{"id":335963,"date":"2022-01-04T07:47:21","date_gmt":"2022-01-04T06:47:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335963"},"modified":"2022-01-04T07:47:21","modified_gmt":"2022-01-04T06:47:21","slug":"moze-li-pr-ugroziti-temelje-novinarstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/01\/04\/moze-li-pr-ugroziti-temelje-novinarstva\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li PR ugroziti temelje novinarstva?"},"content":{"rendered":"

Autor: Ante Gavranovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\n
\n

Kvaliteta masovnih medija ima neposredni u\u010dinak na kvalitetu politike i, posredno, na kvalitetu demokracije. O\u010digledno je da su masovni mediji\u00a0 javna pozornica koja dru\u0161tvene probleme, konflikte i fenomene \u010dini transparentnima. Mediji na svoj na\u010din u procesu dru\u0161tvene komunikacije omogu\u0107avaju da se ti problemi stave na javnu ocjenu i da javnost mo\u017ee o njima dati svoj sud, pa i odlu\u010divati o njima. Kona\u010dno, najnovija nastojanja da se neke va\u017ene stvari rje\u0161avaju referendumom samo potvr\u0111uju tu \u017eelju. Zapravo, tek je razvoj komunikacijskih sfera omogu\u0107io stvarno uspostavljanje suvremene javnosti, pri \u010demu mediji pojam \u2018Sense of the People\u2019<\/em> pretvaraju u u\u010dinkovito javno mnijenje.<\/p>\n

Za\u0161to je ta javnost va\u017ena? U razvijenim dru\u0161tvima formirani su oblici kulturolo\u0161ke i gospodarske dominacije kojima vladaju\u0107a elita poku\u0161ava ovladati svim dru\u0161tvenim sferama civilnoga dru\u0161tva. Imanentna funkcija javnih medija jest nadzor nad svim aktivnostima u dru\u0161tvu. Ona bi morala biti usmjerena na kriti\u010dko preispitivanje vlade, vladaju\u0107ih i oporbenih skupina, politi\u010dkih stranaka, sindikata, poduzetnika i duha poduzetni\u0161tva; ukratko, usmjerena na preispitivanje ukupne politi\u010dke, gospodarske i dru\u0161tvene elite i svih javnih radnika.<\/p>\n

Danas postoje u svakom dru\u0161tvu manje ili vi\u0161e profinjeni mehanizmi utjecaja na javno mnijenje, a kroz to i poku\u0161aj manipuliranja samim novinarima. Naime, svaka relevantna dru\u0161tvena skupina \u2013 bez obzira da li je rije\u010d o politi\u010dkim, socijalnim ili gospodarskim okvirima \u2013 nastoji nametnuti svoj \u2018dio istine\u2019, pa se u tu svrhu slu\u017ei i razli\u010ditim metodama i argumentima.<\/p>\n

Public Relations- PR\u00a0 (odnosi s javno\u0161\u0107u) kao najizrazitija i najrasprostranjenija metoda utjecaja na javnost i javno mnijenje i kao svojevrsni pandan novinarstvu, uzima sve vi\u0161e maha.\u00a0 Odnosi s javno\u0161\u0107u, bez obzira o kojem dijelu javnosti se radilo, predstavljaju stoga zna\u010dajan dio ukupnih aktivnosti kojima je kona\u010dni cilj nekakva dru\u0161tvena integracija s naglaskom na uskim interesima odre\u0111enih ciljnih ili interesnih skupina. Medijima i novinarima nije jednostavno uvijek prepoznati te \u010desto prikrivene interese, pa je potrebno puno znanja i osobne sigurnosti da se vje\u0161to izbjegnu sve zamke. Pew Research Center, ameri\u010dka organizacija koja prou\u010dava budu\u0107nost novinarstva i demokracije, u jednom od svojih posljednjih istra\u017eivanja nagla\u0161ava da 68 posto svih vijesti izvire iz slu\u017ebenih ureda za odnose s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Kako dolazi do toga? Godine 1960. odnos PR-ovaca prema broju novinara bio je 1:1, ve\u0107 1980. godine taj se odnos promijenio u korist PR-a i iznosio je 1,2:1 a 2010. godine odnos je potpuno poreme\u0107en \u2013 na jednog novinara dolaze najmanje\u00a0 \u010detiri zaposlenika, pa i vi\u0161e djelatnika\u00a0 u slu\u017ebama za odnose s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Ameri\u010dki novinar John Nichols, jedan od najva\u017enijih zagovornika kvalitetnog novinarstva u SAD-u, tvrdi da je \u201emanipulacija informacijama danas glavni na\u010din nastajanja vijesti\u201c.<\/em> Na pitanje: je li rasprostranjenije manipuliranje informacijama od strane politike ili velikih poduze\u0107a, Nichols odgovara: \u201eTo pitanje i nije tako va\u017eno; va\u017ena je svijest o tome da je tu \u2013 bez obzira na izvor: politi\u010dki, poslovni ili dru\u0161tveni \u2013 rije\u010d o manipuliranoj verziji vijesti koja se nudi kao dominantan glas\u201c. <\/em><\/p>\n

Upravo stalno javno preispitivanje pona\u0161anja \u010dimbenika u dru\u0161tvu i objavljivanje kritike toga pona\u0161anja stvara onu potrebnu kriti\u010dnu masu u javnosti, koja pokre\u0107e doga\u0111aje, pa i sankcije. Mnoga istra\u017eivanja javnog mnijenja pokazuju da ljudi, ne samo u nas, sve manje vjeruju medijima. Samo \u010detvrtina gra\u0111ana vjeruje da vlade, poduze\u0107a ili organizacije svoj auditorij, zaposlenike i javnost zaista otvoreno obavje\u0161tavaju o pravom stanju stvari i doga\u0111aja. Vjerodostojnost u komunikaciji je, me\u0111utim, veoma\u00a0 zna\u010dajan element poslovne (i svake druge) politike i prerasta u meritoran faktor uspje\u0161nosti. La\u017ei, zamagljivanje \u010dinjenica, manipulacije i prikazivanje samo \u2018lijepog lica\u2019 stru\u010dnjaci ozna\u010davaju kao \u2018kilere\u2019 vjerodostojnosti.<\/strong><\/p>\n

Sna\u017ean potres na svjetskom financijskom i gospodarskom tr\u017ei\u0161tu, koji je doveo do mo\u017eda najve\u0107e krize u povijesti, izazvan je ponajprije upravo zbog la\u017ene informiranosti. Cijenu te la\u017ene informiranosti netko visoko pla\u0107a. I mediji su osjetno pridonijeli stvaranju la\u017ene slike svijeta financija, a onda i ukupnog gospodarskog stanja u ve\u0107ini zemalja. Dijelom su suodgovorni za nastanak velike gospodarske i financijske svjetske krize. \u00a0U uvjetima kad se vjerodostojnost informacija postavlja kao temelj ukupnog dru\u0161tvenog i poslovnog djelovanja, to su porazne \u010dinjenice.<\/p>\n

Novinarstvo je suo\u010deno s naglo poraslim utjecajem PR- a u prakti\u010dnom \u017eivotu, sa sna\u017enim utjecajem na strukturiranje sadr\u017eaja u poslovnim medijima. Uloga odnosa s javno\u0161\u0107u u kreiranju medija stalno raste i postoji latentna opasnost da najve\u0107i dio sadr\u017eaja tiskovina, napose onih specijaliziranih, bude ispunjen PR materijalom. Odnos izme\u0111u medija i PR-a stalno poprima nove oblike i izuzetno je va\u017eno stalno kontrolirati te me\u0111uodnose, jer postoji realna opasnost da se oni pretvore u svoju suprotnost, tim vi\u0161e \u0161to PR, odnosno odnosi s javno\u0161\u0107u nastoje zadobiti previ\u0161e va\u017eno mjesto u medijskom prostoru.<\/p>\n

To tra\u017ei i neka poja\u0161njenja. U svakom dru\u0161tvu postoje profinjeni mehanizmi utjecaja na javno mnijenje. Svaka relevantna dru\u0161tvena skupina \u2013 bez obzira je li rije\u010d o politi\u010dkim, socijalnim ili gospodarskim okvirima \u2013 nastoji nametnuti svoj \u2018dio istine\u2019, pa se u tu svrhu slu\u017ei i razli\u010ditim metodama i argumentima. PR je najizrazitija i najrasprostranjenija metoda utjecaja na javnost i javno mnijenje, pa ne za\u010du\u0111uje da PR uzima sve vi\u0161e maha u medijskoj prezentaciji.<\/p>\n

Bez obzira o kojem dijelu javnosti se radi, PR predstavlja zna\u010dajan dio ukupnih aktivnosti kojima je kona\u010dni cilj nekakva dru\u0161tvena integracija s naglaskom na uskim interesima odre\u0111enih ciljnih ili interesnih skupina. Moramo pritom shvatiti da \u017eivimo u svijetu interesa, gdje pojedinac ili pojedine dru\u0161tvene skupine gotovo potpuno gube utjecaj. U na\u0161em\u00a0 svijetu ja\u010di i mo\u0107niji odre\u0111uju pravila igre i mjerila pona\u0161anja i djelovanja. Va\u017enost odnosa s javno\u0161\u0107u za stvaranje objektivne i prihvatljive slike i javnog mnijenja kao najvi\u0161eg izraza demokratizacije svakoga dru\u0161tva\u00a0 stoga raste geometrijskom progresijom. Sve \u010de\u0161\u0107e se od profesionalaca u PR- u tra\u017ee odgovori na mnoga otvorena i kriti\u010dka pitanja, posebno u upravljanju poduze\u0107ima ili dru\u0161tvom u cjelini. Pitanje je koliko su tome dorasli.<\/p>\n

Uloga javnosti je, \u010desto i zloporabom utjecaja PR, svedena na ogoljenu manipulaciju. S druge strane, upravo je javnost \u010desto jedina brana koja nastoji izboriti i o\u010duvati dru\u0161tveni i socijalni identitet svakoga dru\u0161tva, bez obzira na \u0161ire implikacije i procese koji se danas odvijaju u svakom dru\u0161tvu i svijetu u cjelini. Medijima i novinarima nije uvijek jednostavno prepoznati te, \u010desto i prikrivene interese, pa je potrebno puno znanja i osobne sigurnosti da se vje\u0161to izbjegnu sve zamke.<\/p>\n

Postoji realna opasnost stapanja novinarstva i PR-a. Budu\u0107i da se sve vi\u0161e naziru elementi stapanja, va\u017eno je stalno prou\u010davati te odnose i tra\u017eiti rje\u0161enja da jedno ne potare interese drugog, odnosno da se ne izgubi smisao informacije. Benjamin Franklin je rekao kako je \u201epolovi\u010dna istina \u010desto velika la\u017e\u201c.<\/em> Pritom je va\u017eno pitanje: \u0161to je uop\u0107e istina? Zanimljiv je stoga i odnos novinarstva i odnosa s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Odnosi s javno\u0161\u0107u ne zna\u010de u praksi ni\u0161ta drugo nego ostvarenje interesa naru\u010ditelja. S time nije povezano nikakvo negativno vrednovanje. Kad bismo \u017eeljeli ostati pri tra\u017eenom razlikovanju propagande i odnosa s javno\u0161\u0107u morali bismo u svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju preispitivati motivaciju, eti\u010dki integritet naru\u010ditelja. Obmanjivanje i prikrivanje karakteristi\u010dna su obilje\u017eja odnosa s javno\u0161\u0107u. PR je igra kojoj je cilj utjecati na javno mnijenje<\/p>\n

Neki autori smatraju da je to igra bez brojeva: ako raste utjecaj PR-a, manji je utjecaj novinarstva i obrnuto. Mnogi, pak, to smatraju stanjem stalnog dvoboja, u kojem su mediji pozitivni (jer slu\u017ee op\u0107em dobru), a PR negativni (jer slu\u017ei partikularnim interesima). To je previ\u0161e uop\u0107eno, ali postoji realna opasnost da se kroz politi\u010dki (i druge oblike) PR-a izgubi autonomija postupanja u medijima. To se posebno odnosi na spin doktore, koji igraju sve va\u017eniju ulogu u politi\u010dkim kampanjama. Posebno u kriznim slu\u010dajevima dolazi u pitanje vjerodostojnost PR-a.<\/p>\n

Analiti\u010dari smatraju da PR \u010desto nadomje\u0161tava novinarska istra\u017eivanja i dovodi do nekriti\u010dkog izvje\u0161tavanja. Dodatna istra\u017eivanja pokazala su da su PR-aktivnostima zadovoljni uglavnom novinari s TV-a, radija, sportski novinari te novinari lokalnih medija. To se osobito odnosi na specijalna podru\u010dja poput znanosti, kompjutorske tehnike, tehnologije i sli\u010dno. \u201ePR izvje\u0161\u0107a su dobrodo\u0161la, \u010dak su i po\u017eeljna. Veoma kriti\u010dki se prema priop\u0107enjima za javnost odnose novinari \u010dasopisa i online \u2013 medija te ekonomski novinari. Ponude koje u tom smislu dolaze od PR agencija ili slu\u017ebi \u010desto se smatraju suvi\u0161nim i one optere\u0107uju redakcije\u201c <\/em>\u2013 smatra ve\u0107 istaknuti stru\u010dnjak i medijski analiti\u010dar John Nichols.<\/p>\n

Otkud tako razli\u010dit stav novinara prema PR-u? U procjepu su razli\u010dite skupine: agencijski novinari i novinari kulturnih rubrika, oni koji rade u novinama s prete\u017enim oglasnim sadr\u017eajem, zatim u zabavnim medijima ili medijima za lifestyle, vide u PR izvje\u0161\u0107ima dragocjenu pomo\u0107, bilo kao izvor informacija ili poticaj na izbor tema, a osobito kao u\u0161tedu vrijeme\u00a0 potrebno za dodatno istra\u017eivanje. Tu ima i kriti\u010dkog sagledavanja, ali je u biti odnos povoljan. Politi\u010dki novinari su\u00a0 poseban slu\u010daj. Mali broj ozbiljnih analiti\u010dara vidi korist i potrebu u PR izvje\u0161\u0107ima. No, u odnosu na ranija istra\u017eivanja, novinari danas imaju puno vi\u0161e PR kontakta i priznaju potrebu ponude PR a kao koristan izvor informacija. Pojedinci tvrde kako je utjecaj PR-a na njihov novinarski rad veoma ograni\u010den, ali istodobno smatraju da je op\u0107i utjecaj PR- a na novinarsku struku sve izrazitiji.<\/p>\n

Znakovit je primjer Wall Street Journala. Jednog dana, konkretno 4. listopada 1980. godine, objavili su 111 vijesti vezanih uz kompanije. \u010cak 72 posto tih vijesti bilo je zasnovano na priop\u0107enjima za javnost. \u0160tovi\u0161e, brojna izvje\u0161\u0107a preuzeta su u cijelosti, bez novinarske obrade, a mnoga i s potpisom redakcijskog novinara (\u201eby a WSJ staff reporter\u201c).<\/p>\n

Mo\u017eemo li iz toga zaklju\u010diti da PR sve vi\u0161e zamjenjuje\u00a0 novinarstvo?\u00a0 Odgovor je \u2013 da. Naime, mnogi komunikolozi odnos novinarstva i PR- a vide kao parazitski. Tako neki smatraju da nije problem u tome \u0161to se novinarstvo i\u00a0 PR u odre\u0111enim podru\u010djima me\u0111usobno dopunjavaju i zapravo podr\u017eavaju, ve\u0107 u tome \u0161to se na dijelovima medijskog sustava stapaju. Gube se granice, \u0161to je \u0161tetno s dru\u0161tvenog stajali\u0161ta. Opada i vjerodostojnost medija, jer se uvelike gubi samostalnost i neovisnost novinara u kriti\u010dkom izvje\u0161tavanju. Zapa\u017een je trend da PR- menad\u017eeri sve \u010de\u0161\u0107e poku\u0161avaju komunikacije usmjeravati tematski, terminski i kroz instrumente kontrole, ali ipak su selekcija, prezentacija i komunikacijska snaga (jo\u0161 uvijek) na strani novinarstva.<\/p>\n

\u201eZa novinare su aktualnost, interes recipijenta i vrijednost vijesti sredi\u0161nje pitanje. Za PR su, me\u0111utim, pozornost, odobravanje i efekt imid\u017ea dominantni elementi. Dok novinari rade na sadr\u017eaju, PR-ovci djeluju na strate\u0161koj osnovici. Postoji \u010dvrsta strukturalna veza izme\u0111u novinarstva i odnosa s javno\u0161\u0107u, \u010desto i me\u0111usobna ovisnost. Iako PR i novinarstvo slijede razli\u010dite ciljeve, postoje uske veze poput \u2018prijateljskih neprijatelja\u2019. Novinarstvo i PR igraju igre s vlastitim pravilima. Me\u0111utim, utje\u010du na me\u0111usobna pravila igre po cijenu da zbog toga mijenjaju vlastita pravila\u201c<\/em> \u2013 tvrdi Nichols..<\/p>\n

U okviru svih tih zbivanja moramo voditi ra\u010duna i o tome da se stvara novi poredak dru\u0161tvenih vrijednosti.\u00a0 <\/strong>Brojne analize i studije klju\u010dnih elemenata uspje\u0161nosti neke tvrtke (ili udruge, politi\u010dke organizacije, politi\u010dke stranke) uvijek iznova pokazuju da se, usprkos globalizaciji i nepovoljnim trendovima koje ona nosi sa sobom u razaranju uspostavljenih dru\u0161tvenih vrijednosti, ipak stvara novi poredak tih vrijednosti, koji prerasta u odre\u0111ena \u2018pravila igre\u2019.<\/p>\n

Istaknuo bih stoga rezultate studije koju je izradila Komisija za vrijednosne sustave, zajedno sa Institutom za primijenjena znanja u Koelnu. Rezultati po\u010divaju na anketiranju 500 vode\u0107ih rukovodnih ljudi u Njema\u010dkoj i njihovu poimanju vrijednosnog sustava. \u0160est elemenata je istaknuto kao temelj u uspostavljanju takvog sustava vrijednosti: odgovornost, povjerenje, respekt, integritet, odr\u017eivost i hrabrost. Iz te, ali i drugih studija i analiza na zadanu tematiku, proizlazi da vjerodostojnost\u00a0 u komunikaciji prerasta u veoma zna\u010dajan element poslovne (i svake druge) politike i prerasta u meritoran faktor uspje\u0161nosti.<\/p>\n

Naime, vjerodostojnost\u00a0 raste i cvjeta na tri \u010dvrste osi: osim temelja na kojem po\u010diva, ona utje\u010de na sukladnost u ukupnom djelovanju kao i na\u00a0 stalnost poruke koju oda\u0161ilje prema javnosti.<\/p>\n

Studija \u2018Vjerodostojnost \u2013 faktor uspje\u0161nosti za poslovnu komunikaciju\u2019 koju je izradilo Sveu\u010dili\u0161te Hohenheim, ide korak dalje i unosi vi\u0161e svjetla u sam pojam vjerodostojnosti. Profesorica Claudia Mast je pomnim istra\u017eivanjem i anketiranjem ve\u0107eg broja odgovornih ljudi u velikim i srednjim tvrtkama, neprofitnim organizacijama i PR agencijama\u00a0 poku\u0161ala\u00a0 pobli\u017ee definirati pojam vjerodostojnosti u poslovnoj komunikaciji.<\/p>\n

Za\u0161to je potrebno pobli\u017ee definiranje toga pojma koji je potpuno jasan?\u00a0 Pokazalo se da je vjerodostojnost ipak pojam s mnogo lica i nali\u010dja. U stru\u010dnoj literaturi se \u010desto spominje i isti\u010de. Konkretno, uspostavljanje i izgradnja trajnijih, stabilnih odnosa izme\u0111u novinara i glasnogovornika ili PR agencija podjednako je va\u017eno kao \u0161to je va\u017eno uspostavljanje povjerenja izme\u0111u tvrtke, radnika, potro\u0161a\u010da i ulaga\u010da. To zna\u010di da vjerodostojnost predstavlja zna\u010dajan fundament za me\u0111uljudsku komunikaciju. Dugoro\u010dne interaktivne komunikacije osiguravaju manevarski prostor djelovanja, a vjerodostojnost predstavlja zna\u010dajan fundament za me\u0111uljudsku komunikaciju. Kona\u010dno, upravo na vjerodostojnosti nastaju daljnje veze poput goodwilla, povjerenja i stabilnih odnosa. Jednostavno, vjerodostojnost kotira kao nova valuta.<\/p>\n

Kameni \u2013 temeljci vjerodostojnosti su: transparentnost, istinitost, autenti\u010dnost. Pritom transparentnost igra odlu\u010duju\u0107u ulogu. Transparentna i otvorena komunikacija pridonosi trajnijoj vjerodostojnosti tvrtke ili organizacije, a na temelju toga se dodatno stvaraju pojmovi poput\u00a0 opravdanosti i povjerenja. Istinitost\u00a0 stavlja u prvi plan pozornosti po\u0161tenje u izrazu i djelovanju. Ono \u0161to se ka\u017ee mora odgovarati istini. Pouzdane, povjerljive i iskrene informacije ne nastaju na varanju ili poku\u0161ajima zavaravanja medija. \u2018Never lie to the press!\u2019<\/em> Autenti\u010dnost odra\u017eava na\u010din i oblik komunikacije. Kako se prenose informacije i poruke? Kako poduze\u0107e ili organizacija \u010duva svoju \u2018istinu\u2019, a da pritom ne gubi obraz ili zapadne u dodatne neprilike glede vjerodostojnosti?<\/p>\n

Pored spomenuta tri stupa vjerodostojnosti, jo\u0161 su dva elementa jako va\u017ena. To su usugla\u0161enost rije\u010di i djela i konzistentnost poruka. Usugla\u0161enost rije\u010di i djelovanja na najbolji na\u010din pokazuju koliko je pojam vjerodostojnosti stvarno prisutan u poslovnoj komunikaciji. U vremenu multimedijalnih komunikacija odstupanja od rije\u010di i djelovanja brzo dolaze do izra\u017eaja i svakako pridonose gubitku povjerenja, a time i ugro\u017eavaju vjerodostojnost. Istodobno, konzistentnost u porukama\u00a0 zna\u010dajno pridonosi porastu vjerodostojnosti i povjerenja. Kontinuitet stvara bazu\u00a0 za stabilnost odnosa, povjerenja i me\u0111usobnog\u00a0 po\u0161tovanja. Otvorena komunikacija mo\u017ee samo pove\u0107avati stupanj povjerenja i vjerodostojnosti. S druge strane, tamo gdje ne postoji me\u0111usobno povjerenje i vjerodostojnost, postoji realna opasnost da u komunikacijama dolazi do praznina koje se nikada vi\u0161e ne ispunjavaju.<\/p>\n

Ukratko, glavna poruka cijele studije svodi se na sljede\u0107e: Vjerodostojnost\u00a0 je temelj i cilj svake, a posebno poslovne komunikacije. Onaj tko se pridr\u017eava\u00a0 temeljnih postavki na kojima po\u010diva vjerodostojnost informacija ili poruka svakako stje\u010de veliku prednost u uspostavljanju trajnijih odnosa s osobama, poduze\u0107ima i organizacijama.<\/p>\n

Epoha<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki novinar John Nichols, jedan od najva\u017enijih zagovornika kvalitetnog novinarstva u SAD-u, tvrdi da je \u201emanipulacija informacijama danas glavni na\u010din nastajanja vijesti\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277558,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-335963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335964,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335963\/revisions\/335964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}