{"id":334681,"date":"2021-12-14T07:51:45","date_gmt":"2021-12-14T06:51:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=334681"},"modified":"2021-12-14T07:51:45","modified_gmt":"2021-12-14T06:51:45","slug":"gradi-se-nova-zeljezna-zavjesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/14\/gradi-se-nova-zeljezna-zavjesa\/","title":{"rendered":"Gradi se nova \u017eeljezna zavjesa"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Nova \u017eeljezna zavjesa koja podsje\u0107a na onu glasovitu Churchillovu iz 1946. godine, s po\u010detaka prvoga hladnog rata, podi\u017ee se ponovno u Europi, od Baltika na sjeveru do Sredozemlja na jugu. No ovaj put u novome hladnom ratu ona ne\u0107e dijeliti samo Europu nego \u0107e biti postavljena na globalnoj pozornici. Svijet se ponovno dijeli na dva suprotstavljena bloka.<\/p>\n

Iako je podjela ve\u0107 sada u velikoj mjeri dio stvarnosti suvremenoga svijeta, virtualni Summit za demokraciju koji se u organizaciji Washingtona odr\u017eava od 8. do 10. prosinca, jasno \u0107e i formalizirano podijeliti svijet na dva bloka dr\u017eava \u2013 demokratski i autoritarni.<\/p>\n

Prema doma\u0107inu Summita, ameri\u010dkoj administraciji, demokracija na svjetskoj razini ne smije biti u povla\u010denju pred \u0161irenjem autoritarnih re\u017eima i ne smije popu\u0161tati silama kao \u0161to su Kina i Rusija, koje su prema ameri\u010dkoj i savezni\u010dkoj klasifikaciji u vlasti autoritarnih re\u017eima jer \u0107e to navodno dovesti do novoga svjetskog rata. Pritom se potpuno zanemaruje \u010dinjenica da upravo povla\u010denje novih crta podjele koje po svemu imaju karakteristike nove \u017eeljezne zavjese tako\u0111er po logici stvari vodi zao\u0161travanju i u kona\u010dnici mogu\u0107em ratu globalnih razmjera. No stajali\u0161te je ameri\u010dke politike formulirane za predsjedni\u010dkog mandata Joea Bidena da demokratske snage u svijetu uvijek moraju biti u ofenzivi, potiskuju\u0107i nedemokratske re\u017eime i njihove dr\u017eave kako bi se stvorio i odr\u017eao svijet \u201csiguran za demokraciju\u201d. To je ina\u010de temeljna ideolo\u0161ka postavka ameri\u010dke vanjske politike koja u biti pokriva gole ekonomske i geopoliti\u010dke interese SAD-a.<\/p>\n

\n

Na Summit namjerno nisu pozvane \u010dlanice NATO-a Ma\u0111arska i Turska<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zanimljivo je i da nije utvr\u0111en nikakav \u010dvrsti popis nedemokratskih dr\u017eava i da je ocjena dr\u017eava zadr\u017eana isklju\u010divo u rukama Washingtona kao organizatora i predvodnika demokratskog summita. Samo je za Kinu i Rusiju potpuno sigurno da \u0107e uvijek biti na popisu nedemokratskih dr\u017eava jer su klasificirane kao notorne autokracije. Sve ostale dr\u017eave, osim najbli\u017eih ameri\u010dkih saveznika, mogu biti stavljene ili izostavljene s popisa. Stoga kona\u010dan popis demokratskih i nedemokratskih dr\u017eava nikada ne\u0107e biti sastavljen jer \u0107e odluka o stavljanju ili brisanju neke dr\u017eave na ovaj ili onaj popis i ubudu\u0107e biti prepu\u0161tena diskrecijskoj odluci predvodnika demokratskog bloka. Ona \u0107e, dakako, nema nikakve sumnje, ovisiti o trenutnim ekonomskim i geopoliti\u010dkim potrebama SAD-a i vode\u0107ih dr\u017eava predvodnika demokratskog bloka. Za primjer kakva \u0107e u budu\u0107nosti biti praksa namjerno na Summit za demokraciju nisu pozvane dvije dr\u017eave \u010dlanice NATO-a, Ma\u0111arska i Turska. Time se poru\u010duje svima ostalima da, ako iz sastava demokratskog bloka mogu biti izostavljene \u010dlanice NATO-a, tada prema visoko postavljenim kriterijima u tabor nedemokratskih re\u017eima mo\u017ee biti gurnuta, prakti\u010dki odba\u010dena, bilo koja dr\u017eava.<\/p>\n

\n

Razlomljeni svijet<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema vode\u0107em ameri\u010dkom vanjskopoliti\u010dkom think\u2013tanku Atlantic Council, koji u velikoj mjeri odra\u017eava stajali\u0161te ameri\u010dke administracije, Bidenov naglasak na demokraciji \u201cnije samo ritualno zagovaranje nego temelj politi\u010dkog djelovanja kako na me\u0111unarodnoj razini, tako i unutar SAD-a\u201d. U \u010dlanku pod naslovom \u201cHow to get Biden\u2019s democracy summit right\u201d od 9. studenoga Atlantic Council dalje obja\u0161njava: \u201cNjegova administracija odabrala je virtualni Summit za demokraciju zakazan za 8.-10. prosinca (s planiranim summitom u\u017eivo godinu dana poslije), kao simboli\u010dko sredi\u0161te svoje strategije. To je dobra ideja \u2013 okupljanjem demokracije protiv uvjerenja autokrata da je njihovo vrijeme ponovno do\u0161lo, Summit bi mogao reafirmirati temelje demokracije i nadopuniti ih principima koji su bolje prilago\u0111eni izazovima 21. stolje\u0107a, kao \u0161to su nove tehnologije\u201d.<\/p>\n

U uvodnom dijelu \u010dlanka navodi se: \u201cOtkako su predsjednik Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill 1941. godine potpisali Atlantsku povelju, podr\u0161ka demokraciji kao temelju me\u0111unarodnoga poretka utemeljenog na pravilima provla\u010di se kroz vanjskopoliti\u010dko promi\u0161ljanje SAD-a kao odgovor na izazove u rasponu od komunizma do fa\u0161izma, terorizma, nasilnog ekstremizma i etno- nacionalizma. Iako je SAD bio nedosljedan \u2013 a ponekad \u010dak i licemjeran \u2013 u svojoj potpori demokraciji na globalnoj razini lideri potpisnika Atlantske povelje stalno joj se vra\u0107aju. Neko se vrijeme \u010dinilo da demokracija i univerzalna prava na kojima je izgra\u0111ena rastu. Ali nalazimo se u trenutku dubokog demokratskog propadanja diljem svijeta\u2026 Ovo demokratsko povla\u010denje ne doga\u0111a se izolirano u pojedinim dijelovima svijeta. Lideri poput kineskog predsjednika Xija Jinpinga i ruskog Vladimira Putina promi\u010du sasvim druge vizije me\u0111unarodnog poretka \u2013 umjesto za demokraciju, oni \u017eele svijet u\u010diniti sigurnim za autokraciju. Putin \u017eeli razlomljeni svijet kojim mo\u017ee manipulirati. Dok je njegov cilj spaliti poredak do temelja, Xi Jinping i njegova kineska komunisti\u010dka partija unapre\u0111uju novu vrstu me\u0111unarodnog poretka u kojem ekonomska integracija i prosperitet mogu koegzistirati s centraliziranom politi\u010dkom kontrolom i brutalnom represijom koju ona zahtijeva\u201d.<\/p>\n

Re\u010denim je Atlantic Council sasvim precizno definirao ideolo\u0161ke temelje aktualne ameri\u010dke vanjske politike i ciljeve Summita za demokraciju.<\/p>\n

\n

Zavr\u0161ni akt<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Summit za demokraciju pod vodstvom SAD-a koji treba okupiti demokratske dr\u017eave svijeta i za budu\u0107nost formulirati politiku globalnog potiskivanja autoritarnih dr\u017eava o\u010dito je samo novi instrument ameri\u010dke vanjske politike i ostvarenja ameri\u010dkih geostrate\u0161kih interesa na globalnoj razini.<\/p>\n

Cilj je u svijetu koji se mijenja prije svega zbog uspona Kine i Rusije odr\u017eati pozicije SAD-a i najbli\u017eih saveznika te po mogu\u0107nosti u dugoro\u010dnom razdoblju njihovim potiskivanjem posti\u0107i ponovno ustoli\u010denje SAD-a kao jedine i vode\u0107e svjetske sile koja s najmo\u0107nijim saveznicima iz Europe i Azije definira me\u0111unarodne odnose i ukupni me\u0111unarodni poredak. Potrebno je, stoga, da bi se to postiglo, razdvojiti saveznike od protivnika, odnosno demokratske dr\u017eave od nedemokratskih i podijeliti svijet na demokratski i autoritarni blok, a potom novom blokovskom podjelom u \u0161to ve\u0107oj mjeri izolirati protivni\u010dke sile Kinu i Rusiju.<\/p>\n

Kako je posve o\u010dito da prijetnjom vojnom silom i ekonomskim pritiscima, pa i sankcijama, ne posti\u017eu ciljeve, Washington i najmo\u0107nije europske sile \u2013 iako me\u0111u njima nema potpunoga suglasja o svim aspektima nove ameri\u010dke vanjske politike i njihove uloge u toj pri\u010di \u2013 pribjegava se kao nekada za hladnoga rata narativu o demokraciji i ljudskim pravima.<\/p>\n

Te dvije politi\u010dke odrednice definirane su kao strate\u0161ki ciljevi novoga bloka koji se ovih dana stvara na sastanku nevinog i romanti\u010dnog naziva Summit za demokraciju. Poku\u0161ava se zapravo poja\u010danim pritiskom na Kinu i Rusiju, kao i na male dr\u017eave koje se ne uklapaju u demokratske standarde, putem velikog bloka dr\u017eava koje se definiraju kao demokratske, ponovno reafirmirati narativ iz hladnoga rata koji je doveo do tzv. detanta i sti\u0161avanja napetosti izme\u0111u SAD-a i cijelog Zapada i SSSR-a s druge strane nakon pristanka sovjetskoga carstva na pregovore. Rezultat je bila helsin\u0161ka Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji koja je 1. kolovoza 1975. donijela Helsin\u0161ki zavr\u0161ni akt. Njome se sovjetsko carstvo u izvjesnoj mjeri obvezalo na po\u0161tovanje ljudskih prava i otvaranje prostora demokratskim procesima, iako mu to nije bilo ni na kraj pameti niti je preuzete obaveze provodilo u djelo, osim u iznimnim situacijama. No preuzeta me\u0111unarodnopravna obveza iz Helsin\u0161kog zavr\u0161nog akta bilo je sna\u017eno oru\u017eje pritiska politike Zapada na SSSR i njegove satelite.<\/p>\n

\n

Ho\u0107e li Rusija i Kina pasti na \u201colinjali trik\u201d?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U cijeloj toj pri\u010di o ljudskim pravima uistinu je veliko pitanje ho\u0107e li Kina i Rusija pasti na stari i olinjali trik. Toga su itekako svjesni kreatori Summita i novog demokratskog bloka pa je taj instrument djelovanja zapravo za prvo vrijeme namijenjen slabijim dr\u017eavama koje blok ozna\u010di nedemokratskima. Nadalje, velikim brojem pozvanih dr\u017eava, od kojih neke jedva imaju obilje\u017eja dr\u017eavnosti i ne predstavljaju ni\u0161ta na svjetskoj pozornici, \u017eeli se prikazati \u0161iroka podr\u0161ka ameri\u010dkoj politici sa svih strana svijeta i utemeljiti legitimitet i politi\u010dka te\u017eina za budu\u0107e djelovanje. Paradoksalno i bizarno, na sli\u010dan je na\u010din svoj legitimitet djelovanja na me\u0111unarodnoj pozornici svojevremeno fabricirao pokret nesvrstanih. Metodologija okupljanja \u0161arolikog dru\u0161tva ve\u0107eg broja dr\u017eava u cilju postizanja geopoliti\u010dkih ciljeva gotovo je identi\u010dna.<\/p>\n

Tre\u0107i proklamirani cilj Summita je borba protiv korupcije, \u0161to god to zna\u010dilo u svjetlu \u010dinjenice da je predvodnik skupa i novoga bloka SAD na neslavnom glasu kao najve\u0107a svjetska porezna oaza ili \u201cpraonica novca\u201d odmah nakon glavnog pobo\u010dnika predvodnika novoga bloka \u2013 Ujedinjenog Kraljevstva. Dakako, u pozadini nije nikakva borba protiv korupcije nego poku\u0161aj spre\u010davanja ne\u017eeljenog odljeva tehnologije iz SAD-a i saveznika preko korupcijskih i neregularnih kanala prema Kini i Rusiji.<\/p>\n

\n

Topovsko meso<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nema dvojbe, u dana\u0161njim uvjetima takav poku\u0161aj djeluje vi\u0161e nego naivno, ali s obzirom na to da iza njega stoji SAD kao najmo\u0107nija sila svijeta i ekonomski i vojno najsna\u017enije europske dr\u017eave, kao i saveznici u Aziji, prije svih Japan i Australija \u2013 ne treba ga nimalo podcjenjivati.<\/p>\n

U tu svrhu na Summit su, uz odabrane dr\u017eave, pozvani i razli\u010diti nedr\u017eavni subjekti od nevladinih udruga i oporbenih politi\u010dkih grupacija do pojedinaca iz dr\u017eava koje su ozna\u010dene kao nedemokratske. Kod mnogih promatra\u010da to izaziva nedoumice i pitaju se o \u010demu je rije\u010d, dok ameri\u010dki doma\u0107ini obja\u0161njavaju da na Summitu \u017eele stvoriti \u0161iroku i inkluzivnu demokratsku platformu za djelovanje na svjetskoj razini u cilju promicanja demokracije. No stvar je, dakako, mnogo prizemnija. Nedr\u017eavni akteri i pojedinci, u pravilu opozicija re\u017eimima u pojedinim dr\u017eavama, pozvani su jer trebaju poslu\u017eiti kao trojanski konji u dr\u017eavama koje su ozna\u010dene kao nedemokratske. Bit \u0107e svojevrsno politi\u010dko topovsko meso, pje\u0161a\u0161tvo koje juri\u0161a na nedemokratske re\u017eime u svojim dr\u017eavama.<\/p>\n

Veliko okupljanje navodno demokratskih snaga i dr\u017eava svijeta i stvaranje novog demokratskog saveza po svim svojim odrednicama nije ni\u0161ta drugo doli novi poku\u0161aj reafirmacije stare ameri\u010dke doktrine demokratskog intervencionizma kao okvira ameri\u010dke vanjske politike.<\/p>\n

Ideolo\u0161ke temelje takve ameri\u010dke politike najbolje opisuje ameri\u010dki geopoliti\u010dar Robert Kagan, idejni predvodnik i ikona ameri\u010dkih neoconsa i demokratskih intervencionista. Njegov opse\u017eni autorski \u010dlanak iz 2017. godine za Foreign Policy pod naslovom \u201cBacking Into World War III\u201d definira bitne odrednice ameri\u010dke politike u razdoblju nakon Trumpove administracije. Po njegovu vi\u0111enju, Donald Trump je bio \u201cnajuspje\u0161niji demagog i \u0161arlatan u povijesti ameri\u010dke politike\u201d, koji je potpuno devastirao ameri\u010dku ulogu u svijetu i njezin utjecaj i time ugrozio svjetski mirovni poredak koji bez ameri\u010dkog vodstva klizi u 3. svjetski rat.<\/p>\n

\n

Primjer diktature<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U tekstu Kagan, koji za sebe otvoreno ka\u017ee da je \u201cliberalni intervencionist\u201d, potpuno nedvojbeno definira politiku ameri\u010dkog intervencionizma u dr\u017eavama diljem svijeta tobo\u017ee zbog o\u010duvanja vrijednosti liberalne demokracije i liberalnog svjetskog poretka, a zapravo agresivnog promicanja ameri\u010dkih geoekonomskih i geopoliti\u010dkih interesa.<\/p>\n

Koliko je teza o promicanju demokracije kao temelju ameri\u010dke vanjske politike licemjerna i do krajnje granice nategnuta, govori \u010dinjenica da, ako im je zaista toliko stalo do liberalne demokracije u svijetu, za po\u010detak bi se promotori takve ameri\u010dke politike mogli prije svih obra\u010dunati sa svojim prijateljima iz mo\u0107nog i okrutnog saudijskog re\u017eima kao tipi\u010dnoga primjera diktature. No oni uistinu vjeruju u dobre i lo\u0161e diktatore i \u010dak poku\u0161avaju definirati i politi\u010dki opravdati razlikovanje izme\u0111u autoritativnih sustava koji se ne mogu pobolj\u0161ati, pa ih stoga treba ru\u0161iti, i autoritativne vlasti koja je nastala u nominalno demokratskom sustavu i koja \u0107e s vremenom oti\u0107i s vlasti pa \u0107e se sustav oporaviti i stoga ga ne treba ru\u0161iti. Takvu ludost demantira ve\u0107 i primjer saudijskih prijatelja i saveznika, gdje sustav i autoritativne vo\u0111e \u010dine jedinstvo i ni\u0161ta se ne\u0107e promijeniti zamijeni li netko drugi iz vladaju\u0107e dinastije sada\u0161njeg kralja ili morbidnog princa koji stvarno vlada Saudijskom Arabijom i koji u svom konzulatu u Istanbulu komada tijelo ubijenoga oporbenog protivnika. Ru\u0161i se samo ono \u0161to ne odgovara ameri\u010dkim interesima, a oni diktatori koji trenutno odgovaraju mogu slobodno biti i ljudo\u017ederi.<\/p>\n

To je istinski sadr\u017eaj licemjernog ameri\u010dkog liberalnog i demokratskog intervencionizma, koji u razli\u010ditim administracijama i pod republikanskim i pod demokratskim predsjednicima u djelo provode neokonzervativci ili tvz. neoconsi. Oni su se posljednjih desetlje\u0107a \u010dvrsto ukorijenili u ameri\u010dkoj administraciji.<\/p>\n

\n

Potpuna dominacija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nesmetano su djelovali i \u0161irili svoj utjecaj u administracijama svih predsjednika nakon Ronalda Reagana sve do Trumpova predsjednikovanja, ali im je administracija predsjednika Trumpa predstavljala najve\u0107u prepreku koja im se ikada na\u0161la na putu. No na kraju su se i njega uspjeli rije\u0161iti i ni\u0161ta im vi\u0161e ne stoji na putu potpune dominacije ameri\u010dkom vanjskom politikom. Trumpov izborni poraz i predsjednik kakav je Joe Biden ozna\u010dio je renesansu neoconsa i njihova pogleda na svijet i pokrenuo afirmiranje nove ameri\u010dke vanjske politike.<\/p>\n

U eseju za Foreign Policy \u201cBacking Into World War III\u201d s podnaslovom \u201cAmerika mora suzbiti rastu\u0107e i samouvjerene sile Rusiju i Kinu prije nego \u0161to bude prekasno\u201d Robert Kagan navodi: \u201cU svijetu su danas prisutna dva klju\u010dna trenda. Prvi je rastu\u0107a ambicija i sve ve\u0107a aktivnost dviju velikih revizionisti\u010dkih sila, Rusije i Kine. Drugi trend je slabljenje samopouzdanja, smanjenje mogu\u0107nosti i slabljenje volje demokratskog svijeta, a posebice SAD-a da se prvom trendu suprotstave, pa ne mogu zadr\u017eati dominantan polo\u017eaj u me\u0111unarodnom sustavu koji im je pripadao od 1945. godine. Ova dva trenda odvijaju se usporedno i nedostatak volje i sposobnosti SAD-a i njegovih saveznika da odr\u017eavaju postoje\u0107i svjetski poredak isprepli\u0107e se s rastu\u0107om \u017eeljom i sposobno\u0161\u0107u revizionisti\u010dkih sila da promijene ovaj poredak. Slijedom toga do\u0107i \u0107emo do to\u010dke u kojoj \u0107e se postoje\u0107i poredak uru\u0161iti i svijet \u0107e uroniti u brutalnu anarhiju, \u0161to se dogodilo tri puta u posljednja dva stolje\u0107a. Posljedice takvog kaosa, s obzirom na broj \u017ertava i izgubljene materijalne vrijednosti, uni\u0161tene slobode i nade, bit \u0107e epskih razmjera\u201d. Prema Kaganu, \u201cautokracije Kina i Rusija SAD vide kao glavnu prepreku njihovim ambicijama i zato nastoje oslabiti me\u0111unarodni sigurnosni sustav koji ih spre\u010dava da postignu svoje ciljeve\u201d.<\/p>\n

\n

Zabrinuti susjedi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Dalje obrazla\u017ee: \u201cDonedavno su se Kina i Rusija suo\u010davale sa zna\u010dajnim, gotovo nepremostivim preprekama za postizanje svojih ciljeva. Glavna je prepreka bila snaga i unutarnja stabilnost samog me\u0111unarodnog poretka i njegova glavnog za\u0161titnika i sponzora. Sustav politi\u010dkih i vojnih saveza predvo\u0111enih SAD-om, posebno u dvjema kriti\u010dnim regijama, Europi i isto\u010dnoj Aziji, mogao se suprotstaviti Kini i Rusiji s pozicija sile \u2013 kako je to jednom izrekao nekada\u0161nji ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Dean Acheson. Stoga su bili prisiljeni izuzetno pa\u017eljivo projicirati svoje geopoliti\u010dke ciljeve, a nakon zavr\u0161etka hladnog rata morali su odustati od svih ozbiljnijih poku\u0161aja naru\u0161avanja me\u0111unarodnog sustava\u2026 Sna\u017ean me\u0111unarodni polo\u017eaj SAD-a i njegovih saveznika desetlje\u0107ima je onemogu\u0107avao revizionisti\u010dke sile da ih otvoreno izazovu. Sve dok je SAD smatran pouzdanim saveznikom, kineski i ruski \u010delnici imali su ozbiljnu bojazan da \u0107e njihove agresivne akcije nai\u0107i na otpor, \u0161to bi moglo dovesti do pada njihova re\u017eima. Politolog William Wohlforth jednom je to opisao kao svojevrsnu stabilnost unipolarnog svijeta: nezadovoljne regionalne sile poku\u0161avaju osporiti status quo, a njihovi zabrinuti susjedi kao reakciju na to pozivaju daleku ameri\u010dku supersilu da suzbije te ambicije. I takav je sustav funkcionirao. SAD je intervenirao, dok su se Rusija i Kina naj\u010de\u0161\u0107e povla\u010dile\u201d.<\/p>\n

No posljednjih godina, prema Robertu Kaganu, do\u0161lo je do preokreta. U svom eseju tvrdi da je: \u201cDemokratski poredak oslabio i napuknuo u svojim temeljima. Te\u0161ka ekonomska situacija, o\u017eivljavanje nacionalizma i tribalizma, slaba i nesigurna politi\u010dka vodstva, neodgovorne politi\u010dke stranke \u2013 sve je to zajedno stvorilo krizu povjerenja ne samo u demokraciju nego i u cijeli projekt liberalnog poretka\u2026 Zadnjih desetak godina vidimo kako u svijetu raste nacionalizam i tribalizam, kako odbacivanje drugih i druga\u010dijih raste u svim dru\u0161tvima, kako slabi povjerenje u vlast i vjera u kapitalisti\u010dki sustav i demokraciju. Vidimo stvari koje su upravo suprotne kraju povijesti Francisca Fukuyame. Povijest se vra\u0107a i osve\u0107uje, a s njom i najmra\u010dnije strane ljudske du\u0161e, poput te\u017enji za sna\u017enim vo\u0111om koji mo\u017ee \u010dvrsto voditi u vremenima op\u0107e zbrke\u201d.<\/p>\n

\n

Utopijske ideje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kagan potom postavlja klju\u010dna pitanja svoje politi\u010dke vizije ameri\u010dke uloge u svijetu kada kazuje: \u201cSada se postavlja pitanje \u017eeli li SAD i dalje odr\u017eavati poredak koji je stvorio, a koji je ovisan o ameri\u010dkoj mo\u0107i. Jesu li Amerikanci spremni preuzeti rizik i jesu li svjesni postojanja rizika kada se postoje\u0107i poredak mo\u017ee sru\u0161iti stvaraju\u0107i kaos i sukobe\u201d.<\/p>\n

Odgovor na to njegovo pitanje dao je \u010detiri godine poslije sam ameri\u010dki predsjednik Joe Biden i njegova administracija sazivanjem Summita za demokraciju koji jasno poru\u010duje da je Amerika ponovno spremna odr\u017eavati poredak koji su stvorili i preuzeti ulogu koju zagovara Robert Kagan i njegovi istomi\u0161ljenici.<\/p>\n

Koliko god platforma globalnog okupljanja u demokratski blok pod vodstvom SAD-a kakva se poku\u0161ava pokrenuti Summitom za demokraciju djelovala neostvarivo ili \u010dak utopijski i naivno, nikako je ne treba podcijeniti. Utopijske ideje savr\u0161enog \u010dovjeka, savr\u0161ene nacije i dru\u0161tva i savr\u0161enog poretka svijeta kakve su tijekom 20. stolje\u0107a bile oli\u010dene u dvama krilima svjetske antikapitalisti\u010dke revolucije, nacionalsocijalizmu i komunizmu, uvijek su svijet vodile kataklizmi. Pod proklamiranom permanentnom borbom protiv upravo tih zala, diktatorskih re\u017eima i stvaranja svijeta sigurnog za demokraciju i mir u svom idejnom supstratu politika ameri\u010dkog demokratskog intervencionizma i sama upada u zamku savr\u0161enosti i prijeti izazivanjem podjela i sukoba. \u010cini se da se nasilu poku\u0161ava ostvariti opasna deluzija Francisa Fukuyame o kraju povijesti.<\/p>\n

Kreatore ameri\u010dkog vanjskopoliti\u010dkog nastupa o\u010dito nije obeshrabrio fijasko uvo\u0111enja demokracije u arapskom svijetu i sada u principu istu dokazano neuspje\u0161nu agendu podi\u017eu na globalnu razinu. Mo\u017eda stoga \u0161to cijenu neuspjela eksperimenta nisu platili oni nego narodi sjeverne Afrike i Bliskog istoka.<\/p>\n

\n

Globalni imperij<\/h2>\n<\/blockquote>\n

No cijena novog debakla demokratskog intervencionizma ovaj put razvla\u010denjem \u017eeljezne zavjese na globalnoj razini i podjelom svijeta na dva bloka \u2013 \u010dak i u slu\u010daju postizanja geostrate\u0161kih ciljeva koji stoje u pozadini agende stvaranja globalnog demokratskog bloka i \u0161irenja demokracije na nedemokratske dr\u017eave \u2013 bit \u0107e neusporedivo ve\u0107a i sasvim je izvjesno, morat \u0107e je snositi i pokreta\u010di onoga \u0161to \u0107e se zbivati. Jer u biti bit \u0107e rije\u010d, ni vi\u0161e ni manje, nego o cijeni stvaranja globalnog imperija, a ona je nezamislivo visoka u dana\u0161njem svijetu kada mogu\u0107i novi svjetski sukob ima potencijal spaliti ga u nekoliko sati.<\/p>\n

geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je podjela ve\u0107 sada u velikoj mjeri dio stvarnosti suvremenoga svijeta, virtualni Summit za demokraciju, koji se u organizaciji Washingtona odr\u017eava od 8. do 10. prosinca, jasno \u0107e i formalizirano podijeliti svijet na dva bloka dr\u017eava \u2013 demokratski i autoritarni. Prema doma\u0107inu Summita, ameri\u010dkoj administraciji, demokracija na svjetskoj razini ne smije biti u povla\u010denju pred \u0161irenjem autoritarnih re\u017eima i ne smije popu\u0161tati silama kao \u0161to su Kina i Rusija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-334681","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334681"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334682,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334681\/revisions\/334682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}