{"id":335383,"date":"2021-12-24T07:55:16","date_gmt":"2021-12-24T06:55:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335383"},"modified":"2021-12-24T07:55:16","modified_gmt":"2021-12-24T06:55:16","slug":"skandinavac-na-celu-cilea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/24\/skandinavac-na-celu-cilea\/","title":{"rendered":"Skandinavac na \u010delu \u010cilea"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

Pobjeda Gabriela Borica, kandidata progresivne koalicije od devet stranaka, na predsjedni\u010dkim izborima u \u010cileu progla\u0161ena je va\u017enim doga\u0111ajem za ponovno ja\u010danje ljevice u Latinskoj Americi, nakon \u0161to je ona tijekom posljednjih godina oslabila pod navalom desnog populizma. Boric je u drugom krugu s razlikom od 12 postotnih poena pobijedio ultrakonzervativnog neoliberala Jos\u00e9a Antonija Kasta, a izlaznost je bila najve\u0107a otkad je prije devet godina ukinuto obavezno glasanje. Kast se u kampanji predstavljao kao ba\u0161tinik ekonomskog i dru\u0161tvenog naslije\u0111a diktature Augusta Pinocheta i planirao ekspanziju ovlasti institucija represivne dr\u017eave.<\/p>\n

S druge strane 35-godi\u0161nji biv\u0161i vo\u0111a studentskih protesta za besplatno obrazovanje obe\u0107avao je jednom za svagda raskrstiti s neoliberalizmom, \u010diji je pokusni kuni\u0107 \u010cile postao nakon svrgavanja socijalisti\u010dkog premijera Salvadora Allendea 1973. i dolaska Pinochetove vojne hunte na vlast. Boriceva pobjeda vrhunac je procesa koji su zapo\u010deli 2019. nizom dugotrajnih protesta protiv mjera \u0161tednje i ekonomske nejednakosti.<\/p>\n

U njima su sudjelovali milijuni ljudi, a bili su obilje\u017eeni izrazitom policijskom brutalno\u0161\u0107u. Idu\u0107e godine pod pritiskom protesta odr\u017ean je referendum na kojemu je 78 posto ljudi glasalo za pisanje novog ustava, a u svibnju ove godine sastavljena je \u0161iroka Ustavotvorna skup\u0161tina. U novom Ustavu \u0107e, me\u0111u ostalim, kao vrijednosti biti navedeni rodna jednakost, prava starosjedila\u010dkih naroda i za\u0161tita okoli\u0161a. Novi ustav trebao bi zamijeniti onaj koji je na snazi od 1980. i koji su napisali du\u017enosnici iz Pinochetovih struktura, a Boriceva pobjeda u tom je smislu izrazito va\u017ena jer je Kast namjeravao obustaviti ustavotvorni proces.<\/p>\n

Pobjedni\u010dka koalicija Apruebo Dignidad sastoji se od devet stranaka prili\u010dno \u0161irokog spektra \u2013 od zelenih i kr\u0161\u0107anskih socijalista do komunista. Sam Boric, me\u0111utim, sa svojom strankom Dru\u0161tvena konvergencija manje je radikalan nego neke druge \u010dlanice koalicije, te ga se, unato\u010d Kastovim pla\u0161enjima “povratkom komunista”, smje\u0161ta na socijaldemokratski dio lijevog spektra. Zala\u017ee se za besplatno obrazovanje i zdravstvo, ukidanje privatnog mirovinskog sustava i javno vlasni\u0161tvo nad nekim resursima, pove\u0107anje poreza korporacijama i ultrabogatima i uvo\u0111enje mjera protiv globalnog zatopljenja. To, me\u0111utim, nije malo u zemlji u kojoj je socijalna dr\u017eava desetlje\u0107ima sustavno uni\u0161tavana, koja ima ve\u0107i indeks ekonomske nejednakosti od SAD-a i tre\u0107i najmanji udio sindikalno organiziranog radni\u0161tva me\u0111u dr\u017eavama OECD-a, odnosno samo 14 posto. Izbor Borica zanimljiv je i u svjetlu \u010dinjenice da se hrvatsku dijasporu uglavnom percipira kao desno orijentiranu, iako se u ovda\u0161njim medijima Boricevom porijeklu daje pretjerana va\u017enost.<\/p>\n

Koliko je Boriceva pobjeda zna\u010dajna za revitalizaciju latinoameri\u010dke ljevice svjedo\u010di \u010dinjenica da su njegovu pobjedu pozdravili svi lijevi vo\u0111e na kontinentu, pa tako i biv\u0161i brazilski predsjednik Luiz In\u00e1cio Lula da Silva, koji bi, prema anketama, dogodine mogao pobijediti daleko najdestruktivnijeg dr\u017eavnika na kontinentu, ekstremnog desni\u010dara Jaira Bolsonara. Lula je rekao da je “sretan zbog jo\u0161 jedne pobjede progresivnog i demokratskog kandidata u Latinskoj Americi”, a \u010destitke su uputili i Gustavo Petro, biv\u0161i ljevi\u010darski gerilac s dobrim izgledima da dogodine postane predsjednik Kolumbije, peronisti\u010dki predsjednik Argentine Alberto Fern\u00e1ndez, lijevi predsjednici Bolivije i Meksika te Nicol\u00e1s Maduro iz Venezuele. U novi lijevi val na kontinentu treba ubrojiti i nedavnu pobjedu Xiomare Castro na predsjedni\u010dkim izborima u Hondurasu, kao i Pedra Castilla izabranog u Peruu sredinom godine.<\/p>\n

S druge strane, slu\u017ebene \u010destitke neposredno nakon izbora nisu stigle iz Kube i Nikaragve, \u0161to se tuma\u010di kao simptom generacijskog jaza izme\u0111u tradicionalne marksisti\u010dke ljevice Latinske Amerike i, rije\u010dima \u010dileanskog novinara Javiera Rebolleda, “mek\u0161e, vi\u0161e skandinavske verzije Boriceve politike”. U prilog Rebolledovoj tezi ide i najava da se \u010cile ne\u0107e pridru\u017eiti regionalnoj asocijaciji ALBA, me\u0111u \u010dijim su \u010dlanicama Kuba, Venezuela, Bolivija i Nikaragva, a koju je kao alternativu Zoni slobodne trgovine Amerika pod patronatom SAD-a osnovao pokojni venezuelanski predsjednik Hugo Ch\u00e1vez. \u0160tovi\u0161e, Boric je u vrijeme protuvladinih protesta na Kubi pro\u0161log ljeta izrazio podr\u0161ku opoziciji, pa se prema njemu ne o\u010dekuje neprijateljski stav iz Washingtona. Unato\u010d tome, tr\u017ei\u0161ta su na Boricevu pobjedu “reagirala” padom vrijednosti nacionalne valute, nastavljaju\u0107i trend koji je zapo\u010deo kada je osnovana Ustavotvorna skup\u0161tina, a Wall Street Journal upozorio je da bi njegov dolazak na vlast za posljedicu mogao imati daljnje \u0161irenje utjecaja Kine na kontinentu.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izbor ljevi\u010dara Gabriel Borica za predsjednika \u010cilea vrhunac je protesta protiv mjera \u0161tednje i ekonomske nejednakosti. Iako nije radikalni ljevi\u010dar, Boriceva je pobjeda zna\u010dajna i u kontinentalnim okvirima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335117,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-335383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335384,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335383\/revisions\/335384"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}