{"id":335685,"date":"2021-12-29T08:23:29","date_gmt":"2021-12-29T07:23:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335685"},"modified":"2021-12-29T08:23:29","modified_gmt":"2021-12-29T07:23:29","slug":"pomirenje-iziskuje-priznanje-cinjenica-o-svim-zlocinima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/29\/pomirenje-iziskuje-priznanje-cinjenica-o-svim-zlocinima\/","title":{"rendered":"Pomirenje iziskuje priznanje \u010dinjenica o svim zlo\u010dinima"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vesna Ter\u0161eli\u010d<\/strong><\/p>\n

U vrijeme kada predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovi\u0107 daje izjave kojima relativizira genocid u Srebrenici i dodatno viktimizira njegove \u017ertve, ali i gra\u0111ane cijele regije, nedavno u Beogradu odr\u017eani Forum REKOM mre\u017ee pomirenja pod naslovom \u201dPrekinuto pomirenje \u2013 kojim putem nastaviti?\u201d po\u010deo je pogledom na bolje dane.<\/p>\n

Tada su na mjestima stradanja u Vukovaru i u Paulin Dvoru ubijene i nestale skupa komemorirali predsjednik RH Ivo Josipovi\u0107 i predsjednik RS Boris Tadi\u0107. Te jeseni 2010. godine \u010dinilo nam se da je priznanje patnje \u017ertava s razli\u010ditih strana ratova, a mo\u017eda i pomirenje nadohvat.<\/p>\n

Danas svjedo\u010dimo potiskivanju nelagode, pre\u0161u\u0107ivanju krimena koji su po\u010dinili \u201dna\u0161i de\u010dki\u201d i glorifikaciji zlo\u010dinaca, \u0161irom post-jugoslavenskih zemalja.<\/p>\n

Dok se u Hrvatskoj vrlo vidljivo obilje\u017eila trideseta godi\u0161njica zlo\u010dina na Ov\u010dari, u medijima gotovo nije spomenut zlo\u010din koji su po\u010dinili pripadnici hrvatskih postrojbi nad 19 civila u Paulin Dvoru. Ubojstvo devet \u017eena i devet mu\u0161karaca srpske nacionalnosti te jednog civila mad\u017earske nacionalnosti komemorira se samo me\u0111u najbli\u017eima.<\/p>\n

U studiji slu\u010daja jedna od sudionica Foruma Veselinka Kastratovi\u0107 istakla je: \u201dOstalo je neistra\u017eeno tko je i za\u0161to prikrio tijela u vojnom skladi\u0161tu Lug, tko je sudjelovao u dono\u0161enju odluke o premje\u0161tanju tijela na lokaciju sekundarnih grobnica u preko 500 kilometara udaljenu Rizvanu\u0161u te za\u0161to se taj zlo\u010din prikrivao?\u201d<\/p>\n

Sli\u010dno prolaze \u017ertve iz manjinskih skupina u drugim post-jugoslavenskim zemljama. Ako ih vladaju\u0107i komemoriraju, izbjegavaju spomenuti tko su bili po\u010dinitelji i ne bave se politi\u010dkim kontekstom u kom su zlo\u010dini po\u010dinjeni.<\/p>\n

Govore\u0107i o studenom u Sarajevu postavljenoj spomen-plo\u010di za ubijene na Kazanima, Edvin Kanka \u0106udi\u0107 naglasio je da nisu navedeni po\u010dinitelji zlo\u010dina iz redova Armije RBiH: \u201dKao da su poginuli u prometnoj nesre\u0107i\u201d.<\/p>\n

Ivana Bodro\u017ei\u0107 spisateljica koja je do rata \u017eivjela u Vukovaru, a nakon nestanka oca i progonstva odrastala u Zagorju, na Forumu je rekla da su stradali razo\u010darani jer velike politi\u010dke geste nisu pratili konkretni koraci: \u201dLjudi su se umorili. I dalje nismo otkrili sudbine svih nestalih s Ov\u010dare\u2026 Ubiti i zakopati 70 ljudi ne mo\u017ee jedan \u010dovjek, o tome netko ovdje zna, a vjerujem i u Hrvatskoj.\u201d<\/p>\n

Zaklju\u010dila je: \u201dMi smo u dugotrajnom limbu, rat je ostavio tektonski poreme\u0107aj u na\u0161im \u017eivotima, trauma koju smo kolektivno do\u017eivjeli jako utje\u010de na to koga biramo na izborima, koji diskurs nas privla\u010di. Zapeli smo u limbu, iz kojeg nema drugog izlaza, nego da prestanemo birati ljude koji parazitiraju na temi ratne traume.\u201d<\/p>\n

Njene rije\u010di u Beogradu kao i knji\u017eevnost Ivane Bodro\u017ei\u0107 ne dopu\u0161taju uljuljkivanje u zonu fantazija o zaboravu i mogu\u0107nosti ignoriranja traume. Svojom poezijom, romanima i kazali\u0161nom predstavom prema knjizi \u201dHotel Zagorje\u201d uvijek nam iznova pribli\u017eava realnost zlo\u010dina i otvara vrata prema dijalogu.<\/p>\n

Put promi\u0161ljanja kako u lokalne programe razvoja utkati suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u otvara i film \u201dKo\u0161nica\u201d kosovske redateljice Blerte Basholli o borbi \u017eena koje same pokre\u0107u proizvodnju ajvara, ne prestaju\u0107i tra\u017eiti svoje nestale supruge.<\/p>\n

Film je prvi (mo\u017eda i jedini) put prikazan u Beogradu upravo na Forumu. Zbog nerije\u0161enih politi\u010dkih pitanja vezanih uz status Kosova u Srbiji \u0107e ga vjerojatno vidjeti tek vrlo mali broj gledatelja i gledateljica.<\/p>\n

Tako\u0111er \u0107e se film redateljice Jasmile \u017dbani\u0107 \u201dQuo Vadis Aida\u201d, nedavno ovjen\u010dan Europskom filmskom nagradom, s temom genocida u Srebrenici kroz prizmu sudbine prevoditeljice i njene porodice, u Srbiji izgleda prikazati samo u mjestima gdje su Bo\u0161njaci u ve\u0107ini.<\/p>\n

No usprkos preprekama, Marica \u0160eatovi\u0107, \u010diji je suprug skupa sa susjedima ubijen u Novskoj samo zato \u0161to je bio Srbin, nastavit \u0107e voditi Udru\u017eenje \u201dProtiv zaborava\u201d tra\u017ee\u0107i na\u010dina da sudjelovanjem na komemoracijama na mjestima stradanja Hrvata, po\u0161alje poruku da pomirenje iziskuje priznanje \u010dinjenica o svim zlo\u010dinima.<\/p>\n

Marinko \u0110uri\u0107 \u010diji je otac stradao u selu Istok na Kosovu nastavit \u0107e poticati dijalog me\u0111u Albancima i Srbima, javno pozivaju\u0107i na zajedni\u010dke napore za pronala\u017eenje posmrtnih ostataka svih nestalih.<\/p>\n

Ohrabruje i rad Freda Mati\u0107a u Europskom parlamentu koji u svojoj gara\u017ei \u010duva spomen-plo\u010du na stradale i zato\u010dene u logoru Staji\u0107evo u Srbiji, u nadi da \u0107e je jednog dana uspjeti postaviti uz podr\u0161ku vlasti.<\/p>\n

Mada inicijativa za REKOM, regionalnu komisiju koja bi stvorila zajedni\u010dki zapis o \u017ertvama i po\u010dinjenim zlo\u010dinima, nije nai\u0161la na razumijevanje vlada, svi povezani u REKOM mre\u017eu pomirenja nastavljaju raditi na izradi poimeni\u010dnog popis \u017ertava ratova nastalih raspadom SFR Jugoslavije i na dijalogu o priznanju patnje.<\/p>\n

Mada ne mogu sami odlu\u010diti ho\u0107e li razvojni planovi u njihovim mjestima i zemljama uklju\u010diti dijalog o suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u i izgradnji povjerenja, nastavit \u0107e svoj rad u nadi da \u0107e ubudu\u0107e imati vi\u0161e odjeka.<\/p>\n

Ohrabreni zanimanjem medija i javnom reakcijom nakon nedavnog omalova\u017eavanja stradanja Aleksandre, Marije i Mihajla Zeca od strane predsjednika RH, u predstoje\u0107oj godini pripremaju vi\u0161e lokalnih i me\u0111unarodnih inicijativa za priznanje patnje svih \u017ertava.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mada inicijativa za REKOM, regionalnu komisiju koja bi stvorila zajedni\u010dki zapis o \u017ertvama i po\u010dinjenim zlo\u010dinima, nije nai\u0161la na razumijevanje vlada, svi povezani u REKOM mre\u017eu pomirenja nastavljaju raditi na izradi poimeni\u010dnog popis \u017ertava ratova nastalih raspadom SFR Jugoslavije i na dijalogu o priznanju patnje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326023,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-335685","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335685","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335685"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335685\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335686,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335685\/revisions\/335686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335685"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335685"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335685"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}