{"id":335562,"date":"2021-12-27T07:02:33","date_gmt":"2021-12-27T06:02:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335562"},"modified":"2021-12-27T07:02:33","modified_gmt":"2021-12-27T06:02:33","slug":"after-politics","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/27\/after-politics\/","title":{"rendered":"After politics"},"content":{"rendered":"

Autorka: Jelena Toma\u0161evi\u0107<\/strong><\/p>\n

Crna Gora je sredina izme\u0111u haoti\u010dnog i zatvorenog. Ve\u0107ina stanovni\u0161tva egzistira na ivici siroma\u0161tva, politika je dominantna preokupacija, a kultura se smatra ne\u010dim izli\u0161nim. Kroz vrijeme smo terorisani politikom, politi\u010darima, a trenutno i crkvom.<\/p>\n

Vi\u0111eni o\u010dima stranaca, i\u00a0 dalje smo ozra\u010deni Jugoslavijom, tako da vi\u0161e nikome nije jasno ni kako se zovemo\u2026 Ima i odre\u0111ene \u0161izofrenosti u koli\u010dini promjene imena sopstvene domovine: Demokratska Federativna Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalisti\u010dka Federativna Republika Jugoslavija, Savezna Republika Jugoslavija, Srbija i Crna Gora, i, kona\u010dno, Crna Gora. Ipak, za strance smo i dalje Balkan, rje\u0111e Mediteran. Balkan asocira na rat, a Mediteran na sunce, more i masline.<\/p>\n

Ova Vlada je kulturu stavila pod ste\u010daj. Svjedo\u010dimo totalnoj dekulturalizaciji. U bud\u017eetu za ovu godinu, 0.8% od ukupnih sredstava bilo je planirano za kulturu. Novca nema mnogo, ali makar ga suludo koristimo\u2026 Mehanizmi podr\u0161ke razvoju umjetnosti i kulture u Crnoj Gori dizajnirani su tako da se vi\u0161e ra\u010duna vodilo o socijalnoj\u00a0 politici, a sada i ulaganju u crkvu, nego \u0161to je bilo interesovanja za razvoj u ovim oblastima. Me\u0111utim, ni ta socijalna politika u kulturi nije pravedna niti razumna. Nekima je dato vi\u0161e nego \u0161to je realno,\u00a0 a drugi pre\u017eivljavaju i svakako treba da se sele. Ako nisu bili u stanju izabrati partiju\/crkvu neka onda izaberu drugu zemlju za \u017eivot.<\/p>\n

U na\u0161oj dr\u017eavi ve\u0107ina novinara ne pravi razliku izme\u0111u Dana borovnica i Venecijanskog bijenala. Ve\u0107ina politi\u010dara obdarena je nisko\u0161\u0107u i prostotom, bez ikakvog osje\u0107aja za kulturu i savremeno. Ljudi koji nisu partijski opredijeljeni najugro\u017eenija su grupacija.<\/p>\n

Kustosi muzeja ne obavljaju osnovne zadatke svog posla \u2013 ne obilaze umjetnike svoje zemlje, te tako nemaju apsolutno nikakav uvid u recentno stvarala\u0161tvo. Ne istra\u017euju svoju kulturu. Zapravo, ignori\u0161u kulturu svoje dr\u017eave. A toliko njih je stalno zapo\u0161ljeno po muzejima i galerijama\u2026 I ti muzeji i galerije, posljedi\u010dno, nemaju viziju, a ni kapacitet, ni me\u0111unarodne kontakte da plasiraju strane umjetnike kod nas ili da promovi\u0161u savremenu umjetnost u svojoj zemlji, a kamoli da sa bilo kojom institucijom u svijetu naprave razmjenu umjetnika. Jo\u0161 jedna zanimljivost: pored tolikih bud\u017eeta, honorari za izlaganje u dr\u017eavnim muzejima se pla\u0107aju samo sporadi\u010dno i to, obi\u010dno, stranim umjetnicima.<\/p>\n

Od nezavisnosti Crne Gore, najvi\u0161e se ulagalo u pozori\u0161nu umjetnost, dok su ostale vizuelne umjetnosti marginalizovane. Recimo, u to vrijeme je zatvoreno Cetinjsko bijenale.<\/p>\n

Neki umjetnici zapo\u0161ljeni u dr\u017eavnim institucijama kulture su izuzetni primjeri \u201cpobjednika tranzicije\u201d i \u201cdr\u017eavnih umjetnika\u201d. Redovno primaju platu, a ne dolaze na posao. Imaju ugovore sa institucijom u kojoj rade da ta institucija svake godine treba ili mora da ulo\u017ei u njihove projekte minimum 100.000 EUR. Zatim, imaju svoje NVO, koje se, tako\u0111e, finansiraju od iste ove dr\u017eave. Osim \u0161to su sve to proma\u0161ene investicije, oni su po biografskim podacima, par exelance primjeri marginalnih umjetnika. Ti privilegovani umjetnici sa tolikim enormnim ulaganjem u njih od strane drzave nemaju nikakve rezultute. Nisam upoznala u Evropi nekog sa takvim uslovima za rad. Neko istinski talentovan sa tolikim ulaganjem bi za kratko vrijeme postao svjetski poznati umjetnik, i njegovo finansiranje bi preuzeli stranci, odnosno bio bi sklonjen sa narodne grba\u010de i tako bi se otvorila prilika da se podr\u017ei neko nov. Dr\u017eava je ulagala novac, a nije imala nikakvu korist od dometa njihove umjetnosti, jer takvi dometi ostaju u lokalu, i zato i jesu klasifikovani kao lokalni umjetnici.<\/p>\n

U Evropi su umjetnici jedan od najprogresivnijih i najzna\u010dajnijih djelova dru\u0161tva. To znam i po razlici u tretiranju kada imam izlo\u017ebe u Evropi i u zemljama regiona.<\/p>\n

U Crnoj Gori ve\u0107ina umjetnika ima falsifikovane biografije sa ciljem la\u017enog predstavljanja. Dosta umjetnika u koje dr\u017eava ula\u017ee je bez zna\u010daja \u010dak i za prostor biv\u0161e Jugoslavije. Njihova \u017eivotna i radna energija\u00a0 je usmjerena ka odr\u017eavanju lokalne kulture u lokalnim okvirima, da bi na taj na\u010din \u010duvali i ne bi dovodili u opasnost svoje lokalne biografije i likvidne ra\u010dune. U toj \u010dinjenici se krije razlog njihove borbe protiv svih, pa recimo i evropskih vrijednosti, koje bi poku\u0161avale da im se nametnu kroz instituciju u kojoj rade. Dobro su svjesni da mogu biti igra\u010di samo u lokalnim timovima, van svake ozbiljne lige, jer jedino takav koncept im omogu\u0107ava enormno trpanje novca u sopstvene d\u017eepove. Oni su, tako\u0111e, zaslu\u017eni za veliko raseljavanje umjetnika, jer svi koji se nisu uklapali u lokalni koncept morali su, ili \u0107e morati da napuste zemlju.<\/p>\n

Kako objasniti bilo kome iz Evrope primjer istaknutog kulturnog radnika koji u trenutku kada je ministar ima profesorsku platu, dodatak za istaknutog umjetnika, pla\u0107ene sve ra\u010dune, gorivo, ogromne stanove, dodatak na ovo ili ono, honorare za sve i sva\u0161ta, a i dalje osje\u0107a glad. Tra\u017ei od dr\u017eave i dodjeljuje sam sebi atelje. I to atelje od 75 m2 za reditelja, koji kasnije mo\u017ee da otkupi po nevjerovatnoj cijeni od samo 11.000 EUR! U takvim okolnostima nije va\u017eno koje je nacionalnosti ta osoba, jer pohlepa je njegova jedina domovina. A ima i primjera ulaganja u ljude iz kulture \u010dije se predstave i izlo\u017ebe izvode po toliko zaba\u010denim lokacijama koje te\u0161ko locira i google map.<\/p>\n

U Crnoj Gori hitno treba otvoriti Muzej gladi. Imamo spakovan projekt za turisti\u010dku atrakcija grada i dr\u017eave! Predla\u017eem da strance vodimo da obilaze taj Muzej gladi. Zamislite autobus pun njema\u010dkih turista koji gledaju tu dokumentaciju, tu arhivu gladi, tu svirepost u akumulaciji profita. Zamislite turiste kojima se obja\u0161njava taj princip postojanja i rada, taj biznis plan, taj bilans \u017eivota, taj odnos prema svojoj dr\u017eavi i drugima koji \u017eive sa njima. Turisti bi obilazili sve nekretnine koji su ovi ljudi dobili od dr\u017eave. Na zidovima tih stanova mo\u017ee da se prika\u017ee izvod iz banke, video projekcija intervjua sa javnog servisa tih ljudi, koji pored svih ovih \u010dinjenica izigravaju\u00a0 revolucionare, vizionare, mudrace, misionare, spasitelje, za\u0161titnike pravde, velike umjetnike zna\u010dajne za ovaj prostor\u2026 Oni ubje\u0111uju gledatelje da povjeruju u njihove falsifikovane biografije, u njihovu marginalnu avans-kulturu, kako bi oni nastavili svoj transfer kapitala.<\/p>\n

Ne vidim da \u0107e se i\u0161ta promijeniti u ovom pogledu, bez obzira ko bude na vlasti. Radi se o izgra\u0111enoj matrici koju \u0107e svaka partija preuzeti, samo \u0161to \u0107e promijeniti krug primalaca privilegija, ne \u010dine\u0107i ga boljim, ve\u0107 partijski podobnijim. Upravo svjedo\u010dimo tom konceptu. U budu\u0107nosti \u0107e se desiti ponavljanje ovog istog, a mo\u017eda jo\u0161 i gore, ali sigurno sa manje novca. Radi\u0107e to ova druga opcija koja je sada tu, koja je trenutno zaklju\u010dala kulturu u dr\u017eavi Crnoj Gori. Razlika \u0107e biti samo u tome \u0161to je druga politi\u010dka opcija na vlasti, i opet \u0107e biti prega\u017eeni ljudi koji nisu \u010dlanovi nijedne partije. Razlog je prete\u017eno u tome \u0161to u redovima onih koji donose odluke, ili se bore za te pozicije, nema pravih intelektualaca koji bi znali \u0161ta se de\u0161ava u evropskoj umjetnosti i koje su savremene tendencije. Svjedoci smo otpora prema vrijednostima i standardima evropske kulture od umjetnika zapo\u0161ljenih u samim institucijama kulture u dr\u017eavi Crnoj Gori.<\/p>\n

Kako crnogorski umjetnici mogu da prevazi\u0111u ove granice i koliko bi bilo va\u017eno graditi izvrsnost i nagra\u0111ivati\u00a0 rad i talent? Mnogo prije pojave COVID-19, postignut je pre\u0107utni dogovor da sopstvene granice zatvorimo za uticaje sa strane i pore\u0111enja sa ostatkom Balkana, Evrope ili svijeta, a da nametnemo ograni\u010denja i odredimo stalni karantin. Ljudi u institucijama kulture dr\u017eave Crne Gore koji su poku\u0161ali da kreiraju evropske programe u svojim institucijama su ka\u017enjeni i sklonjeni, \u010desto poni\u017eavani u javnosti. Oni ostali nikad nisu ni uzimani u obzir jer nisu \u010dlanovi partije. Zato sada imamo kulturnu politiku koja trguje za politi\u010dki interes sa umjetnicima, pretvaraju\u0107i ih u \u010dlanove ove ili one strane, a trenutno su podr\u017eani i kontrolisani crkvom\/partijom. Ko nije izabrao ne\u0161to od ovih opcija, neka se seli.<\/p>\n

Kona\u010dno, treba po\u010deti sa edukovanjem djece. Obrazovanje je klju\u010dno u tom procesu, moramo da stvorimo publiku, jer u savremenoj umjetnosti se o\u010dekuje mnogo od posmatra\u010da. A koliko je to mogu\u0107e danas u uslovima osnovnovnih \u0161kola sa dva \u010dasa likovnog nedeljno? Umjetnost se ne mo\u017ee mjeriti kriterijumima na koje su na\u0161i donosioci odluka navikli \u2013 ne postoji Evropska\u00a0 komisija koja \u0107e do\u0107i i ocijeniti napredak ili spremnost da se pridru\u017eimo evropskoj umjetni\u010dkoj zajednici. Ne postoje mjerila koja \u0107e nam dozvoliti da poglavlja sopstvenog\u00a0 umjetni\u010dkog razvoja\u00a0 otvaramo i zatvaramo. To mjesto moramo zaslu\u017eiti pojedina\u010dnim rezultatima, pregnu\u0107em svih nas da stvaramo i pomjeramo granice, otvaraju\u0107i se prema uticajima, radu i tr\u017eistu evropskog i svjetskog stvarala\u0161tva.<\/p>\n

*Autorka je vizuelna umjetnica iz Crne Gore<\/p><\/blockquote>\n

sharedvalues.me<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Crnoj Gori ve\u0107ina umjetnika ima falsifikovane biografije sa ciljem la\u017enog predstavljanja. Dosta umjetnika u koje dr\u017eava ula\u017ee je bez zna\u010daja \u010dak i za prostor biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335563,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-335562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335562"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335564,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335562\/revisions\/335564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335563"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}