{"id":335317,"date":"2021-12-23T07:24:50","date_gmt":"2021-12-23T06:24:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=335317"},"modified":"2021-12-23T07:24:50","modified_gmt":"2021-12-23T06:24:50","slug":"car-je-gol-spoznaja-fijaska-zapadne-politike-pritiska-na-rusiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/23\/car-je-gol-spoznaja-fijaska-zapadne-politike-pritiska-na-rusiju\/","title":{"rendered":"Car je gol: spoznaja fijaska Zapadne politike pritiska na Rusiju"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

S obzirom da su sve \u201emaske pale\u201c i da je jasno kako slijede otvoreni razgovori u kojima vi\u0161e nema mjesta za manipulacije ideolo\u0161kog tipa i nametanje \u201evje\u010dnih tema\u201c o stanju ljudskih, manjinskih, ovih ili onih i ne\u010dijih prava, \u201ezaigranosti\u201c s Navaljnim ili drugim figurama koje nemaju nikakvu stvarnu te\u017einu sposobnu na bilo koji na\u010din promijeniti stanje u Rusiji u po Zapad \u017eeljenom smjeru, krenula su nova \u201ehodo\u0107a\u0161\u0107a\u201c u Moskvu<\/p>\n

Ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon \u201edrvlja i kamenja\u201c koje su po njemu proteklih tjedana i mjeseci sasipali Zapadni politi\u010dari i mediji nazivaju\u0107i ga agresorom, diktatorom i \u010dime sve ne \u2013 ponovo postaje \u201epo\u017eeljna udava\u010da\u201c za europske dr\u017eavnike koji mu redom hrle u posjet ili, preciznije \u2013 s ruskim vo\u0111om na bilo koji na\u010din \u017eele razgovarati.<\/p>\n

To su ve\u0107 jednom \u010dinili, nakon neo\u010dekivanog ruskog vojnog anga\u017emana u Siriji na poziv vlade u Damasku u jesen 2015. g., \u0161to je iz temelja poremetilo europske i ameri\u010dke interese u tom dijelu svijeta. I tada su, u hodo\u010da\u0161\u0107ima Putinu, poglavito nakon novog rusko-turskog zbli\u017eavanja na samo njima znanim osnovama, njema\u010dka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Hollande a ubrzo i njegov nasljednik Macron, talijanski, austrijski i \u010diji sve ne dr\u017eavni du\u017enosnici, poku\u0161avali u razgovoru s Putinom spasiti \u0161to se spasiti mo\u017ee ili barem doku\u010diti koji su njegovi krajnji ciljevi tj. linije do kojih Moskva namjerava i\u0107i.<\/p>\n

Ustra\u0161eni europski dr\u017eavnici, poglavito nakon dolaska Donalda Trumpa na \u010delo SAD-a nakon izborne pobjede u studenom 2016. g., na\u0161li su se de facto izme\u0111u \u201edvije vatre\u201c ali se niti tada nisu usudili poduzimati nikakve \u010dvrste poteze koji bi i\u0161li u smjeru pokazivanja vlastite \u010dvrsto\u0107e odnosno stvarne a ne deklarativne za\u0161tite europskih interesa koji sigurno ne le\u017ee u sukobu s SAD-om, ali niti s Rusijom i Kinom ako EU \u017eeli biti bitan globalni \u010dimbenik. Da bi se \u0161to vi\u0161e dodvorili ratobornom i prema EU krajnje negativno nastrojenom Trumpu, oni su sve vi\u0161e upadali u postavljenu ameri\u010dku zamku daljnje radikalizacije odnosa prema Rusiji, ne \u017eele\u0107i shvatiti u koliku opasnost time dovode samu Europu kako potencijalno bojno polje kojim netko \u017eeli manipulirati iz daleka. Drugim rije\u010dima, u Bruxellesu i klju\u010dnim prijestolnicama EU nije bilo dovoljno snage niti mudrosti za stvarnom deeskalacijom napetih odnosa s Rusijom, koja, ako ni zbog \u010dega drugog \u2013 samo zbog geografske zakonitosti jednostavno mora biti uklju\u010dena u izgradnju budu\u0107e europske sigurnosne arhitekture. Jer bez sigurnosne stabilnosti nema napretka. U protivnom EU je osu\u0111ena na trajnu militarizaciju, dizanje bedema, kopanje rovova \u2013 vje\u010dno u sjeni potencijalnog rata s mo\u0107nom vojnom velesilom na svojim isto\u010dnim granicama koja ju, a to samo slijepci ne vide, za nekoliko minuta mo\u017ee pretvoriti u prah i pepeo. U takvim uvjetima \u0161ansi za slobodan gospodarski prosperitet ne samo da nema, nego \u0107e, sasvim sigurno, do\u0107i do stagnacije i pada \u2013 a svi su ti pokazatelji u Europi ve\u0107 itekako prisutni. Od velike energetske krize, nekontroliranog rasta inflacije, migrantske krize koja ne jenjava i td., i td.<\/p>\n

Europska elita spas svojih interesa poku\u0161ala je prona\u0107i, kao i uvijek kroz povijest, kalkulacijom i koketiranjem s trenuta\u010dno ja\u010dom stranom, pa je u te\u0161ko vrijeme Trumpove vladavine satisfakciju pronalazila radije u i\u0161\u010dekivanju promjene na vrhu SAD-a tj. smjene Donalda Trumpa. Zato su, ne nau\u010div\u0161i ni\u0161ta, odnosno ne shva\u0107aju\u0107i koliko se svijet promijenio, kao \u201egrlom u jagode\u201c odmah krenuli u zagrljaj novom ameri\u010dkom predsjedniku Joe Bidenu do te mjere neukusno da su mu, \u201eli\u017ee\u0107i skute\u201c poput podanika de facto predali EU suverenitet, u prvom redu onaj vanjskopoliti\u010dki. Onaj drugi \u2013 obrambeni, ionako je kroz ameri\u010dki instrument NATO savez u rukama Pentagona jo\u0161 od sredine pro\u0161loga stolje\u0107a. Ali vje\u010dna kalkulacija tj. izbjegavanje odlu\u010dnosti jednom ipak mora uzeti danak jer se tako ne mo\u017ee \u201eigrati\u201c u nedogled.<\/p>\n

\n

Novi, ovaj put stvarni tektonski poreme\u0107aj na tlu Europe<\/h2>\n<\/blockquote>\n

A sve se promijenilo u svega nekoliko poteza, koji iznova \u0161okiraju europske elite, i koji se, naravno, nisu dogodili slu\u010dajno i koje su pravi analiti\u010dari i stratezi itekako mogli i morali predvidjeti.\u00a0 Novi \u201etektonski poreme\u0107aj\u201c na Zapadu (prije svega EU), a upravo se o tome radi, po\u010deo je nakon nedavnog virtualnog sastanka Biden-Putin, ali i istog takvog sastanka Putina i kineskog \u010delnika Xi Jinpinga, kao i Putinovog kraljevskog prijama u indijskoj prijestolnici New Delhiju \u2013 onom istom na kojeg Washington toliko ra\u010duna u svojoj strategiji sprje\u010davanja \u0161irenja kineskog globalnog utjecaja ali koji, za mnoge \u0161okantno, nije \u017eelio sudjelovati niti na nedavnom virtualnom Summitu za demokraciju organiziranom od strane Bidenove administracije svega dva dana nakon indijsko-ruskog summita Modi-Putin.<\/p>\n

Ti su doga\u0111aji pokazali da je \u201ecar gol\u201c odnosno \u2013 svima je na Zapadu postalo jasno kako je politika maksimalnog pritiska na Rusiju (politi\u010dkog, ekonomsko-financijskog i vojnog), kao i poku\u0161aja me\u0111unarodne izolacije te zemlje ne samo do\u017eivjela potpuni fijasko, ve\u0107 je probudila uspavanog \u201eruskog medvjeda\u201c, koji je sada (u prvom redu zbog obnovljene velike vojne mo\u0107i, i to, paradoksalno, u uvjetima dugogodi\u0161njih strogih Zapadnih proturuskih sankcija) \u2013 odlu\u010dio re\u0107i \u201edosta!\u201c i iz vi\u0161edesetljetne strate\u0161ke defanzive krenuti u strate\u0161ku ofanzivu (o tome smo vi\u0161e pisali u na\u0161oj nedavnoj analizi koju mo\u017eete pogledati ovdje). \u0160tovi\u0161e, Moskva je to u\u010dinila posve javno, zaobilaze\u0107i uobi\u010dajenu diplomatsku praksu u kojoj je u pravilu uvijek gubila odnosno na ovaj ili onaj na\u010din bivala izigranom, \u0161to je u kona\u010dnici i dovelo do \u010dinjenice da je NATO stigao do njezinih zapadnih granica s tendencijom daljnjeg \u0161irenja na Ukrajinu i Gruziju, \u0161to je Moskva ozna\u010dila kao \u201ecrvene crte\u201c koje ne\u0107e dozvoliti prije\u0107i. Dakle, Moskva je, nedugo nakon \u0161to je svoje uvjete za osiguranje i svog, ali i zajedni\u010dkog sigurnosnog jamstva poslala Washingtonu, iste javno objavila tj. svima obznanila sve ono \u0161to sada od Zapada tra\u017ei i od \u010dega, kako ka\u017ee, ne namjerava odustati (iako \u0107e, pretpostavljam, u ime kompromisa od ne\u010dega ipak morati). Drugim rije\u010dima, Rusija je sada jasno dala do znanja da misli ozbiljno i da je upravo tako Zapad mora i shvatiti i s njom kona\u010dno po\u010deti razgovarati na ravnopravnim osnovama i me\u0111usobnom uva\u017eavanju, \u010dega, ruku na srce, nikada nije bilo jo\u0161 od raspada SSSR-a i ameri\u010dke pobjede u hladnom ratu. Zna se tko je diktirao tempo i tko se njemu uvijek morao prilago\u0111avati.<\/p>\n

\n

Kona\u010dni \u201cpad maski\u201d<\/h2>\n<\/blockquote>\n

S obzirom da su sve \u201emaske pale\u201c i da je jasno kako slijede otvoreni razgovori u kojima vi\u0161e nema mjesta za manipulacije ideolo\u0161kog tipa i nametanje \u201evje\u010dnih tema\u201c o stanju ljudskih, manjinskih, ovih ili onih i ne\u010dijih prava, \u201ezaigranosti\u201c s Navaljnim ili drugim figurama koje nemaju nikakvu stvarnu te\u017einu sposobnu na bilo koji na\u010din promijeniti stanje u Rusiji u po Zapad \u017eeljenom smislu, krenula su nova \u201ehodo\u0107a\u0161\u0107a\u201c u Moskvu.<\/p>\n

Tako je, ju\u010der, ruskog predsjednika Vladimira Putina telefonski nazvao novi njema\u010dki kancelar Olaf Scholz. Putin je mu je tom prigodom \u010destitao na novoj du\u017enosti na \u010delu njema\u010dke vlade, a obojica su izrazili interes za daljnji razvoj bilateralnih veza i odr\u017eavanje kontakata kroz razli\u010dite kanale, kako je navedeno u priop\u0107enju iz Kremlja.<\/p>\n

Naravno, nije to bio razlog spomenutog poziva, ve\u0107 prije svega aktualna i vru\u0107a tema ruskog tra\u017eenja sigurnosnih jamstava od SAD-a i NATO saveza. Ruski predsjednik dao je Scholzu detaljne komentare na sadr\u017eaj nacrta ugovora sa Sjedinjenim Dr\u017eavama i sporazuma s NATO-om o sigurnosnim jamstvima koje je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u prosincu predalo Washingtonu i njegovim saveznicima, uklju\u010duju\u0107i Berlin (o sadr\u017eaju tih prijedloga pisali smo u na\u0161oj prethodnoj analizi koju mo\u017eete pogledati ovdje). Tako\u0111er su temeljito razmotrili i rje\u0161avanje sukoba u Donbasu.<\/p>\n

Pri tom treba podsjetiti kako je ju\u010der to isto \u2013 telefonski nazvao Putina \u2013 u\u010dinio i francuski predsjednik Emmanuel Macron (a prije njih i britanski premijer Boris Johnson). I njega je Putin osobno upoznao s ruskim stavovima iako je ovaj to sigurno ve\u0107 znao i pro\u010ditao, a razgovarali su i o ruskim \u201emuzikantima\u201c iz privatne vojske \u201eWagner\u201c koji se spremaju ili mo\u017eda ve\u0107 \u201emuziciraju\u201c u afri\u010dkoj dr\u017eavi Mali na poziv tamo\u0161nje vlade \u2013 dakle, u zemlji koju francuska smatra tradicionalnom zonom svojih interesa, kako se to nedavno na svom blogu izjasnio i europski povjerenik za vanjske i sigurnosne poslove Josep Borrel reagiraju\u0107i na ovu informaciju. Dakle, francuski ili interesi EU daleko od njihovih granica su posve legitimni. Ali \u0161to je onda s ruskim interesima \u2013 i to na njihovim neposrednim granicama \u2013 postavlja se logi\u010dno pitanje o kojem \u0107e se uskoro itekako ozbiljno razgovarati?<\/p>\n

\u010citava stvar postaje \u010dak i pomalo komi\u010dna iako je preozbiljna da bismo se mogli koristiti takvim izrazima. Za\u0161to to ka\u017eem? Pa zato \u0161to su ovih dana stigle izjave iz vrha NATO saveza kako \u0107e Europa zajedni\u010dki stupiti u pregovore s Rusijom, a prekju\u010der je njegov glavni tajnik Jens Stoltenberg pozvao i na obnovu formata Vije\u0107a NATO-Rusija, koje je, zapravo, prestalo s radom upravo po \u017eelji samog Sjevernoatlantskog saveza jo\u0161 nakon trodnevnog rusko-gruzijskog rata 2008. g. a\u00a0 bilo koji kontakti definitivno su \u201ezakopani\u201c postojanim ne produljivanjem akreditacija ruskim predstavnicima u Bruxellesu tj. stalnim skra\u0107ivanjem njihovog broja nakon \u010dega je Moskva u listopadu donijela i kona\u010dnu odluku o zatvaranju svog predstavni\u0161tva u Bruxellesu, kao i predstavni\u0161tva NATO-a u Moskvi s 1. studenim ove godine.<\/p>\n

Zajedni\u010dki sastanci NATO saveza s ruskim pregovara\u010dima \u0107e se formalno mo\u017eda i odr\u017eavati (ju\u010der je, prema izvje\u0161\u0107ima iz Moskve, Stoltenberg u tom smislu nazvao predstavnika sada ve\u0107 nefunkcionalnog spomenutog Vije\u0107a NATO-Rusija Gru\u0161koa) ali je ve\u0107 sada jasno kako veliki igra\u010di u Europi ipak samostalno \u017eele vidjeti kako stvari stoje i \u0161to se s Rusijom mo\u017ee ili ne mo\u017ee dogovoriti. Jer nije tajna da \u0107e Washington s Moskvom voditi i svoje pregovore nakon \u0161to joj u petak dostavi ameri\u010dke prijedloge oko mogu\u0107eg postizanja sporazuma o zajedni\u010dkim sigurnosnim jamstvima. A \u0161to se, i ako se oni uop\u0107e o ne\u010demu me\u0111usobno dogovore, morat \u0107e prihvatiti svi \u2013 i NATO i EU i Poljska i pribalti\u010dke dr\u017eave i Ukrajina.<\/p>\n

I za kraj, ali nikako ne manje va\u017eno. Ju\u010der je Rusiji stigla otvorena potpora u njezinim stavovima oko tra\u017eenja sigurnosnih jamstava od Zapada od strane kineskog Ministarstva vanjskih poslova. Rusija i Kina ve\u0107 du\u017ee vrijeme stvaraju \u010dvrste politi\u010dke, gospodarske i vojne odnose koji de facto prelaze u sferu klasi\u010dnog savezni\u0161tva ali isklju\u010divo zbog ameri\u010dke politike otvorenog hladnog rata s obje zemlje istovremeno. One su i na razini obrambenih ministarstava i zapovjedni\u0161tava njihovih vojski prije nekoliko tjedana sklopili ugovore o nastavku i intenziviranju vojne suradnje, uklju\u010dno, po prvi put, i u sferi strate\u0161kih nuklearnih potencijala, primjerice kroz nikada do sada odr\u017eavane zajedni\u010dka patroliranja njihovih strate\u0161kih bombardera, ali i pomorskih flota u zoni pacifika. Rusija ve\u0107 aktivno poma\u017ee Kini u razvoju njenog sustava za rano uzbunjivanje od napada nuklearnih raketa, a intenzivno joj poma\u017ee i u razvoju suvremene (onom klasi\u010dnom Peking je ve\u0107 davno ovladao) nuklearne tehnologije u civilne svrhe. Sve su to i vi\u0161e nego jasni pokazatelji tendencije u odnosima dviju azijskih mega-dr\u017eava, koje stvaraju vojni savez ali isklju\u010divo protiv SAD-a s obzirom da su obje u njegovim strate\u0161kim doktrinarnim dokumentima definirane kao ameri\u010dki klju\u010dni protivnici. I u tome le\u017ei sva istina.<\/p>\n

S nastalom realno\u0161\u0107u Washington \u0107e se morati na ovaj ili onaj na\u010din suo\u010diti. Ili tra\u017eenjem deeskalacije barem po nekim klju\u010dnim pitanjima (za strate\u0161ku pauzu vi\u0161e nema vremena), ili \u0107e se odlu\u010diti za \u201esve ili ni\u0161ta\u201c, uvla\u010de\u0107i pri tom i europske saveznike u kaos koji je tada neizbje\u017ean. Nisam ba\u0161 uvjeren, usprkos ratni\u010dkoj retorici, da \u0107e se SAD odlu\u010diti na ovo drugo, ali sam zato siguran da \u0107e po sebe uspjeti prona\u0107i za dani trenutak najoptimalnije rje\u0161enje. Ali ho\u0107e li ono takvim biti i za Europu odnosno EU klju\u010dno je pitanje od kojeg sada strahuju europske elite \u2013 svjesne da \u0107e se u ne\u010demu trebati \u017ertvovati. A \u017ertva je uvijek bolna, pa i onda kada se svjesno podnosi u ime vi\u0161ih ciljeva.<\/p>\n

geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rusija i Kina ve\u0107 du\u017ee vrijeme stvaraju \u010dvrste politi\u010dke, gospodarske i vojne odnose koji de facto prelaze u sferu klasi\u010dnog savezni\u0161tva ali isklju\u010divo zbog ameri\u010dke politike otvorenog hladnog rata s obje zemlje istovremeno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[700,526,612],"class_list":["post-335317","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-kina","tag-nato","tag-rusija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=335317"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":335318,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/335317\/revisions\/335318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=335317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=335317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=335317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}