{"id":334374,"date":"2021-12-10T07:55:17","date_gmt":"2021-12-10T06:55:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=334374"},"modified":"2021-12-10T07:56:29","modified_gmt":"2021-12-10T06:56:29","slug":"o-sokovitosti-fenomenu-femicida-i-odgovornosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/10\/o-sokovitosti-fenomenu-femicida-i-odgovornosti\/","title":{"rendered":"O \u0161okovitosti, fenomenu femicida i odgovornosti"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Ka\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

Ovih se dana prije svega zahvaljuju\u0107i feministkinjama, napose onima okupljenima u splitskoj udruzi Domine, vi\u0161e puta rabio pojam femicid s ciljem da se uka\u017ee na nedopustivost nasilja spram \u017eena samim tim \u0161to su \u017eene, no ubrzo potom sam pojam postaje javna ina\u010dica. Gotovo sljubljen s pozorno\u0161\u0107u politi\u010dkih du\u0161ebri\u017enika koji tek jednokratno \u201ebdiju\u201c nad terorom svakodnevnog nasilja nad \u017eenama, femicid je za tren postao mjesto javne zgranutosti, a feminizam nakratko zadobio propusnu \u201edozvolu\u201c unutar politi\u010dkog i medijskog mainstreama.<\/p>\n

Feministkinje aktivne u organizacijama civilnog dru\u0161tva, uz nekoliko medijskih pratitelj(ic)a, ve\u0107 godinama ustrajavaju u borbi za \u017eene koje su pre\u017eivjele nasilje od strane tzv. svojih, mu\u0161kih, bra\u010dnih ili izvanbra\u010dnih partnera, i to svakovrsnom podr\u0161kom (od savjetovanja do organiziranja autonomnih skloni\u0161ta, od zagovaranja primjerenih zakonskih rje\u0161enja i javnih politika do obrazovnih programa usmjerenih prema djelatnicima_cama nadle\u017enih instuticija). S druge pak strane, srednjostruja\u0161ka politi\u010dka javnost funkcionira po modelu klatna koje se u pravilu aktivira direktivom iz Bruxellesa, me\u0111unarodnom packom ili potrebom da empatiju spram \u017ertava nasilja provu\u010de kroz svoje strana\u010dke probitke.<\/p>\n

I sada femicid, pojam koji se iznenada pojavljuje u javnosti, svojom okrutnom doga\u0111ajno\u0161\u0107u, smr\u0107u mlade \u017eene u javnom prostoru, na njezinom radnom mjestu, od strane mu\u0161kog nasilnika odnosno biv\u0161eg partnera, postaje poveznica \u017eena razli\u010ditog politi\u010dkog spektra i statusa. Ako previdimo iskrene pobude ali i znakovito jedinstvo politi\u010dkih \u017eena ili jo\u0161 preciznije, butlerijanski, ono oko \u010dega se definira okupivost \u017eena kao subjekta te njihov priziv obe\u0107anja da \u0107e se po ovom pitanju ne\u0161to ozbiljno u\u010diniti, ono \u0161to me zabrinjava jest lako\u0107a opetovanog preuzimanja odnosno kori\u0161tenja ovog termina. Naravno, ne samo u politi\u010dkoj javnosti. Lako prisvojen, navodno samorazumljiv, prijem\u010div svima, uklju\u010duju\u0107i i one koji ga vlastitom, skandaloznom pornografijom nasilja, ovjeravaju (kao \u0161to je to u\u010dinila HRT svojim neposrednim izvje\u0161\u0107em o nasilni\u010dkom \u010dinu u sredi\u0161njem dnevniku), femicid zapravo funkcionira poput samolebde\u0107eg ozna\u010ditelja.<\/p>\n

Dakako, sve_i imamo pravo na kori\u0161tenje novoafirmiranog pojma kao \u0161to imamo pravo biti i empati\u010dne_i, i ljute_i, i ogor\u010dene_i, i bjesne_i, ali ne i zgranute_i. Svakodnevica u kojoj \u017eivimo svjedo\u010di upravo o sviknutosti na ovaj tip nasilja, o njegovoj pripitomljenosti, gotovo ku\u0107evnosti unutar patrijarhalnoobi\u010dajnih scenarija, kao i o eksponencijalnoj skali nasilja u obitelji od strane bliskih ili bli\u017enjih u COVID vremenu, pri \u010demu su preko 80 posto \u017ertve nasilja upravo \u017eene. No, je li se \u010dinjenicom, da se mu\u0161ko nasilje nad \u017eenama koje je dosad bilo u\u0161u\u0161ureno pod okriljem problemati\u010dnog pojma \u201eobiteljskog nasilja\u201c uprizorilo u javnosti, ne\u0161to temeljno promijenilo? Je li mo\u017eda zadobilo na ve\u0107oj vjerodostojnosti ili spektakularnosti? Ili je nelagoda su\u010deljavanja s nasiljem u prostoru koji u op\u0107em ni\u0161tavilu kreira iluziju zadovolj\u0161tine kupovinom nu\u017enih potrep\u0161tina i malih svakodnevnih susreta, ta koja nas pokre\u0107e?<\/p>\n

Izvjesno je da slogan \u201eosobno je politi\u010dko\u201c, kojim su feministkinje prije vi\u0161e od pola stolje\u0107a artikulirale politi\u010dnost svog zahtjeva protiv nasilja protiv \u017eena od strane supru\u017enika ili partnera unutar zajedni\u010dkog doma, iskora\u010divanjem iz dihotomije privatno\/javno zadobiva \u201evi\u0161ak\u201c koji mogu\u0107e rekonfigurira dizajn imenovanog nasilja. No, isto tako posve je izvjesno da se nao\u010digled javnosti na gradskim ulicama diljem svijeta zbiva brutalno nasilje spram \u017eena po\u010dev\u0161i od ubijanja, torture do otmica i silovanja koje po svojim zna\u010dajkama ima odrednice femicida. Ovdje dakako ne spominjem rat(ni\u010dk)o nasilje koje umnogo\u010demu isto tako ulazi u spomenuti koncept.<\/p>\n

************<\/h3>\n

No, vratimo se na\u0161em kontekstu i na\u0161em problemu. Prvo pitanje koje se ovdje name\u0107e jest: Koga femicid obvezuje i oko \u010dega? Je li se njime adresira hinjena nakana da se ciljevi i odredbe Istanbulske konvencije koju je Hrvatska ratificirala u travnju 2018. godine doista realiziraju u cilju reduciranja nasilja spram \u017eena? Ili je posrijedi tek jedan politi\u010dki \u201etricky\u201c pojam kojim se brendira \u0161okovit nasilni\u010dki \u010din u dru\u0161tvu koje javnim licemjerjem polira kulturu nasilja? Drugo pitanje, a \u0161to je bio i povod ovom malom osvrtu, ti\u010de se uvida u femicid, odnosno potencijalnosti kori\u0161tenja ovog pojma danas.<\/p>\n

\u201eNi jedna \u017ertva vi\u0161e, ni jedna \u017eena manje!\u201c, poruka je kojom su se aktivistkinje iz udruge Domine oglasile povodom okrutnog ubojstva njihove sugra\u0111anke, zahtijevaju\u0107i da se zaustavi mu\u0161ko nasilje, da se femicid prepozna i definira kao kazneno djelo, a po\u010dinitelji istog strogo kazne. Poruke \u201eNi una menos\u201c i \u201eNo m\u00e1s v\u00edctimas, no menos mujeres!\u201c odjekivale su Buenos Airesom 3. lipnja 2015. godine kada je dvjesto tisu\u0107a ljudi iza\u0161lo na ulice zahtijevaju\u0107i okon\u010danje femicida (feminicida, op. B.K.) koji je samo u godini dana u toj regiji dosegao brojku od 270. U znak podr\u0161ke argentinskim \u017ertvama ubrzo se organiziraju protestni mar\u0161evi u \u010cileu i Urugvaju. Nekoliko godina ranije, ponukane ubojstvom sedamnaestogodi\u0161nje djevojke M\u00fcnevver Karabulut 2009. godine od strane njezinog de\u010dka, \u017eene okupljene oko platforme We Will Stop Femicide u Turskoj zapo\u010dinju s kontinuiranim protestima anga\u017eiraju\u0107i se istodobno i na razotkrivanju i dokumentiranju zlo\u010dina femicida. Njihovo izvje\u0161\u0107e da je samo u 2019. godini ubijeno 474 \u017eena, poglavito od strane partnera, \u010dlanova obitelji ili mu\u0161karaca koji su ih prisiljavali na intimni odnos, govori o dimenzijama ovog tipa nasilja.<\/p>\n

Bezbrojni su primjeri femicida diljem svijeta, neovisno je li govorimo o dr\u017eavama s tzv. Globalnog juga ili razvijenim zemljama tzv. Globalnog sjevera. O tomu naj\u010de\u0161\u0107e izvje\u0161\u0107uju feministkinje i ljudskoprava\u0161ki aktivisti_kinje. Zanimljiv je podatak da Otro Tiempo, organizacija civilnog dru\u0161tva iz Madrida od 2010. godine po\u010dinje voditi sustavnu dokumentaciju o femicidu pod nazivom \u201egeofeminicid\u201c. Kao i da je 2009. godine Me\u0111uameri\u010dki sud (Inter-American Court) bio prvo me\u0111unarodno tijelo koje je sudilo u slu\u010daju feminicida, a protiv dr\u017eave Meksiko, i to zbog kr\u0161enja ljudskih prava, odnosno zbog tri slu\u010daja feminicida u Ciudadu Ju\u00e1rezu, kvalificiraju\u0107i ga \u201esustavnim seksualnim feminicidom\u201c.<\/p>\n

*********<\/h3>\n

Prije negoli poku\u0161am dati tek kratki historijski osvrt o nastanku pojma femicid i njegovoj semanti\u010dkoj putanji, \u010dini mi se va\u017enim pripomenuti nekoliko teorijskih opaski i problema proiza\u0161lih iz suvremenih prijepora oko njegove artikulacije, ali i \u0161ire.<\/p>\n

S obzirom da je rije\u010d o fenomenu koji svojom okrutnom sadr\u017eajno\u0161\u0107u implicitno poziva na okon\u010danje ekstremnog nasilja nad \u017eenama, kao \u0161to su ubojstva ili torture, zazivaju\u0107i pritom iznimnu afektivnu responsivnost, a istodobno nas pozicionira spram spolnih\/rodnih tijela u njihovoj materijalnosti, kako mu pristupiti, kako ga analizirati? Pritom je iznimno va\u017ena politika lokacije ili, dekolonijalnim jezikom re\u010deno, geopolitika spoznaje, kao i sprega s drugim (drugotnim) rasnim, klasnim, migrantskim tijelima. Jer temeljem \u010dinjeni\u010dnih pokazatelja, mnogostruka ranjiva dimenzionalnost \u017eena upu\u0107uje na ve\u0107i rizik od posljedica femicida, odnosno feminicida. To dijelom obja\u0161njava i razloge za\u0161to je primjerice ovaj koncept iznimno prihva\u0107en u Latinskoj Americi, a evropske dr\u017eave, s izuzetkom Italije (2013. god. femicid je pod nazivom \u201efeminicid\u201c prihva\u0107en kao slu\u017ebeni termin), spram njega imaju odre\u0111enu zadr\u0161ku te ga, unato\u010d njegovoj prisutnosti u javnosti, nisu spremne uvesti u jurisdikciju, a niti suvislo obrazlo\u017eiti.<\/p>\n

Drugi problem koji se tu pojavljuje odnosi se na nu\u017enost razja\u0161njenja poveznica pojma femicid, odnosno feminicid s konceptima koji su s njim u korelaciji kao \u0161to su rodna jednakost, spolni\/rodni sustav, rodno uvjetovano nasilje, patrijarhat. Ukratko, je li femicid, odnosno feminicid funkcionira kao mjesto me\u0111udjelovanja svih spomenutih pojmova i\/ili koncepata i ako da, na koji na\u010din oni utje\u010du na njegovo otjelovljenje ili uprizorenje ili na sam sadr\u017eaj ovog fenomena?<\/p>\n

Tre\u0107i problem, a dijelom poveziv s prethodnim, ti\u010de se u feminizmu \u010desto prisutnog pitanja: Je li, kada govorimo o femicidu ili feminicidu, nagla\u0161avanjem da su \u017eene ubijene samo zato \u0161to su \u017eene, nanovo esencijaliziramo \u017eene, ili tra\u017eimo pravednost za \u017eene koje su upravo zbog svojih spolnih\/rodnih tijela sustavno diskriminirane, silovane, ubijane, pod\u010dinjene? Spolna tijela \u017ertve i konstrukcije koje se pletu oko njih igraju zna\u010dajnu ulogu upravo kod po\u010dinitelja ovih zlo\u010dina i njihovih arhetipskih fantazmagorija.<\/p>\n

Naposljetku, ono \u0161to je trenutno u \u017ei\u017ei suvremenih feministi\u010dkih prijepora kada ve\u0107 govorimo o tjelesnim subjektima i zonama pribli\u017enosti, ti\u010de se kako terminolo\u0161kih tako i tjelesnih razdjelnica i prijelaza, inkluzivnosti i jasno\u0107e imenovanja. Drugim rije\u010dima, kako jasno imenovati zlo\u010din protiv \u017eena femicidom ili feminicidom i reagirati na nj, imaju\u0107i istovremeno u vidu i fenomene poput genocida, transfobnog femicida, rodocida? Drugim rije\u010dima, kako inzistirati na pravednosti za \u017eene koje su \u017ertve ovog nasilja, a istodobno kreirati prostore savezni\u0161tva oko drugih vidova ekstremnog nasilja? Uz to, teorijska nesuglasja oko definiranja \u201e\u017eene\u201c, \u201espola\u201c ili \u201eroda\u201c, iako ne dovode u pitanje opravdanost uvo\u0111enja koncepta femicida ili feminicida, cijelu pri\u010du ipak \u010dine iznimno dinami\u010dnom.<\/p>\n

*********<\/h3>\n

Pojam femicid[1] se pojavljuje u Deklaraciji usvojenoj na Tribunalu o zlo\u010dinima protiv \u017eena [Tribunal on Crimes Against Women] 1976. godine u Bruxellesu, zahvaljuju\u0107i Diani Russell, ameri\u010dkoj teoreti\u010darki. Ozna\u010davaju\u0107i njime \u201eubojstvo \u017eena od strane mu\u0161karaca motivirano mr\u017enjom, prezirom, zadovoljstvom ili osje\u0107ajem vlasni\u0161tva nad \u017eenama\u201c, odnosno \u201emizogino ubojstvo \u017eena od strane mu\u0161karaca\u201d, ukazuje se prije svega na spolnu zna\u010dajku ovog fenomena, a kako bi se izbjegla rodna neutralnost dotad uvrije\u017eenog termina homicid. Desetlje\u0107e kasnije ovakvo odre\u0111enje femicida evoluira u danas naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni oblik: posrijedi je, preciznije, \u201eubojstvo jedne ili vi\u0161e \u017eena od strane jednog ili vi\u0161e mu\u0161karaca samo zato \u0161to su \u017eene\u201c, kako je to izjavila Diana Russell u svom uvodnom govoru predstavljenom na simpoziju Ujedinjenih naroda o femicidu, 26. studenog 2012. Ukratko, radi se o mu\u0161kom zlo\u010dinu koji je motiviran spolom \u017ertve, da bi se u daljnoj primjeni termina sve vi\u0161e koristila sintagma \u201eubojstvo s namjerom\u201c, a fokusacija izmjestila s nasilja koji se doga\u0111a od strane bliskih partnera u njihovoj ku\u0107i ili domu na druge tipove nasilja spram \u017eena i djevoj\u010dica u javnosti.<\/p>\n

Ne samo da je do\u0161lo do evoluiranja pojma i dijelom pomaka fokusacije vezano uz mjesto njegova \u010dinjenja, ve\u0107 se od 2000-ih godina naovamo usporedo s pojmom femicid koristi i ve\u0107 spomenuti pojam feminicid koji u zadnje vrijeme ima ve\u0107u primjenu. Tako se diljem Latinske Amerike koristi pojam feminicid (feminicidio), a obrazlo\u017eenje meksi\u010dke antropologinje Marcele Lagarde 2006. godine koje ide u tom smjeru ti\u010de se nu\u017enosti da se njime obuhvati institucionalno nasilje, a ujedno istakne problem neka\u017enjivosti ovog zlo\u010dina te nedostatak dubinske analize po\u010dinjenih zlo\u010dina nad \u017eenama u njihovim zemljama. U mnogim daljnjim interpretacijama oko prikladnosti ovog termina vidljivo je bolje nagla\u0161avanje politi\u010dnosti samog fenomena, a s druge strane, njegova prote\u017enost da obujmi razli\u010dite vidove nasilja po\u010dev\u0161i od izravnog oblika nasilja nad \u017eenama (uklju\u010duju\u0107i silovanje, psihi\u010dko zlostavljanje, ubijanje, otmica \u017eena i dr.) do svakodnevnih \u010dinova mizoginije koji pridonose odr\u017eavanju kulture seksizma i obezvre\u0111ivanju \u017eena. Nadalje, uporabom termina feminicid cilja se na sustav (dru\u0161tveni, politi\u010dki) u kojem je \u017eena objekt podlo\u017ean ubijanju, silovanju ili torturi. Danas se naj\u010de\u0161\u0107e u feministi\u010dkom diskursu koriste oba pojma zajedno (femicid\/feminicid) \u010dime se ukazuje na dvozna\u010dnost samog fenomena kao i njegovu kontekstualizaciju. Uz to, valja re\u0107i da unutar feministi\u010dke javnosti dominira stajali\u0161te da je femicid\/feminicid najekstremniji oblik rodno uvjetovanog ili patrijarhalnog nasilja spram \u017eena te da se rijetko pojavljuje kao izoliran fenomen.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de njegove pravne verifikacije, za razliku od Konvencije Bel\u00e9m do Par\u00e1 iz 1994. o spre\u010davanju, ka\u017enjavanju i okon\u010danju nasilja protiv \u017eena, \u010dija je ratifikacija jo\u0161 od sredine devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u mnogim zemljama Latinske Amerike zna\u010dila i imenovanje feminicida i borbu protiv njega, ratifikacija Istanbulske konvencije nije iznjedrila sli\u010dnu raspravu niti polu\u010dila isti rezultat unutar europskih dr\u017eava. Iako su odre\u0111eni pomaci vidljivi pri UN tijelima, posebno u posljednjih nekoliko godina, \u010dini se da tapkamo u mjestu.<\/p>\n

************<\/h3>\n

Dok se u\u017easavamo nad okrutno\u0161\u0107u nedavnog zlo\u010dina nad jednom mladom \u017eenom, a brojke \u017ertava femicida\/feminicida oko nas i u svijetu neumoljivo rastu, valja nanovo s vi\u0161e kriti\u010dkih \u010dula i ljudske pa\u017eljivosti analizirati polo\u017eaj i \u017eivote \u017eena. \u017dene kao tjelesni subjekti \u017eive s nanosima kontingencije kojekakvih mo\u0107i, posebice patrijarhalne, a sve vi\u0161e biopoliti\u010dke, no okolnosti njihovih \u017eivota su te koje odre\u0111uju odnos spram njih i njihovih tijela. Nije slu\u010dajno da teoreti\u010darke poput Karen Barad i Rosi Braidotti ponajprije stavljaju naglasak na kompleksnu materijalnost na\u0161ih tijela umo\u010denih u dru\u0161tvene odnose mo\u0107i. Ja bih dodala, i predrasude koje ih podupiru, i kapitalisti\u010dka pod\u010dinjavanja i izvla\u0161\u0107ivanja koja \u017eivote \u017eena umnogome \u010dine nepodno\u0161ljivim i fragilnim. I tu se negdje kriju odgovori na pitanja kakva je veza ovog pojma s praksom, \u017eivljenjem, odnosno konfiguracijom \u017eenskih \u017eivota, sli\u010dnom i urazli\u010denom ili, je li prevaga oko djelovanja danas na jasno\u0107i njegovog normativnog definiranja ili na razobli\u010davanju ovog fenomena onkraj normativnog \u010distunstva?<\/p>\n

Slo\u017eila bih se sa Aleidom Luj\u00e1n Pinelo da je femicid\/feminicid va\u017ean ponajprije zbog njegove transformativne mo\u0107i, a kako se ubojstvo \u017eene samo zato \u0161to je \u017eena vi\u0161e ne bi ponovilo. Kao grozovit ambis ljudskosti ili kao sredi\u0161nji oglas \u201ebijele kronike\u201c oko kojeg bljesnu \u010dula, a uznemiri se zrnce odgovornosti. Stoga rasprostrta zastava ispred splitske Banovine 3. prosinca ove godine s porukom \u201eNi jedna \u017ertva vi\u0161e, ni jedna \u017eena manje!\u201c, zna\u010di vi\u0161e od podsjetnika.<\/p>\n

[1] Ina\u010de, termin femicid se prvi put pojavljuje u Engleskoj u knjizi Johna Corryja Satiri\u010dni pogled na London (1801.) na po\u010detku devetnaestog stolje\u0107a gdje se koristio za ozna\u010davanje ubojstva \u017eene, a 1848. godine u Whartonovom zakonskom leksikonu [Wharton\u2019s Law Lexicon]<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eNi jedna \u017ertva vi\u0161e, ni jedna \u017eena manje!\u201c: Gotovo sljubljen s pozorno\u0161\u0107u politi\u010dkih du\u0161ebri\u017enika koji tek jednokratno \u201ebdiju\u201c nad terorom svakodnevnog nasilja nad \u017eenama, femicid je za tren postao mjesto javne zgranutosti, a feminizam nakratko zadobio propusnu \u201edozvolu\u201c unutar politi\u010dkog i medijskog mainstreama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":334375,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-334374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334374"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334377,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334374\/revisions\/334377"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/334375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}