{"id":334819,"date":"2021-12-16T08:30:22","date_gmt":"2021-12-16T07:30:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=334819"},"modified":"2021-12-16T08:30:50","modified_gmt":"2021-12-16T07:30:50","slug":"transparentnost-demonkracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/16\/transparentnost-demonkracije\/","title":{"rendered":"Transparentnost demonkracije"},"content":{"rendered":"

Autor: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p>\n

U petak, 10. decembra<\/em> ove godine, uru\u010dena je Nobelova nagradu za mir<\/em> novinarima Mariji Ressa<\/em> s Filipina<\/em> i Dmitriju Muratovu<\/em> iz Rusije<\/em> (ha!). Norve\u0161ki Nobelov odbor<\/em> (\u010desto kritiziran radi dodjele ovog priznanja) nagradio je njihovu borbu za slobodu izra\u017eavanja, navode\u0107i da je od vitalnog zna\u010daja za promicanje mira:<\/p>\n

“Besplatno, neovisno i \u010dinjeni\u010dno novinarstvo slu\u017ei za za\u0161titu od zloupotrebe mo\u0107i, la\u017ei i ratne propagande\u2026 Bez slobode izra\u017eavanja i slobode tiska, bit \u0107e te\u0161ko uspje\u0161no promicati bratstvo me\u0111u narodima, razoru\u017eanje i bolji svjetski poredak”<\/em>,rekla je<\/a> Berit Reiss-Andersen<\/em>, predsjednica norve\u0161kog Nobelovog odbora<\/em>, navode\u0107i da je njihova borba za slobodu izra\u017eavanja od vitalnog zna\u010denja za promicanje mira. Malo tko je ikada \u010duo za re\u010dene novinare, i rijetki se pitaju za\u0161to je nagrada zaobi\u0161la novinara \u0161irom svijeta poznatog po svome radu i progonu kojem je izlo\u017een ve\u0107 vi\u0161e od deset godina, zbog promicanja istine – mnogostruko zna\u010dajnijeg po mir u svijetu od djelovanja nagra\u0111enih novinara. Rije\u010d je o Julian Paul Assange<\/em>-u, mnogostruko nagra\u0111ivanom<\/a> australskom novinaru, uredniku, izdava\u010du i aktivistu, osniva\u010du WikiLeaksa<\/em> godine 2006<\/em>. Od tada WikiLeaks<\/a><\/em> objavljuje godi\u0161nje vi\u0161e od sto tisu\u0107a tajnih dokumenata koji direktno optu\u017euju SAD<\/em> za prikrivene aktivnosti \u0161irom svijeta, od ratova do \u0161pijuniranja najvi\u0161ih dr\u017eavnih rukovodilaca svojih zapadnih saveznika, no oni se odnose i na kriminalne aktivnosti niza drugih dr\u017eava.<\/p>\n

Takva aktivnost uzbunila je ameri\u010dku vladu, i ona zapo\u010dinje nesmiljeni rat protiv Juliana<\/em>, WikiLeaksa<\/em> i njegovih izvora informacija (poznati su primjeri Chelseae Manning<\/a><\/em> \u2013 Bradley Manning<\/em>, prije promjene spola \u2013 kao i Edwarda Snowdena<\/em> kome je organizacija pomogla u bijegu pred ameri\u010dkim vlastima), takozvanih \u201ezvi\u017eda\u010da\u201c<\/em>. Iako WikiLeaks<\/em> i dalje djeluje, jer pravnici ne mogu prona\u0107i argumente da to radi protiv ameri\u010dkih zakona, vlasti gledaju na svaki na\u010din ote\u017eati njegov rad, prisiljavaju\u0107i financijske organizacije da im blokiraju donacije i provedu financijske blokade (donekle sli\u010dan progon do\u017eivljavao je i \u201eFeral Tribune\u201c<\/em>, sve do svoje propasti), Assange<\/em> im je prva i najva\u017enija meta. Stoga su iskoristili, godine 2010<\/em>-te, kad po\u010dinje njegov progon, optu\u017ebu \u0161vedskih vlasti za navodno silovanje dvije \u017eene, \u0161to se pokazalo neistinitim, te je ve\u0107 iste godine oslobo\u0111en optu\u017ebi<\/a>, no je \u2013 vjerojatno na pritisak ameri\u010dkih vlasti – ponovno pokrenut postupak.<\/p>\n

Iste godine predao se londonskom Scotland Yardu<\/em>, te su britanske vlasti protiv njega zapo\u010dele postupak oko izru\u010denja Americi<\/em>. Iskoristiv\u0161i, poslije polaganja kaucije, mogu\u0107nost obrane sa slobode, sklonio se u ekvadorsku ambasadu<\/em> zatra\u017eiv\u0161i azil, boje\u0107i se izru\u010denja u SAD<\/em>, nakon \u0161to je \u0160vedska<\/em> odbila dati diplomatske garancije da, nakon eventualnog tamo\u0161njeg su\u0111enja, ne\u0107e biti izru\u010denja. \u0160vedska<\/em> je 2019<\/em>-te odustala od progona, a ekvadorske vlasti<\/em> su povukle dozvolu za azil i predale Julijana<\/em> Britancima<\/em>. Utjecaj Amerike<\/em> vidljiv je iz \u010dinjenice, da je na dan skidanja azila Assangeu<\/em>, MMF odobrio Ekvadoru kredit<\/a><\/em> od 4,2 milijarde dolara<\/em>!<\/p>\n

\u201eBiv\u0161i predsjednik Ekvadora Rafael Correa, koji je donio odluku o dodjeli azila Assangeu 2012. godine, osudio (je) postupke svog nasljednika (Lenin Moreno), nazvav\u0161i ga ‘najve\u0107im izdajnikom u povijesti Latinske Amerike. On je doveo u opasnost \u017eivot Assangea i ponizio je Ekvador. Ovo je svjetski dan \u017ealosti’, dodao je Correa\u201c.<\/em><\/p>\n

U Velikoj Britaniji <\/em>\u201eprogla\u0161en je krivim<\/a> za kr\u0161enje Zakona o jamstvu i osu\u0111en na 50 tjedana zatvora. Vlada Sjedinjenih Dr\u017eava otpe\u010datila je optu\u017enicu protiv Assangea, u vezi s curenjem podataka koje je pru\u017eio Manning. Vlada Sjedinjenih Dr\u017eava je\u2026 dodatno optu\u017eila Assangea za kr\u0161enje Zakona o \u0161pijuna\u017ei iz 1917. godine . Urednici iz novina, uklju\u010duju\u0107i The Washington Post i The New York Times , kao i sloboda tiskaorganizacije, kritizirale su vladinu odluku da optu\u017ei Assangea na temelju Zakona o \u0161pijuna\u017ei, okarakteriziraju\u0107i je kao napad na Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Dr\u017eava , koji jam\u010di slobodu tiska. 4. sije\u010dnja 2021., okru\u017ena sutkinja Vanessa Baraitser presudila je protiv zahtjeva Sjedinjenih Dr\u017eava za izru\u010denjem i izjavila da bi to bilo “opresivno” s obzirom na njegovo mentalno zdravlje. 6. sije\u010dnja 2021., Assangeu je odbijena jam\u010devina, \u010dekaju\u0107i \u017ealbu Sjedinjenih Dr\u017eava. Britanski \u017ealbeni sud je 10. prosinca 2021. presudio da Assange mo\u017ee biti izru\u010den SAD-u kako bi se suo\u010dio s optu\u017ebama.\u201c<\/em><\/p>\n

U najkra\u0107im crtama takav je opis Assangeova<\/em> stradanja u zadnjih jedanaest godina.<\/p>\n

\u201eSlu\u010daj je, me\u0111utim, daleko od kraja<\/a>. Assange se sada mo\u017ee \u017ealiti na prvotnu presudu kojom su odba\u010dene njegove tvrdnje da je izru\u010denje suprotno njegovom pravu na slobodu govora i da nije u skladu s Ugovorom o izru\u010denju. Tako\u0111er je mogu\u0107e da bi Assange mogao osporiti najnoviju presudu na Vrhovnom sudu. Michelle Stanistreet (glavna tajnica Nacionalnog sindikata novinara) je izjavila:<\/em><\/p>\n

‘Slu\u010daj protiv Juliana Assangea izaziva najve\u0107u zabrinutost oko slobode izra\u017eavanja. Ako dopustimo da se razotkrivanje nepravde kriminalizira, bit \u0107e naru\u0161ena temeljna provjera prekora\u010denja izvr\u0161ne vlasti \u2013 na \u0161tetu svih nas.'\u201d<\/em><\/p>\n

Prvi puta je i specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za torturu, Nils Melzer<\/em> – u intervjuu \u0161vicarskom portalu<\/em> \u201eRepublik\u201c<\/em> – progovorio o otkri\u0107ima u slu\u010daju osniva\u010da WikiLeaksa <\/em>(na\u0161 jezik<\/a><\/em>, engleski<\/a><\/em>, njema\u010dki<\/a><\/em>):<\/p>\n

\u201eOvaj slu\u010daj spada u moj mandat na tri razli\u010dita na\u010dina. Prvo, Assange je objavio dokaze sustavnog mu\u010denja. Ali umjesto odgovornih za mu\u010denje progoni se Assange. Drugo, on je sam maltretiran do to\u010dke nastanka simptoma psiholo\u0161kog mu\u010denja. I tre\u0107e, uskoro \u0107e biti izru\u010den zemlji u kojoj su ljudi poput njega zatvoreni u zatvorske uvjete koje Amnesty International izjedna\u010dava s mu\u010denjem. U osnovi, Julian Assange otkrio je slu\u010dajeve mu\u010denja, sam je bio mu\u010den i u Sjedinjenim Dr\u017eavama bi mogao biti mu\u010den do smrti. Kako slu\u010daj poput ovog spada u podru\u010dje moje odgovornosti? Naime, slu\u010daj ima simboli\u010dno zna\u010denje i ti\u010de se svakog gra\u0111anina svake demokratske zemlje.\u201c<\/em><\/p>\n

\u010ceste su opravdane kritike na koruptivno i neu\u010dinkovito hrvatsko pravosu\u0111e, me\u0111utim \u2013 treba biti jasan. To nije isklju\u010divo karakteristika hrvatskog pravosu\u0111a, ve\u0107 je u slu\u010dajevima politi\u010dkih i procesa koji dezavuiraju kapitalisti\u010dki sistem, kao i korupciju u vrhovima vlasti, karakteristika upravo tog sustava. Ne potvr\u0111uje li to slu\u010daj Assangea<\/em> koji se povla\u010di vi\u0161e od desetlje\u0107a, kori\u0161\u0107enjem kojekakvih trikova i nezakonitih postupaka vlasti (primjerice, klju\u010dni svjedok u Assangeovom<\/em> slu\u010daju priznaje la\u017e u optu\u017enici [1<\/a>]<\/em>, CIA<\/em> je razmatrala nezakonite postupke \u2013 sve do ubistva \u2013 za kriminalizaciju Assange<\/em>-a [2<\/a>]<\/em>, namje\u0161tena optu\u017eba za silovanje [3<\/a>]<\/em>, itd) ili \u2013 recimo \u2013 dugogodi\u0161nje dr\u017eanje zatvorenika u neljudskim uvjetima i pod mu\u010denjima, bez podizanja optu\u017enice, u Gauntanamu<\/a><\/em>. Pri takvim postupcima, pokazalo se, zapadne vlade su me\u0111usobno dobro ulan\u010dane u za\u0161titi nedemokratskog, kapitalisti\u010dkog sistema i njegovih du\u017enosnika, koriste\u0107i kombinaciju tajnih i legalnih djelovanja u sprije\u010davanju objavu istine. Pod ameri\u010dkim patronatom i prvenstveno u skladu s njihovim interesima, pospremaju\u0107i pod tepih \u010dak i djelovanje protiv vlastitih funkcionera i dr\u017eave, ne libe\u0107i se kr\u0161enja najvi\u0161ih zakona. Kako me\u0111unarodnih, tako i vlastite dr\u017eave. Rije\u010di transparentnost<\/em> postupaka<\/em> naprosto su meka za naivne, jer je transparentno samo ono \u0161to vlade odlu\u010de da je primjereno za javnost, mada stalno isti\u010du legitimitet vladanja u njeno ime. U slu\u010daju Assangea<\/em> kr\u0161i se prvi amandman<\/em> ameri\u010dkog Ustava<\/a><\/em> (tzv. \u201ePovelja o pravima\u201c<\/em> \u2013 \u201eBill of Right\u201c<\/em>, na snazi od 1791. godine<\/em>) koji osigurava slobodu govora i medija:<\/p>\n

\u201eKongres ne\u0107e donijeti nikakav zakon koji ne po\u0161tuje vjersku zajednicu ili zabranjuje njeno slobodno ispovijedanje; ili ograni\u010davanje slobode govora ili tiska; ili pravo ljudi da se mirno okupljaju i da mole Vladu za ispravku pritu\u017ebi.\u201c<\/em><\/p>\n

Me\u0111u suvremenim me\u0111unarodnim dokumentima obuhvatnija je \u201eOp\u0107a deklaracija o ljudskim pravima\u201c<\/a><\/em>, usvojena i progla\u0161ena na Op\u0107oj skup\u0161tini Ujedinjenih naroda<\/em>, 10. decembra 1948. godine<\/em>. U \u010dlancima 18.<\/em> i 19.<\/em> ona govori prakti\u010dno isto \u0161to i prvi amandman ameri\u010dkog Ustava<\/em>, a u tome je slijedi i \u201eEvropska konvencija o ljudskim pravima\u201c<\/a> <\/em>u \u010dlancima 9.<\/em> i 10.<\/em>:<\/p>\n

\u010clanak 18.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>\u201eSvatko ima pravo na slobodu mi\u0161ljenja, savjesti i vjere; to pravo uklju\u010duje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedina\u010dno ili u zajednici sdrugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje pou\u010davanjem, prakti\u010dnim vr\u0161enjem, bogoslu\u017ejem i obredima.\u201c<\/em><\/p>\n

\u010clanak 19.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>\u201eSvatko ima pravo na slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja. To pravo obuhva\u0107a sloboduzadr\u017eavanja mi\u0161ljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu tra\u017eenja, primanja i \u0161irenjainformacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priop\u0107avanja i bez obzira nagranice.\u201c<\/em><\/p>\n

Zamijetimo, ironi\u010dno ako ne i namjerno, perfidno preklapanje zbivanja. Na isti dan – Dan ljudskih prava<\/em> – kada je britanski sud odlu\u010dio da se novinar Assange<\/em> mo\u017ee izru\u010diti SAD<\/em>-u, uru\u010dena je i Nobelova nagrada za mir<\/em> dvojici novinara! Ne ulaze\u0107i u doprinos miru i ljudskim pravima dvojice nagra\u0111enih \u2013 mnogo manji od Julijanovoga<\/em> \u2013 oni o\u010dito nemaju onu vrstu ljudskog dostojanstva da upravo zarad progona kolege po struci (kojega, ako se izru\u010di SAD<\/em>-u, \u010deka kazna od 175 godina zatvora<\/em>, koju \u0107e – prema \u201edobrohotnim\u201c<\/em> obe\u0107anjima ameri\u010dkih vlasti \u2013 mo\u0107i izdr\u017eavati u Australiji<\/em><\/a>), iz protesta odbiju ili vrate nagradu. Poput Sartrea<\/a><\/em> ili Christine Doctare<\/a><\/em>, primjerice. Istina, u svijetu su se odr\u017eavali protesti, kako novinara tako i ljudi iskreno zabrinutih za ograni\u010davanje \u201egarantiranih\u201c<\/em> ljudskih sloboda, potpisivale peticije<\/a>, pisali tekstovi osude ameri\u010dkih vlasti i podr\u0161ke Assangeu<\/em>, ali sve to nije pomoglo pred umre\u017eenom snagom kapitala i \u0161utnjom ve\u0107eg dijela javnosti.<\/p>\n

Tokom ljudske povijesti \u017eivjelo je<\/a> vi\u0161e od sto<\/em> milijardi<\/em> ljudi, od kojih pamtimo tek neznatni dio, a jo\u0161 neznatniji po svojim humanisti\u010dkim principima i djelovanju. Svi na\u0161i suvremenici mogli bi teorijski (analizom DNK<\/em>) tra\u017eiti svoje pretke sve do Adama<\/em> i Eve<\/em>, odnosno (barem Evropljani<\/em>) – da budemo ozbiljniji – do \u201eSedam Evinih k\u0107eri\u201c<\/a><\/em>. Tko jo\u0161 pla\u010de za precima od prije jednog stolje\u0107a, a kamoli za onima kojima se svaki trag gubi u maglama pro\u0161losti? Ni imena im ne znamo. Tako \u0107e i \u0161utljiva ve\u0107ina zavr\u0161iti kao hrpa kostiju, pobacanih iz svojih grobnica (ako su ih imali) u zajedni\u010dke, neobilje\u017eene jame, bez ikakvog traga \u2013 osim potomaka koji za njih ni ne znaju \u2013 da su ikada bitisali na svijetu. Sje\u0107anje na Juliana Paul Assange<\/em>-a, me\u0111utim, \u017eivjet \u0107e vje\u010dno (posebno kad pobijedi neizbje\u017ena revolucija koja \u0107e zbaciti postoje\u0107i sistem) me\u0111u ljudima koji znaju po\u0161tovati i odavati po\u010dast suvremenicima koji se, uz li\u010dne \u017ertve, bore za prava danas postoje\u0107ih ali povijesno anonimnih, jednako \u0161utljivih bi\u0107a poput kostiju predaka. Nije li ironi\u010dno da jedna od dr\u017eava njegovih najve\u0107ih progonitelja na svom grbu ima latinsku frazu \u201eSic semper tyrannis\u201c<\/em> (tako uvijek s tiranima), a i jedna ameri\u010dka eskadrila je tako\u0111er koristi:<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

I, mada je direktor CIA<\/em>-e nazvao<\/a> Assangea<\/em> \u201eprevarantom i kukavicom\u201c<\/em>, a WikiLeaks<\/em> “neprijateljskom obavje\u0161tajnom slu\u017ebom”<\/em>, Julian<\/em> ima vi\u0161e hrabrosti no \u0161to \u0107e on, i \u0161utljivi pratitelji njegova hoda paklom u vlasti kriminalnih vlada svijeta, ikada imati.<\/p>\n

Prema najnovijim vijestima<\/a> Assange<\/em> je pretrpio bla\u017ei mo\u017edani udar, na mogu\u0107nost \u010dega su ve\u0107 upozoravali njegovi pravobranitelji. Ho\u0107e li i on do\u017eivjeti sudbinu pravednika – od Isusa<\/em> (i prije njega) naovamo – koje mo\u0107nici i gomila \u017ertvuju rad svojih interesa ili indiferentnosti, dok ih poslije njihove smrti slave, kle\u010deplaze\u0107i pred spomenicima njima u \u010dast? Postavljaju li ljudi uop\u0107e pitanje zarad \u010dega se jedan novinar bori, ne za sebe ve\u0107 za ignorante; zar mu ne bi bilo jednostavnije brinuti svoju brigu i pustiti mno\u0161tvo da \u201e\u017eivi kako mu je su\u0111eno\u201c<\/em>? Sve dok ne dozrije vrsta da izvr\u0161i inverziju stanja, i polo\u017eaje assangea ovoga svijeta zamijeni s polo\u017eajima na\u0161ih tirana, te\u0161ko je o\u010dekivati humanisti\u010dki odgovor gomile na postavljeno pitanje. Do tada, po\u0161tenima ostaje nada da \u0107e orao, kad-tad, ispustiti svoj teret na pravom mjestu i po pravim ljudima. Posvuda po svijetu.<\/p>\n

magazinplus.eu<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sje\u0107anje na Juliana Paul Assange-a \u017eivjet \u0107e vje\u010dno (posebno kad pobijedi neizbje\u017ena revolucija koja \u0107e zbaciti postoje\u0107i sistem) me\u0111u ljudima koji znaju po\u0161tovati i odavati po\u010dast suvremenicima koji se, uz li\u010dne \u017ertve, bore za prava danas postoje\u0107ih ali povijesno anonimnih, jednako \u0161utljivih bi\u0107a poput kostiju predaka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284430,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-334819","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334819","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334819"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334819\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334821,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334819\/revisions\/334821"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334819"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334819"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334819"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}