Porast agresivnosti i ljutite retorike u javnom prostoru uglavnom se pripisuje pojavi dru\u0161tvenih mre\u017ea, ali istra\u017eiva\u010di u oblasti ishrane i mentalnog zdravlja tvrde da ve\u0107ina ljudi ima skrivenu mo\u017edanu glad koja naru\u0161ava kognitivne funkcije i regulaciju emocija.<\/p>\n
Emocionalne, neracionalne, \u010dak i eksplozivne primjedbe u javnom diskursu su eskalirale posljednjih godina. Politi\u010dari se vrije\u0111aju tokom skup\u0161tinskih rasprava, nau\u010dnici dobijaju mejlove i komentare koji sadr\u017ee verbalno zlostavljanje i prijetnje.<\/p>\n
\u0160ta se de\u0161ava? Ova eskalacija ljutite retorike ponekad se pripisuje isklju\u010divo dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ali da li postoje drugi \u010dinioci koji menjaju stilove komunikacije?<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di u oblasti ishrane i mentalnog zdravlja i autori knjige Bolji mozak (The Better Brain), Boni Kaplan i D\u017eulija Raklid\u017e, tvrde da ve\u0107ina ljudi dana\u0161njeg doba do\u017eivljava mo\u017edanu glad koja naru\u0161ava kognitivne funkcije i regulaciju emocija.<\/p>\n
Visoko prera\u0111ena hrana<\/strong><\/p>\n O\u010digledno je da problem nije u neuhranjenosti. Ve\u0107ina ljudi u zapadnom svijetu unosi dovoljno proteina, masti (mada uglavnom lo\u0161ih masti) i ugljenih hidrata (obi\u010dno prostih), ipak nam nedostaje glavnih mikronutrijenata (minerala i vitamina) posebno ukoliko se uglavnom hranimo visoko prera\u0111enom hranom.<\/p>\n U visoko prera\u0111ene proizvode spadaju bezalkoholna pi\u0107a, grickalice, zasla\u0111ene \u017eitarice koje doru\u010dkujemo i pohovana piletina, poznati \u010diken nagetsi. Ovi proizvodi sadr\u017ee gotovo zanemarive koli\u010dine nekoliko mikronutrijenata, osim ako nisu dodatno oboga\u0107eni, ali \u010dak i tada, samo u jako velikim koli\u010dinama.<\/p>\n Brojne analize o op\u0161tem stanju zdravlja dru\u0161tva i na\u010dinu ishrane u Americi i Kanadi otkrili su pora\u017eavaju\u0107u statistiku da 48 procenata kalorijskog unosa kod ljudi svih uzrasta u Kanadi dolazi od visoko prera\u0111enih proizvoda, a u Sjedinjenim Dr\u017eavama \u010dak 67 odsto onoga \u0161to su konzumirala djeca uzrasta od dvije do 19 godina i 57 procenata kod odraslih.<\/p>\n Ve\u0107ina nas je svjesna da je ishrana veliki problem u fizi\u010dkom zdravlju jer je kvalitet ishrane povezan s hroni\u010dnim zdravstvenim stanjima kao \u0161to su gojaznost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Javnost je manje svjesna uticaja ishrane na zdravlje mozga.<\/p>\n Mikronutrijenti i simptomi mentalnog zdravlja<\/strong><\/p>\n S obzirom na to da se izbor hrane u na\u0161em dru\u0161tvu tako sna\u017eno pomjerio ka visoko prera\u0111enim proizvodima, nau\u010dnici su \u017eeljeli da provjere koliko unos mikronutrijenata uti\u010de na simptome mentalnog zdravlja, posebno na razdra\u017eljivost, eksplozivni bijes i nestabilno raspolo\u017eenje.<\/p>\n Baza nau\u010dnih dokaza o ovoj vezi je ogromna, ali se rijetko pominje u medijima i javnost je nedovoljno upoznata s njima.<\/p>\n Desetak studija iz zemalja poput Kanade, \u0160panije, Japana i Australije pokazalo je da ljudi koji se zdravo hrane rje\u0111e razvijaju simptome depresije i anksioznosti od ljudi koji jedu brzu hranu (uglavnom visoko prera\u0111ene proizvode).<\/p>\n Korelacione studije ne mogu da doka\u017eu da je na\u010din ishrane uzrok problema mentalnog zdravlja i zato istra\u017eiva\u010di sprovode longitudinalna istra\u017eivanja i prate ispitanike bez o\u010diglednih mentalnih problema dugi niz godina. Neki od rezultata su bili zapanjuju\u0107i.<\/p>\n U studiji sprovedenoj na oko 89.000 ljudi u Japanu tokom 10 do15 godina pra\u0107enja, stopa samoubistava kod onih koji su konzumirali neprera\u0111enu hranu je bila upola manja od onih koji su jeli manje zdravu.<\/p>\n Razdra\u017eljivost i nestabilno raspolo\u017eenje \u010desto karakteri\u0161u depresiju, tako da je relevantno da su brojne nezavisne studije otkrile da preporu\u010divanje promjene obrazaca ishrane ljudima sa depresijom, i prelazak na mediteranski stil, zna\u010dajno doprinosi pobolj\u0161anju stanja.<\/p>\n Dijeta u mediteranskom stilu obi\u010dno sadr\u017ei puno \u017eitarica, vo\u0107a, povr\u0107a, ora\u0161astih plodova, mahunarki, morskih plodova i nezasi\u0107enih masti kao \u0161to je maslinovo ulje.<\/p>\n U jednoj takvoj studiji, oko jedne tre\u0107ine ljudi koji su pre\u0161li na druga\u010diji na\u010din ishrane uz redovnu terapiju imalo je remisiju depresije posle 12 nedjelja.<\/p>\n Pored toga ova grupa ispitanika je prijavila i u\u0161tedu od oko 20 procenata u svom nedjeljnom bud\u017eetu za ishranu. Ovo tako\u0111e razbija ukorijenjenu predrasudu da je zdrav na\u010din ishrane skuplji.<\/p>\n Suplementi nisu \u010darobni \u0161tapi\u0107<\/strong><\/p>\n Mnogi \u010desto misle da se razdra\u017eljivost, eksplozivni bijes i nestabilno raspolo\u017eenje mogu rije\u0161iti pove\u0107anim unosom suplemenata, ali na\u0161 mozak ne funkcioni\u0161e tako, tvrde autorke knjige Bolji mozak.<\/p>\n Da bi obezbijedili pravilan metabolizam mozga, potrebno je najmanje 30 mikronutrijenata kako bi se obezbijedila proizvodnja neurotransmitera kao \u0161to su serotonin i dopamin, kao i razbijanje i uklanjanje metaboli\u010dkih nusproizvoda.<\/p>\n Mnoge studije tretmana sa vi\u0161e nutrijenata su otkrile pobolj\u0161anu regulaciju raspolo\u017eenja i smanjenu razdra\u017eljivost i eksplozivni bijes, uklju\u010duju\u0107i placebo kontrolisana nasumi\u010dna ispitivanja djece sa poreme\u0107ajem pa\u017enje i hiperaktivno\u0161\u0107u i poreme\u0107ajem raspolo\u017eenja.<\/p>\n Dokazi su jasni: dobro uhranjeno stanovni\u0161tvo bolje podnosi stres, ali skrivena glad mozga je jedan od faktora koji se mo\u017ee promijeniti i doprinosi emocionalnim izlivima, agresiji, pa \u010dak i gubitku uljudnosti u javnom diskursu. (Izvor:RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dobro uhranjeno stanovni\u0161tvo bolje podnosi stres, ali skrivena glad mozga je jedan od faktora koji se mo\u017ee promijeniti i doprinosi emocionalnim izlivima, agresiji, pa \u010dak i gubitku uljudnosti u javnom diskursu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":83652,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-334586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334586"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334586\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334593,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334586\/revisions\/334593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/83652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}