\u201cSklonost fizi\u010dkom dodiru, bez obzira je li u pitanju zagrljaj, milovanje po glavi ili ramenima ili pak rukovanje \u010desto je posljedica iskustava koje neko nosi iz najranijeg djetinjstva\u201d, ka\u017ee Suzana Deges Vajt sa Univerziteta Sjeverni Ilinois, prenosi geek.hr.<\/p>\n
Studija sprovedena 2012. pokazuje da su osobe koje su odrasle s roditeljima koji su ih grlili i mazili nastavile s tom praksom. Ve\u0107a je vjerovatno\u0107a da su isti obrazac pona\u0161anja primjenjivale poslije kod vlastite djece. Rezultati studije ukazuju kako su \u201czagrljaji bitan dio emocionalnog odgoja djeteta\u201d.<\/p>\n
Vajt je iznijela i jo\u0161 jednu, kontradiktornu, mogu\u0107nost koju tako\u0111e nosi djetinjstvo bez \u010destih zagrljaja. Kod nekih ljudi to kasnije ima suprotan efekt. \u201cNedovoljno grljena djeca kasnije \u010desto vape za fizi\u010dkim kontaktom\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n
U prilog teoriji velikog uticaja djetinjstva govori i psiholo\u0161kinja Darsia Narvaez s Univerziteta Notre Dame. Ona obja\u0161njava da su istra\u017eivanja pokazala postojanje dva na\u010dina na koja se nedovoljno grljenja mo\u017ee odraziti na razvitak. Prvi je nedovoljno razvijen nerv vagus koji mo\u017ee uzrokovati smanjenu sposobnost za intimnost i saosje\u0107anje. Drugi je nedovoljno otpu\u0161tanje hormona oksitocina koji poma\u017ee da se stvore bliske veze me\u0111u ljudima. I ne samo me\u0111u ljudima.<\/p>\n
Nau\u010dnici se sla\u017eu da se ne trebaju zanemariti ni kulturolo\u0161ki elementi kad je rije\u010d o pitanju fizi\u010dkog dodira i grljenja me\u0111u ljudima. Kao primjer se navode stanovnici Sjeverne Amerike i Velike Britanije koji se, po podacima iz 2010. grle malo rje\u0111e od stanovnika Francuske ili Portorika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ameri\u010dki nau\u010dnici tvrde kako je u ve\u0107ini slu\u010dajeva uzrok u odgoju i kako nesklonost nekih odraslih ljudi zagrljajima u ve\u0107ini slu\u010dajeva dolazi iz djetinjstva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285822,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-334619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334619"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334620,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334619\/revisions\/334620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}