegnu sa stvarima unutar njih. I ne krivite modnog dizajnera, jer vjerovatno nije njihova krivica. Nastojimo da radimo svoj posao i dizajniramo promi\u0161ljenu odje\u0107u. Ali ono na \u0161ta se zapravo svodi je bud\u017eet. Postoji samo malo toga \u0161to mo\u017eemo da uradimo.”<\/p>\n Istorija \u017eenskih d\u017eepova<\/strong><\/p>\n Dakle, prema ovom modnom dizajneru, sve se svodi na novac, ali istorija d\u017eepova u \u017eenskoj odje\u0107i tako\u0111e sadr\u017ei razloge za\u0161to su tako \u010desto izostavljani.<\/p>\n U srednjem vijeku, i mu\u0161karci i \u017eene nosili su torbe nalik d\u017eepovima koje su visile sa kai\u0161eva ispod njihove odje\u0107e, ali kako je odje\u0107a postajala sve modernija, one su isje\u010dene od \u017eenske odje\u0107e.<\/p>\n Na media.com je otkriveno da su tokom Francuske revolucije i spolja\u0161nji i unutra\u0161nji d\u017eepovi bili protjerani iz \u017eenske odje\u0107e kako bi ih sprije\u010dili da sakriju i nose zabranjene materijale.<\/p>\n Do 1790-ih \u017eene nisu imale drugog izbora nego da umjesto toga koriste male ukrasne torbe, zvane retikule, u koje su jedva mogli da stanu marama ili nov\u010di\u0107 – to je bio po\u010detak ru\u010dnih torbi.” (Izvor:Magazin)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da li ste ikada upore\u0111ivali \u017eensku odje\u0107u sa mu\u0161kom i zapitali se za\u0161to imamo tako mali prostor u d\u017eepovima u pore\u0111enju sa prostranim mu\u0161kim d\u017eepovima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":336145,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-336144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336144"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336144\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336146,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336144\/revisions\/336146"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/336145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}