{"id":335965,"date":"2022-01-03T08:09:22","date_gmt":"2022-01-03T07:09:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335965"},"modified":"2022-01-03T08:10:09","modified_gmt":"2022-01-03T07:10:09","slug":"trazenje-izlaza-iz-magle","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/03\/trazenje-izlaza-iz-magle\/","title":{"rendered":"Tra\u017eenje izlaza iz magle"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Du\u0161an Spasojevi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Evropska perspektiva zapadnog Balkana je u magli. Magla se spustila na oba kraja puta \u2013 Evropa se suo\u010dila sa zamorom pro\u0161irenja i sa podozrenjem gleda ka preostalim dr\u017eavama kojima je obe\u0107ano \u010dlanstvo. Ma\u0111arski i poljski bauk autoritarnosti, populizma i netrpeljivog konzervativizma se nadvio i nad Balkanom. Ako su centralni Evropljani ovakvi, \u0161ta tek mo\u017eemo o\u010dekivati od Jugoslovena, pitaju se oni koji donose odluke i time pla\u0161e svoje bira\u010de.<\/p>\n<p>Zemlje zapadnog Balkana grcaju u svojim problemima usporavaju\u0107i reformske procese do besmisla. Neke zemlje, poput Srbije, klize ka ambisu devedesetih. Ko bi uop\u0161te mogao da razmi\u0161lja o \u010dlanstvu u EU kada Vu\u010di\u0107 vlada nedemokratskim mehanizmima, ru\u0161e\u0107i ionako slabe demokratske institucije? Kada se u Bosni ponovo spominje rat, \u010dak i ako se mnogima \u010dini da do njega ne\u0107e do\u0107i, te da je re\u010d samo o politi\u010dkom egzibicionizmu i davanju nerealnih obe\u0107anja?<\/p>\n<p>Brojni su razlozi za ovakvo stanje evro-integracija. Proces pridru\u017eivanja se pretvorio u administrativnu ve\u017ebu \u010dija sadr\u017eina ne daje dovoljno koristi gra\u0111anima. Zna\u010dajan deo evropske administracije je u ovome video \u201eotaljavanje posla\u201c, iako su zami\u0161ljene promene su\u0161tinski menjali karaktere post-jugoslovenskih dru\u0161tava. A nakon inicijalnog zanosa i suo\u010davanja sa doma\u0107im otporima, entuzijazam za pro\u0161irenje je opao. Kao da su najva\u017eniji akteri pomislili da \u0107e se pridru\u017eivanje desiti kad-tad, i da nema potrebe da se proces promovi\u0161e, konstanto razmatra i da mu se kroz razmatranje daje nova snaga. Naprotiv, u nekim zemljama je evropsko postalo dogma, izgovor za brojne mere (i demokratske i nedemokratske) i prazna floskula.<\/p>\n<p>Racionalni pogled na svakodnevni \u017eivot je jasan \u2013 stanovnici zapadnog Balkana voze nema\u010dka i francuska kola, gledaju serije na engleskom, cene stanova izra\u017eavaju u evrima, putuju (ako za to imaju para) na zapad i ispra\u0107aju svoju decu u istom pravcu. Njima je jasno da su zemlje zapada model kome te\u017ee.<\/p>\n<p>Ipak, Evropa se vidi kao zajednica bogatih i ure\u0111enih dru\u0161tava, ali se \u010desto zanemaruje kauzalna veza izme\u0111u ove dve karakteristike. Zbog toga bi deo gra\u0111ana zapadnog Balkana \u017eeleo da u\u017eiva u evropskom bogatstvu bez prihvatanja ure\u0111enosti. Drugim re\u010dima, da u\u017eivamo blagodeti bez prihvatanja onoga \u0161to su temelji evropskih dr\u017eava \u2013 pravna dr\u017eava, ljudska prava i po\u0161tovanje pravila. Ovo, naravno, ne zna\u010di da je homo balkanicus neprilago\u0111en za demokratska dru\u0161tva i da u njima ne mo\u017ee da \u017eivi, ve\u0107 da su politi\u010dka kultura i dru\u0161tvene vrednosti dela na\u0161ih dru\u0161tava donekle inkompatibilne sa mainstream vrednostima ve\u0107ine evropskih dru\u0161tava.<\/p>\n<p>Ako posmatramo svakodnevni \u017eivot vide\u0107emo brojne primere. Ponekad \u0107emo \u010duti da \u201ezakon nije za\u017eiveo\u201c kao eufemizam za \u201ezakon se ne primenjuje\u201c i kao izraz navike da se pravila ne po\u0161tuju i\/ili izbegavaju po svaku cenu i da za to ne postoji kazna. Naslonjeno na ovu praksu stoji uverenje da je zajedni\u010dko i op\u0161te ni\u010dije i sva\u010dije, te da o njemu ne bi trebalo brinuti. U korenu ove prakse\/uverenja je stav da nam dr\u017eava\/dru\u0161tvo duguju puno, a da mi ne dugujemo ni\u0161ta dr\u017eavi\/dru\u0161tvu, te da zbog toga nismo du\u017eni da pla\u0107amo ono \u0161to ne moramo. Ipak, ovi svakodnevni otpori pravilima nisu duboko ukorenjeni i sfere ure\u0111enosti se mogu postepeno \u0161iriti.<\/p>\n<p>Na ovu liniju se naslanja mnogo va\u017enije nepoverenje u postoje\u0107i sistem, nepoverenje u autoritete i vrednosti savremenih dru\u0161tava, \u0161to se svakodnevno reflektuje tokom epidemije Covid19 kroz otpor ne samo vakcinaciji, nego i prihvatanju svakodnevnih mera distance ili no\u0161enju maske. Jer za\u0161to bi slu\u0161ali lekare i za\u0161to bi primenjivali mere kada je ovako lak\u0161e? Komparativne studije jasno pokazuju vrednosnu razliku izme\u0111u starih i novih demokratija a pitanje (ne)poverenja je osnov ove razlike.<\/p>\n<p>Naspram ovog svakodnevnog \u201ekriti\u010dkog pristupa\u201c stoje sna\u017ene autoritarne tendencije kada je re\u010d o liderima dr\u017eava koje obo\u017eavamo i po pravilu ne preispitujemo, kao i sna\u017ene patriotske emocije koje se (pre)\u010desto izra\u017eavaju u negaciji drugog i kroz nacionalisti\u010dke stavove. Veliki deo ovih vrednosti predstavljaju me\u0161avinu autoritarnog, kolektivisti\u010dkog jugoslovenskog\/komunisti\u010dkog nasle\u0111a koje je dodatno procvetalo u ratnohu\u0161ka\u010dkom okru\u017eenju i kasnijem post-konfliktnom dru\u0161tvu, gde su opstanak nacije i dr\u017eave pre\u010desto kori\u0161\u0107eni kao izgovor za gomilanje mo\u0107i i novca.<\/p>\n<p>Ipak, nasuprot ovim autoritarnim vrednostima, jugoslovensko nasle\u0111e \u010dine i brojne liberalne vrednosti. \u017dilava civilna dru\u0161tva koja odbijaju da potpi\u0161u kapitulaciju uprkos konstantnim napadima, sna\u017eni ekolo\u0161ki i feministi\u010dki pokreti, te sve ja\u010da podr\u0161ka razli\u010ditim manjinama, tako\u0111e, karakteri\u0161u dru\u0161tva u kojima \u017eivimo. Tolerancija prema migrantima koji su prolazili kroz ove krajeve i solidarnost sa ljudima u nevolji pokazali su druga\u010dije lice regiona. Me\u0111usobna pomo\u0107 i solidarnost u poplavama ili vakcinisanje gra\u0111ana drugih dr\u017eava u Srbiji pokazuju da postoji prostor za druga\u010dije odnose.<\/p>\n<p>Klju\u010dno pitanje je: kako pove\u0107ati prostor za saradnju, za vidljivost druga\u010dijih praksi, za vizije koje podrazumevaju su\u017eivot, toleranciju, integracije i bez briselskih podsticaja i \u0161argarepa?<\/p>\n<p>Po\u0111imo od ranije iznete teze \u2013 da li je EU neminovnost koja \u010deka sva dru\u0161tva zapadnog Balkana? Evropska unija je jedan od prirodnih ishoda razvoja zapadnih dru\u0161tava, njihove stabilnosti i uspostavljene saradnje. Ipak, izme\u0111u koncepta integracija i njegove realizacije stoje razlike koje proizvode napetosti i nezadovoljstva unutar EU. Zbog toga se de\u0161avaju krize koje mogu rezultirati i izlaskom iz \u010dlanstva, \u0161to smo prvi put videli na pitanju Velike Britanije. Ne ulaze\u0107i u ishod ovog procesa i samim Britancima je jasno da izlazak ne zna\u010di i odlazak \u2013 izme\u0111u britanskog ostrva i kontinenta uspostavljene su veze koje ne mogu biti lako raskinute. Na isti na\u010din, ni prostor zapadnog Balkana se ne mo\u017ee posmatrati kao potpuno odvojen od EU \u2013 bez obzira da li govorimo o pravu na slobodno kretanje (koje se jo\u0161 uvek ne primenjuje na gra\u0111ane Kosova), na akademsku razmenu i saradnju, na zajedni\u010dko formiranje spoljne politike ili uticaj evropskih politi\u010dkih familija na stranke u na\u0161em regionu, ili na neki potpuno drugi aspekt \u017eivota, gra\u0111ani zapadnog Balkana svoje \u017eivote delimi\u010dno \u017eive u \u201eevropskom\u201c okviru. Na isti na\u010din se mo\u017ee razmatrati i uloga Hrvatske koja dvojnim dr\u017eavljanstvima i otvaranjem sezonskih poslova za radnike iz regiona indirektno otvara i evropsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p>Na isti na\u010din, i \u201eEvropi\u201c je jasno da je zapadni Balkan previ\u0161e blizu da bi ostao u nekakvom me\u0111uprostoru i van integracionih procesa. Ipak, manje je jasno kako i kada bi proces daljeg povezivanja mogao da se nastavi u punoj meri. Jedna od alternativnih ideja je i integracija dru\u0161tava u nedostatku integracije dr\u017eava. Drugim re\u010dima, potrebno je stvoriti uslove da gra\u0111ani koriste prednosti zajedni\u010dkog evropskog prostora dok se proces integracija ne pokrene ponovo. Obrazovni i nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki prostor(i) mogu biti dobar putokaz integracije akademskih zajednica, iako je re\u010d o specifi\u010dnoj oblasti. Ipak, ovi procesi moraju biti tako dizajnirani da ne skinu pritisak sa vlada i politi\u010dara iz regiona da nastave evro-integracije ili da dodatno ne oja\u010daju procese odliva stanovni\u0161tva na zapad.<\/p>\n<p>Iako sam proces integracija u formalnom smislu zavisi od briselske strane, zemlje regiona bi mogle da zna\u010dajnije oja\u010daju svoje pozicije. Ja\u010danje regionalnih odnosa i prevazila\u017eenje problema u svakodnevnoj komunikaciji (jer je za mnoge probleme potreban ve\u0107i napor) bi mogli da budu prvi koraci. Spoljna podr\u0161ka ovim procesima, na \u017ealost, deluje da je neophodna. Da li \u0107e ona do\u0107i od nove ameri\u010dke administracije koja se vra\u0107a na staru agendu, od Nema\u010dke \u010diju \u0107e spoljnu politiku posle dugo godina diktirati zeleni ili od post-Brexit Britanije, koja na Balkanu mo\u017ee tra\u017eiti svoje mesto u me\u0111unarodnoj politici, ostaje da se vidi.<\/p>\n<p>Ipak, \u010dini se da je za uspeh procesa mnogo va\u017enije da jednom restartovane integracije dobiju autohtone doma\u0107e driving forces koji \u0107e obezbediti da se proces privede kraju. Odnosno, ako su generacije koje su posle 2000 preuzele primat sada osetile zamor, mo\u017eda je vreme da ustupe mesto mla\u0111ima koji \u0107e kreirati zajedni\u010dku (evropsku) budu\u0107nost regiona na druga\u010dijim, zdravijim odnosima, manje optere\u0107eni raspadom Jugoslavije i njegovim posledicama.<\/p>\n<blockquote><p>Autor je profesor na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Beogradu<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/sharedvalues.me\/trazenje-izlaza-iz-magle\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">sharedvalues.me<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eEvropi\u201c je jasno da je zapadni Balkan previ\u0161e blizu da bi ostao u nekakvom me\u0111uprostoru i van integracionih procesa. Ipak, manje je jasno kako i kada bi proces daljeg povezivanja mogao da se nastavi u punoj meri.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287328,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-335965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335965"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335967,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335965\/revisions\/335967"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}