{"id":335522,"date":"2021-12-26T10:22:17","date_gmt":"2021-12-26T09:22:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335522"},"modified":"2021-12-26T10:22:17","modified_gmt":"2021-12-26T09:22:17","slug":"nestabilna-politicka-situacija-negativno-utice-na-ljudska-prava-osoba-sa-invaliditetom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/26\/nestabilna-politicka-situacija-negativno-utice-na-ljudska-prava-osoba-sa-invaliditetom\/","title":{"rendered":"Nestabilna politi\u010dka situacija negativno uti\u010de na ljudska prava osoba sa invaliditetom"},"content":{"rendered":"

Kako komentari\u0161ete odnos Vlade i socijalnih politika prema osobama s invaliditetom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Odnos ukupne vlasti prema osobama s invaliditetom nije adekvatan jer nedostaje sistemski pristup prilikom planiranja i definisanja politika, ali i ozbiljni propusti ili diskontinuitet tokom sprovo\u0111enja brojnih mjera i aktivnosti u praksi. Tako\u0111e, izostaje temeljna i redovna saradnja s organizacijama osoba s invaliditetom, pa se tako de\u0161avalo i u proteklom periodu da se s na\u0161e strane predlo\u017eene ideje pretvore u su\u0161tu suprotnost prilikom njihove realizacije od strane nadle\u017enih jer nijesmo uklju\u010deni u proces planiranja i sprovo\u0111enja tih ideja. Dodatno, slo\u017eena i nestabilna politi\u010dka situacija i tenzi\u010dan dru\u0161tveni ambijent posebno negativno uti\u010du na ljudska prava marginalizovanih grupa, uklju\u010duju\u0107i svakako OSI, zbog \u010dega nedostaju sistemati\u010dne i kontinuirane mjere za njihovo uklju\u010divanje u dru\u0161tvo i aktivno u\u010de\u0161\u0107e u \u017eivotu zajednice.<\/p>\n

Koje negativne prakse su se nastavile nakon promjene vlasti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U tom segmentu, ova Vlada je nastavila s praksom nesistemskog i parcijalnog pristupa pitanjima ljudskih prava osoba s invaliditetom. Tek prije par dana donijeta je Odluku o formiranju Savjeta za prava osoba s invaliditetom, ali ovo tijelo jo\u0161 uvijek nije uspostavljeno ve\u0107 tek predstoji poziv za predlaganje kandidata ispred organizacija osoba s invaliditetom. Dakle, i godinu dana nakon formiranja Vlade ne postoji uspostavljen institucionalni mehanizam saradnje, pa se saradnja i tamo gdje postoji odnosi vi\u0161e na neformalne oblike i periodi\u010dnost. Pored toga, i ova Vlada je propu\u0161tila da usvoji i planira svojim Programom rada va\u017ene propise koji bi regulisali adekvatnije ljudska prava OSI, kao \u0161to su oni o reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom, znakovnom jeziku, faksimilu kao pravno valjanom potpisu posebno osoba s o\u0161te\u0107enim vidom, te da usvoji sveobuhvatne strategije deinstitucionalizacije i pristupa\u010dnosti.<\/p>\n

Ova Vlada je nastavila s praksom nesistemskog i parcijalnog pristupa pitanjima ljudskih prava osoba s invaliditetom. Tek prije par dana donijeta je Odluku o formiranju Savjeta za prava osoba s invaliditetom, ali ovo tijelo jo\u0161 uvijek nije uspostavljeno ve\u0107 tek predstoji poziv za predlaganje kandidata ispred organizacija osoba s invaliditetom<\/h2>\n

Koji su najve\u0107i propusti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U oblasti socijalne politike izostale su klju\u010dne reformske mjere koje se odnose na sistem socijalne i dje\u010dje za\u0161tite, deinstitucionalizaciju, pobolj\u0161anje standarda i kvaliteta \u017eivota osoba s invaliditetom, uklju\u010duju\u0107i i kroz pru\u017eanje usluga podr\u0161ke za \u017eivot u zajednici definisanih zakonom, ali \u010dije sprovo\u0111enje i finansiranje iz bud\u017eeta dr\u017eave nije obezbije\u0111eno uop\u0161te ili je za neke usluge obezbije\u0111eno u ograni\u010denom obimu. Dodatno, i u okviru mjera koje su usvajane nijesu se u obzir uzimali zahtjevi osoba s invaliditetom i realno stanje s terena koje je ukazivalo na potrebu druga\u010dijeg pristupa.<\/p>\n

\u010cini mi se da se vlast nije sna\u0161la u dovoljnoj mjeri, niti je pokazala zrelost u brojnim oblastima, ve\u0107 je \u010de\u0161\u0107e pokazivala zatvorenost, ishitrenost i nestru\u010dnost. Ovome je svakako doprinijelo i politi\u010dko zapo\u0161ljavanje, te \u010deste smjene, i nemogu\u0107nost uspostavljanja adekvatnog kontinuiteta i institucionalne memorije. Iako je neosporno da je Vlada funkcionisala i funkcioni\u0161e pod ogromnim pritiskom, opstrukcijama i sa slabom podr\u0161kom parlamentarne ve\u0107ina, to nije razlog za opravdanje. Naprotiv, ona je ja\u010di legitimitet svojih odluka upravo trebala \u201cpronalaziti\u201d kroz ve\u0107u i adekvatniju saradnju s NVO i ve\u0107om transparentno\u0161\u0107u i otvoreno\u0161\u0107u prema medijima.<\/p>\n

Svakako ima nekoliko pozitivnih primjera, kao \u0161to je uva\u017eavanje nekih na\u0161ih sugestija na javne politike u oblasti socijalne politike, obrazovanja, i ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i i prilikom pripreme Nacrta zakona o popisu stanovni\u0161tva, vra\u0107anje osoba koje su li\u0161ene poslovne sposobnosti u bira\u010dki spisak i drugih, ali oni nijesu dovoljni da bismo taj kvalitet rada ocijenili kao dovoljno adekvatan.<\/p>\n

Kakva je dru\u0161tvena svijest kada su u pitanju osobe sa invaliditetom? Robujemo li stereotipima?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Apsolutno vjerujem da smo dru\u0161tvo koje jo\u0161 uvijek robuje stereotipima oli\u010denim u patrijarhatu, abilizmu (uvjerenja o umanjenim sposobnostima osoba s invaliditetom), homofobiji, ksenofobiji i brojnim drugim pojavama prevazi\u0111enim u razvijenim zemljama svijeta, ili makar zastupljenim u manjoj mjeri a ne sistematski i dominantno kao kod nas. Dodatno, neosu\u0111ivanje s najvi\u0161ih adresa ve\u0107 \u010desto upravo suprotno \u2013 promocija ovakvih pojava od strane onih koji donose odluke ili kreiraju javno mnjenje, te neka\u017enjivost, su i doprinijele da ove pojave dominantno opstaju i da se osna\u017euju i me\u0111u gra\u0111anima.<\/p>\n

Ja vrlo \u010desto ka\u017eem da je nesporno da se socijalna distanca prema osobama s invaliditetom smanjila u proteklom periodu, da su ljudi generalno otvoreniji u komunikaciji s osobama s invaliditetom. Me\u0111utim, ne\u0161to pozitivnija percepcija i smanjenje broja ili obima stereotipa ne zna\u010di istovremeno i potpuno prihvatanje osoba s invaliditetom, kao jednakih i ravnopravnih, odnosno kao razli\u010ditosti ljudskog roda i bogatstva jednog dru\u0161tva. To potvr\u0111uju i istra\u017eivanja, posebno ona u kojima se postavi pitanje o prihvatanju osoba s invaliditetom kao prijatelja\/ica, ili posebno partnera\/ki. Tada se najbolje mo\u017ee govoriti o istinskom odnosu prema osobama s invaliditetom i o nivou prihvatanja i po\u0161tovanju. Naravno, za ukupnu svijest je najvi\u0161e odgovorna dr\u017eava kroz sistem vlasti, ali i mediji i svi koji se bave javnim poslom ili obavljaju va\u017ene dru\u0161tvene funkcije, pa i same osobe s invaliditetom i oni koji zastupaju njihova prava. Kada je taj pristup promociji prava osoba s invaliditetom neujedna\u010den i sam nerijetko optere\u0107en stereotipima i pogre\u0161nim stavovima o OSI onda se kr\u0161enja ljudskih prava de\u0161avaju ne u manjoj mjeri i rje\u0111e, ve\u0107 samo \u201csuptilnije\u201d i stihijski\u201d.<\/p>\n

I dalje je ovo dru\u0161tvo zatrovano mr\u017enom jer su vlasti i razli\u010dite strukture na tome opstajale decenijama unazad, i ja\u010dale svoje pozicije mo\u0107i \u0161to dubljim podjelama i polarizacijom \u201cnaroda\u201d (kako voli da nas oslovljava nova vlast) a taj odnos se posebno o\u010ditavao na \u017eene pod pretpostavkom da su slabije i da je to \u201cbojno polje\u201d unaprijed osvojeno na njihovu \u0161tetu.<\/h2>\n

Kako komentari\u0161ete polo\u017eaj \u017eena koje se bave javnim poslom?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Polo\u017eaj \u017eena koje se bave bilo kojim javnim poslom, a posebno politikom ili dru\u0161tvenim anga\u017emanom (\u017eene u medijima, NVO, kulturi…) su u nezavidnom polo\u017eaju i bez sveop\u0161te dru\u0161tvene podr\u0161ke. \u010cesto se na njihovom putu postavljaju brojne \u201cstrmoglave\u201d prepreke \u201cpoplo\u010dane so\u010dnim\u201d uvredama. I dalje je ovo dru\u0161tvo zatrovano mr\u017enom jer su vlasti i razli\u010dite strukture na tome opstajale decenijama unazad, i ja\u010dale svoje pozicije mo\u0107i \u0161to dubljim podjelama i polarizacijom \u201cnaroda\u201d (kako voli da nas oslovljava nova vlast) a taj odnos se posebno o\u010ditavao na \u017eene pod pretpostavkom da su slabije i da je to \u201cbojno polje\u201d unaprijed osvojeno na njihovu \u0161tetu.<\/p>\n

Da li ote\u017eana pozicija \u017eena u javnom diskursu dodatno obeshrabruje \u017eene sa invaliditetom da se ukju\u010de u dru\u0161tvene procese?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svakako da takva atmosfera obeshrabruje \u017eene s invaliditetom, koje za aktivizam nerijetko nijesu podr\u017eane ni u svojim porodicama, niti u sistemu obrazovanja. Pritom, dru\u0161tvene mre\u017ee, osim da se koriste za razmjenu mi\u0161ljenja, povezivanje, informisanje i diskusije, koriste se kao najplodnije tlo za \u0161irenje i podsticanje govora mr\u017enje, uvreda, omalova\u017eavanja i nasilja. Takav dru\u0161tveni ambijent, u odsustvu adekvatne cenzure i preventivnog djelovanja, obeshrabruje mnoge \u017eene, a posebno one koje su ina\u010de u nepovoljnijem polo\u017eaju kao \u0161to su \u017eene s invaliditetom koje zbog takvog ambijenta trpe dodatnu viktimizaciju i osporavanje razli\u010ditih uloga u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Kako gra\u0111ani, a kako vlast, mogu uticati na inkluziju osoba sa invaliditetom u javnom \u017eivotu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iako je ovo najte\u017ei zadatak, mislim da je istovremeno najednostavniji odgovor na kojem treba po\u010divati uticaj gra\u0111ana i vlasti na inkluziju osoba s invaliditetom u javnom \u017eivotu. Ako se ima adekvatna po\u010detna osnova i vrijednosti na kojima po\u010diva odnos prema osobama s invaliditetom onda je njihova inkluzija i ravnopravnost u dru\u0161tvu jedina te\u017enja, i svako djelovanje \u0107e biti pra\u0107eno time. Kada gra\u0111ani shvate da su osobe s invaliditetom jednako vrijedne i dostojne \u017eivota i prava kao i svi drugi gra\u0111ani zna\u0107e sami \u0161ta treba da u\u010dine da doprinesu boljem polo\u017eaju osoba s invaliditetom. Vlasti, na drugoj strani, moraju shvatiti da je ulaganje u ljudska prava i inkluziju u stvari ulaganje u cijelo dru\u0161tvo i odr\u017eivost, te da ako se ne ula\u017ee u one segmente dru\u0161tva i one pojedince koji su neravnopravni, obespravljeni i isklju\u010deni samo \u0107e se stvarati dublji jaz i ja\u010dati nejednakosti. U tom smislu vlasti vi\u0161e moraju uva\u017eavati i \u010de\u0161\u0107e pitati za stavove osoba s invaliditetom o tome \u0161ta je potrebno u\u010diniti, i na\u010din na koji je ne\u0161to potrebno sprovesti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ja se, ina\u010de, je\u017eim termina \u201csenzibilitet\u201d jer se on \u010desto koristi kada se poku\u0161ava opravdati lo\u0161e djelovanje institucija ili kada se govori o nekim pozitivnim pomacima u po\u0161tovanju zakona.<\/h2>\n

Ja se, ina\u010de, u na\u0161em ambijentu je\u017eim termina \u201csenzibilitet\u201d jer se on \u010desto koristi kada se poku\u0161ava opravdati lo\u0161e djelovanje institucija ili kada se govori o nekim pozitivnim pomacima u po\u0161tovanju zakona. Tada vlasti govore o tome kako su senzibilisane i kako su ne\u0161to \u201cu\u010dinile\u201d za osobe s invaliditetom, kao da sprovo\u0111enje zakona nije njihova obaveza ve\u0107 dobro\u010dinstvo.<\/p>\n

Mo\u017eete li zamisliti da se u nekoj demokratski razvijenoj zemlji crvenom vrpcom obilje\u017eava neka rampa ili lift i da se takav doga\u0111aj obilje\u017eava?! A to se kod nas de\u0161ava i od nas se pritom o\u010dekuje zahvalnost tim povodom. Osobe s invaliditetom moraju biti gra\u0111anski osna\u017eene kako ovakvo postupanje vlasti ne bi postala ustaljena praksa, koja uti\u010de na to da se osobe s invaliditetom ne uva\u017eavaju kao dostojni gra\u0111ani i gra\u0111anke.<\/p>\n

\u0160ta je iskustvo u radu sa mladima sa hendikepom pokazalo, koje su njihove najve\u0107e potrebe i prepreke?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Generalno, prepreka je jako puno i one se zaista sporo i nesistemski uklanjaju, bilo da se odnose na neadekvatne stavove, prepreke u okru\u017eenju: javne povr\u0161ine i objekti, usluge, informacije i komunikacije, nedostupnost savremenih tehnologija i opreme, uklju\u010duju\u0107i i pomagala za OSI, nepristupa\u010dan javni saobra\u0107aj, informacije i komunikacije, ili na neadekvatan sistem obrazovanja i zapo\u0161ljavanja, nedostatak ulaganja u samostalni \u017eivot OSI i adekvatan \u017eivotni standard, posebno mladih, ili na prepreke u lo\u0161em pravnom nasle\u0111u, neadekvatnim zakonskim rje\u0161enjima i preprekama u procedurama pred institucijama.<\/p>\n

Me\u0111utim, vjerujem da je osnovni zadatak, pa time i potreba mladih s invaliditetom da budu osna\u017eeni i podr\u017eani u procesu dono\u0161enja odluka i u ostvarivanju razli\u010ditih uloga u dru\u0161tvu u skladu s njihovim stremljenjima i afinitetima.<\/p>\n

Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Marina Vuja\u010di\u0107 je izvr\u0161na direktorica Udru\u017eena mladih sa hendikepom i aktivistkinja za ljudska prava, posebno osoba sa invaliditetiom (OSI). Po obrazovanju je sociolo\u0161kinja a kroz svoj rad bavi se temama od zna\u010daja za OSI, \u017eene i mlade. Sa njom smo razgovarali o odnosu Vlade prema OSI, negativnim praksama i polo\u017eaju \u017eena sa invaliditetom u javnom \u017eivotu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335523,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-335522","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335522"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335522\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335524,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335522\/revisions\/335524"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}