{"id":335774,"date":"2021-12-30T07:10:18","date_gmt":"2021-12-30T06:10:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335774"},"modified":"2021-12-30T07:10:18","modified_gmt":"2021-12-30T06:10:18","slug":"politike-stednje-produbljuju-patrijarhat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/30\/politike-stednje-produbljuju-patrijarhat\/","title":{"rendered":"Politike \u0161tednje produbljuju patrijarhat"},"content":{"rendered":"

Autor: <\/strong>Fr<\/strong>an Radoni\u0107 Mayr<\/strong><\/p>\n

Status M je feministi\u010dka nevladina organizacija koja educira mladi\u0107e i mu\u0161karce o rodnim ulogama, rodnoj pravdi, patrijarhatu i nizu drugih feministi\u010dkih tema. Edukatori rade s u\u010denicima, zatvorenicima, azilantima, Romima i o\u010devima kako bi preispitali najprije rod kao dru\u0161tveni konstrukt, a zatim svoju rodnu ulogu i rodno uvjetovanu poziciju mo\u0107i, kao i na\u010din na koji ih ta uloga ograni\u010dava, zbog koje, recimo, internaliziraju ideal mu\u0161karca kao onoga koji trpi na radnom mjestu, ne progovara i potiskuje emocije, \u0161to posljedi\u010dno izaziva niz rizi\u010dnih pona\u0161anja poput samoubojstva, ovisnosti i nasilja. Udruga povodom 16 dana rodno uvjetovanog nasilja istupa u \u0161iru javnost predstavljaju\u0107i<\/a> mu\u0161karce saveznike\u00a0u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja kao i drugih nali\u010dja patrijarhata, kako bi, osim rada u grupama, preko dru\u0161tvenih mre\u017ea informirala javnost o potrebi mu\u0161karaca saveznika u historijskom trenutku nenaklonjenom \u017eenama.<\/em><\/p>\n

U Europi zbog ja\u010danja desnice dolazi do oduzimanja te\u0161kom borbom ste\u010denih prava \u017eena, poput prava na poba\u010daj. U Poljskoj je osnovan<\/a> novi Institut za demografiju \u010dija je svrha kontrola trudno\u0107e, a u parlamentu je prisutan prijedlog zakona prema kojem bi se \u017eenama koje su abortirale mogle izre\u0107i petogodi\u0161nje zatvorske kazne. U Hrvatskoj se problem ogleda<\/a> kroz priziv savjesti kod ginekologa, kojih je u Zagrebu vi\u0161e nego onih bez. Produbljenje tradicionalne \u017eenske rodne uloge uo\u010dava se i u Vladinom nedono\u0161enju <\/a>Nacionalne politike za ravnopravnost spolova ve\u0107 7 godina, a korijen problema nastaje u tranziciji 90-ih kada se neoliberalnim politikama \u0161tednje; smanjivanjem radni\u010dkih prava i javno financiranih vrti\u0107a, \u017eenama ote\u017eava proces zapo\u0161ljavanja i gura ih se nazad u ulogu ku\u0107anice.<\/em><\/p>\n

Vi\u0161egodi\u0161nji edukator mladi\u0107a i mu\u0161karaca o feministi\u010dkim temama, sociolog i filozof <\/em>Stipe Nogalo <\/em><\/strong>iz Statusa M, govori za H-Alter o iskustvu rada, razlozima za\u0161to su mu\u0161karci nasilni, neoliberalnim politikama hrvatske Vlade koje produbljuju rodnu i ekonomsku nepravdu, patrijarhatu, kapitalizmu, mjeri roditelj-odgojitelj, zatvoru i alt-rightu.<\/em><\/p>\n

Kao organizacija ste predstavili<\/a> javnosti koncept mu\u0161karaca saveznika. Tko je mu\u0161karac saveznik?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Biti mu\u0161karac saveznik uklju\u010duje prepoznavanje na\u010dina na koji mu\u0161karci kao grupa imaju politi\u010dke, ekonomske i dru\u0161tvene privilegije. Iako se mu\u0161karci tako\u0111er mogu suo\u010diti s diskriminacijom zbog svog roda i\/ili intersekcionalnih elemenata svog identiteta \u2013 uklju\u010duju\u0107i klasu, seksualnost, etni\u010dku pripadnost, dob i invaliditet, izme\u0111u ostalog \u2013 oni su u kona\u010dnici privilegirani u odnosu na \u017eene u trenutnom poretku. Saveznici razumiju, priznaju i, gdje je prikladno, iskori\u0161tavaju svoju mu\u0161ku privilegiju kako bi pomogli u otklanjanju rodne neravnote\u017ee mo\u0107i.<\/p>\n

Ve\u0107 \u010detiri godine vodite edukacije mladi\u0107a i mu\u0161karaca o feministi\u010dkim temama. \u0160to radionice uklju\u010duju i je li prisutan otpor?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Radionice obi\u010dno uklju\u010duju deset susreta. Jedna od ulaznih to\u010daka je da na razini statistika pokazujemo kako nametnuti maskulinitet \u0161teti mu\u0161karcima \u2013 kra\u0107i \u017eivotni vijek, rizi\u010dno pona\u0161anje, vi\u0161e ovisnosti, uspje\u0161nih samoubojstava, \u017ertava ubojstava.<\/p>\n

Na drugom susretu obra\u0111ujemo razlikovanje spola i roda, odnosno dru\u0161tvenu kontingentnost roda, kako bismo pokazali da se rod mo\u017ee druga\u010dije konstruirati i nije dio biolo\u0161ke prirode. Spol je, poput roda, vrlo komplicirana kategorija, ali u edukacijama pojednostavimo tu distinkciju kako bismo otvorili prostor za konstrukciju druga\u010dijeg svijeta i sugerirali mladi\u0107ima i mu\u0161karcima da nisu ro\u0111eni kao nasilnici nego su im takve vrijednosti imputirane kroz \u017eivot jer su percipirani kao mu\u0161karci. Najprije pitamo sugovornike da ka\u017eu svoje asocijacije o pojmovima \u201cmu\u0161ko\u201d i \u201c\u017eensko\u201d, a zatim preispitujemo razloge za njih.<\/p>\n

Ljudi su naj\u010de\u0161\u0107e zbunjeni i \u0161okirani, a na kraju radionica vrlo zahvalni i isti\u010du da bi se trebalo vi\u0161e o tome govoriti. Ljutnja i otpor vrlo su rijetki, a kada se pojave obi\u010dno dolaze od strane roditelja koji su nezadovoljni sadr\u017eajem kojeg prezentiramo njihovoj djeci srednjo\u0161kolcima. Konzervativni roditelji ponekad izri\u010dito tra\u017ee da isklju\u010dimo teme vezane za seksualnost. Feminizam je usko vezan za nju jer je heteronormativnost velikim dijelom dru\u0161tveno uvjetovana, pa roditelji znaju re\u0107i da u\u010dimo njihovu djecu da budu gay.<\/p>\n

\u00a0Je li me\u0111u u\u010denicima srednjih \u0161kola prisutna ideologija alt-right<\/a>\u00a0pokreta koji je poharao internet?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako srednjo\u0161kolcima na\u0161e radionice nisu prvi susret s temom roda, onda je taj susret nu\u017eno bio vezan uz internetske reakcionare, odnosno alt-right. \u010cesto sam u u\u010dionici \u010duo argumente za koje to\u010dno znam od kojeg \u201caltrightovca\u201d dolaze. Moj poslovni i privatni \u017eivot su se u tom kontekstu pomije\u0161ali jer sam proveo puno vremena promatraju\u0107i \u0161to alt-right govori.<\/p>\n

\u010cesto moram savjetovati kolegama da ne smiju prerano koristiti rije\u010di poput \u201cfeminizam\u201d ili \u201cpatrijarhat\u201d jer su zbog utjecaja alt-righta na mladi\u0107e dovoljno ideolo\u0161ki nabijene da ve\u0107 na po\u010detku izgubimo ve\u0107i dio publike. Obrazovanje je u Hrvatskoj vrlo nazadno, od ud\u017ebenika<\/a>\u00a0koji perpetuiraju rodne stereotipe do \u010dinjenice da samo gimnazije s u\u010denicima rade distinkciju izme\u0111u spola i roda, pa su u\u010denici skloni idejama radikalne desnice koje prona\u0111u na internetu. U\u010denici u Hrvatskoj \u010desto naturaliziraju rod.<\/p>\n

\u00a0Koji dru\u0161tveni mehanizmi perpetuiraju rodne uloge i rodno uvjetovano nasilje, odnosno patrijarhat?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Postoji tendencija u drugovalnim feministi\u010dkim krugovima da se patrijarhat smatra univerzalnim, jednoobraznim i zasebnim sustavom opresije. Rije\u010d je o esencijalisti\u010dkoj, transkulturalnoj i ahistorijskoj perspektivi. Patrijarhat smatram specifi\u010dnim odnosom mo\u0107i subjektivizacije mu\u0161karaca i \u017eena kako bi se odr\u017eali odnosi mo\u0107i kakvi jesu i nije ga mogu\u0107e odvojiti od ostalih sustava represije.<\/p>\n

Iako je postojao prije kapitalizma, ne smatram da ga je korisno promatrati van njega jer u njemu \u017eivimo. Kategorija klase (i rase) neodvojiva je od kategorije roda jer se o\u010dekuje druga\u010diji tip rada od mu\u0161karaca i \u017eena, odnosno produktivni i reproduktivni rad. Pretkapitalisti\u010dka dru\u0161tva imala su druga\u010dije oblike potla\u010divanja \u017eena i efektivnog davanja vi\u0161e mo\u0107i mu\u0161karcima, ali rodna konstrukcija feudalnog dru\u0161tva potpuno je druga\u010dija od kapitalisti\u010dkog. Kmetovi ne \u017eive u nuklearnim obiteljima, ve\u0107ina rada je direktno vezana za prostor u kojem \u017eive i nema razdvajanja izme\u0111u privatne, intimne i javne sfere.<\/p>\n

Kucanjem kapitalizma na vrata uo\u010davamo za\u010detke suvremenog patrijarhata koji se ogleda u razlici produktivne i reproduktivne rodne uloge. Pojava vje\u0161tica je dobar primjer. Vje\u0161tica je bila \u017eena koja odudara od o\u010dekivanja koja su se tek stvarala u patrijarhalnom dru\u0161tvu ranog kapitalizma. Bile su to \u017eene koje nisu htjele u\u0107i u heteroseksualne odnose i bavile su se alternativnim poslovima poput narodne medicine ili obavljale abortuse po selu. Nisu radile ono \u0161to je kapitalizmu bilo potrebno, a to je stvaranje radni\u010dke populacije. Vje\u0161tica je u slu\u010daju obavljanja abortusa bila \u017eena koja reproduktivnu mo\u0107 daje u ruke osobama koje ra\u0111aju, a oduzima je dr\u017eavi i kapitalu. Kad promatramo situaciju u Poljskoj<\/a>, uo\u010davamo da se radi o novom Institutu za demografiju, \u0161to daje do znanja da takvim zakonima oduzimamo mo\u0107 \u017eenama i dajemo je dr\u017eavi i kapitalu koji uvijek zahtijevaju ve\u0107u koli\u010dinu radne snage.<\/p>\n

Kako sistemsko nasilje utje\u010de na interpersonalno? \u0160to je korijen nasilja u obitelji?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Korijen interpersonalnog nasilja uvijek je ono sistemsko. Zatvaranjem u ku\u0107anstvo, \u017eenama je onemogu\u0107ena financijska emancipacija i postaju ovisne o mu\u0161karcima koji su u svakodnevnom \u017eivotu policajci rodnih uloga. \u017dena koja trpi obiteljsko nasilje \u010desto biva ka\u017enjavana jer izlazi iz svoje rodne uloge koja je potrebna dru\u0161tvu. U o\u010dima mu\u017ea, oca, brata i sustava ona nije dobra supruga, k\u0107er, majka ili sestra. Mu\u0161karac svakodnevno na mikrorazini odr\u017eava kapitalisti\u010dki sustav nejednakosti. Imajmo na umu da je rodna uloga mu\u0161karca da bude sna\u017ean, onaj koji trpi i provodi nejednakost. Trpnja podrazumijeva \u0161utnju, odnosno izostanak kritike sustava. Sindikalno organiziranje pretpostavlja odmak od mu\u0161ke stoi\u010dke rodne uloge. Mu\u0161karac je u kapitalisti\u010dkom kontekstu shva\u0107en kao jeftina najamna snaga, proleter koji odlazi na posao, radi, \u0161uti i donosi kruh na stol, a kao vlasnik kapitala perpetuira druga\u010diju mu\u0161ku funkciju.<\/p>\n

Mu\u0161ko nasilje, osim kontrole nad \u017eenom, podrazumijeva i kontrolu nad drugim mu\u0161karcima, \u0161to se vrlo jasno o\u010dituje u bullyingu<\/em> kroz \u0161kolovanje. Kroz edukacije razgovaramo sa srednjo\u0161kolcima o tome \u0161to se doga\u0111a s djecom koja ne odgovaraju njihovim asocijacijama vezanima za mu\u0161karca i \u017eenu. Mladi\u0107ima se obi\u010dno oduzima status mu\u0161karca (pi\u010dkica, peder, curica\u2026), dok se djevojkama kroz bullying <\/em>name\u0107u nemogu\u0107i standardi uvijek pretjerane \u010dednosti ili promiskuiteta, \u0161to je povezano s njihovom rodnom ulogom.<\/p>\n

Vlada RH sedam godina nije donijela<\/a> Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, a broj i dostupnost javnih vrti\u0107a se od 90-ih smanjuje. U tijeku su pregovori<\/a> o izmjenama Zakona o radu\u00a0koji \u0107e dodatno fleksibilizirati radne odnose, a samim time pove\u0107ati nejednakost. Perpetuira li HDZ-ova Vlada takvim politikama sistemsko i interpersonalno nasilje nad \u017eenama?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Fleksibilizaciju rada je zanimljivo promatrati iz perspektive roda jer je kapitalu uvijek jeftinije prestati financirati javnu skrb o djeci, \u0161to je tendencija od 90-ih naovamo. \u017dene koje su se profesionalno bavile skrbi za djecu su zbog politike \u0161tednje ostajale bez poslova i odlazile u prekarna zanimanja dadilja, gdje obavljaju posao skrbi za bogatije \u017eene. U drugom slu\u010daju dobivale bi naknade da ostanu doma i odgajaju vlastitu djecu, kao u slu\u010daju mjere roditelj-odgojitelj. Kada pogledamo statistike, od 90-ih je daleko ve\u0107i postotak \u017eena naspram mu\u0161karaca po\u010deo raditi prekarne poslove, pogotovo one na skra\u0107eno radno vrijeme<\/a>. Politike \u0161tednje i uni\u0161tenje sindikalne mo\u0107i gurnule su \u017eene dublje u tradicionalne rodne uloge i produbile patrijarhat. U socijalizmu smo imali visoku dostupnost vrti\u0107a i \u017eene su lak\u0161e mogle razvijati svoju financijsku neovisnost.<\/p>\n

Mjera roditelj-odgojitelj je po vama mjera \u0161tednje? Ne predstavlja li ona nepotreban teret na prora\u010dun Grada?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Mjera roditelj-odgojitelj, iako nastaje 2016., jedan je tip politike tranzicije 90-ih. Takva politika originalno slu\u017ei prekarizaciji reproduktivnog rada i zatvaranju \u017eena u ku\u0107anstvo, a ujedno je mjera \u0161tednje jer se istovremeno olabavljuju zakoni koji \u0161tite \u017eene pri zapo\u0161ljavanju, lak\u0161e ih se otpu\u0161ta i ne ispla\u0107uje<\/a> porodiljni dopust. Pri zapo\u0161ljavanju se daje prednost mu\u0161karcima, a \u017eene se tjera u reproduktivnu sferu. U kontekstu \u0161ire potrebe kapitala ta mjera tako\u0111er slu\u017ei klasnom raslojavanju \u017eena, dodavanju potklase \u017eena koje ne izlaze iz ku\u0107anstva. Iako je mjera roditelj-odgojitelj \u0161tetila prora\u010dunu Grada Zagreba, ona, osim kupovanja glasova, omogu\u0107uje kapitalu da ne ispla\u0107uje pla\u0107u na reproduktivan rad i lak\u0161e otpu\u0161ta \u017eene. Je li ta mjera u\u0161tedjela dr\u017eavi ili gradu novce je promatranje uske slike, odnosno prora\u010duna, a va\u017eno je promatrati kontekst osloba\u0111anja kapitala tereta isplate reproduktivnog rada budu\u0107im majkama i majkama i odr\u017eavanja kapitalu fundamentalne podjele na reproduktivni i produktivni rad, privatnu i javnu sferu.<\/p>\n

Kao organizacija koja se bavi edukacijom, smatrate li prevenciju i rehabilitaciju nasilnih mu\u0161karaca boljim rje\u0161enjem od zatvorskog ka\u017enjavanja po\u010dinitelja obiteljskog nasilja?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na\u0161a tendencija kao organizacije je prevencija i rehabilitacija nasilnika. Osobno zauzimam abolicionisti\u010dki pristup u vezi zatvora jer imaju visoki postotak recidivizma za nasilne zlo\u010dine. Zatvori su kapitalisti\u010dka institucija, a uspjesi rehabilitacije u zatvorima ili strah od kazne kao prevencija su rijetki i ovise o dru\u0161tvu u kojem se zatvori nalaze. Norve\u0161ka, gdje je socijalna mre\u017ea jaka i postoje programi resocijalizacije, ima manje recidivizma<\/a>\u00a0nego SAD ili Hrvatska gdje je ekonomska nejednakost izra\u017eenija, ali razlog nije zatvor kao institucija nego spomenuti programi i socijalna mre\u017ea.<\/p>\n

Osim \u0161to ka\u017enjava, zatvor odvaja ljude od svih elemenata dru\u0161tva koji nisu nasilni i mu\u0161karce prepu\u0161ta ekstremnom maskulinitetu. Njihov jedini dru\u0161tveni krug po\u010dinju \u010diniti druge nasilne osobe; stvaraju me\u0111usobne veze, dodatno produbljuju znanje te vrste, a pri izlasku iz nose stigmu i diskriminirani su na tr\u017ei\u0161tu rada, \u0161to ih gura u kriminal ili besku\u0107ni\u0161tvo.<\/p>\n

Ostvaruju li va\u0161e radionice dobre rezultate?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Internetske evaluacije projekata od strane korisnika su pokazale da je najve\u0107i korak prema shva\u0107anju rodne pravde od strane mladi\u0107a i mu\u0161karaca napravljen upravo u Hrvatskoj, u usporedbi s Belgijom, Njema\u010dkom, \u0160panjolskom, Portugalom i drugim europskim zemljama. Dio razloga je \u0161to su na ulaznim anketama hrvatski mu\u0161karci postavili vrlo niske standarde jer nam je kolektivno znanje o rodu gotovo pa nepostoje\u0107e, a zatim kroz edukaciju puno toga saznali i na izlaznim anketama promijenili mi\u0161ljenje. Dodu\u0161e, ljudi mogu davati dru\u0161tveno po\u017eeljne odgovore, ali u interakciji s korisnicima primje\u0107ujem interes i po\u0161tovanje prema temi. Kao organizacija ne mo\u017eemo promijeniti fundamentalne ekonomske odnose u dru\u0161tvu, ali edukacije smatram velikim korakom u pravom smjeru.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stipe Nogalo, sociolog i filozof i edukator o feministi\u010dkim temama: Mu\u0161karac je u kapitalisti\u010dkom kontekstu shva\u0107en kao jeftina najamna snaga, proleter koji odlazi na posao, radi, \u0161uti i donosi kruh na stol, a kao vlasnik kapitala perpetuira druga\u010diju mu\u0161ku funkciju. Mu\u0161ko nasilje, osim kontrole nad \u017eenom, podrazumijeva i kontrolu nad drugim mu\u0161karcima, \u0161to se vrlo jasno o\u010dituje u bullyingu kroz \u0161kolovanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335775,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[670,951,1106],"class_list":["post-335774","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-feminizam","tag-nasilje","tag-patrijarhat"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335774","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335774"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335774\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335776,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335774\/revisions\/335776"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}