{"id":334121,"date":"2021-12-06T11:18:44","date_gmt":"2021-12-06T10:18:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=334121"},"modified":"2021-12-06T11:21:20","modified_gmt":"2021-12-06T10:21:20","slug":"tri-decenije-od-granatiranja-dubrovnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/06\/tri-decenije-od-granatiranja-dubrovnika\/","title":{"rendered":"Tri decenije od granatiranja Dubrovnika"},"content":{"rendered":"

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u podsje\u0107aju da je na dana\u0161nji dan, prije 30 godina, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvr\u0161ila najte\u017ee granatiranje Dubrovnika za vrijeme opsade tog grada, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine.<\/p>\n

Tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo \u017eivot, a povrije\u0111eno je i ranjeno njih 60. Granatirano je i staro gradsko jezgro, koje je od 1979. godine na listi svjetske kulturne ba\u0161tine UNESCO-a, spaljena je biblioteka Me\u0111unarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova, o\u0161te\u0107ene su mnoge vrijedne stare zgrade, kao i glavna dubrova\u010dka ulica – Stradun. Na Stradunu je tada, s fotoaparatom u ruci, poginuo i mladi Pavo Urban, \u010dijih posljednjih 12 fotografija svjedo\u010de o granatiranju starog dijela grada. Manje je poznato da je prva \u017ertva granatiranja Dubrovnika, ironijom sudbine, bio pjesnik Milan Mili\u0161i\u0107, Srbin po nacionalnosti, koji je poginuo u svom domu.<\/p>\n

Najvi\u0161e rezervista JNA koji su u\u010destvovali u napadu na Dubrovnik, njih preko 7000, bilo je sa teritorije Crne Gore. \u201eRatna operacija Dubrovnik bila je po \u010dinjenju osvaja\u010dki, ru\u0161ila\u010dki i plja\u010dka\u0161ki pohod na Republiku Hrvatsku, konkretno na dubrova\u010dko podru\u010dje\u201c, zapisali su istori\u010dari profesor dr \u0160erbo Rastoder i mr Novak Ad\u017ei\u0107.<\/p>\n

Crnogorsko dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u saradnji sa hrvatskim dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvom mora da procesuira zlo\u010dine po\u010dinjene prilikom rata na \u0161irem dubrova\u010dkom podru\u010dju, a Vlade Crne Gore i Hrvatske treba da nastave da zajedni\u010dki obilje\u017eavaju godi\u0161njice zlo\u010dina da se oni ne bi ponovili.<\/p>\n

Iako su tokom rata na dubrova\u010dkom podru\u010dju i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvr\u0161eni brojni ratni zlo\u010dini – stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zato\u010dene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bile\u0107a (BiH) u ne\u010dovje\u010dnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uni\u0161ten 2071 stambeni objekat i sprovo\u0111ena organizovana plja\u010dka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspola\u017ee Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i vazdu\u0161noj blokadi – Crna Gora je procesuirala i kaznila samo \u010detvoricu koji su u\u010destvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju javnog mnjenja koje je HRA sprovela u junu 2020. godine, napad na Dubrovnik je kao ratni zlo\u010din prepoznalo 83% ispitanih osoba, ali je preko polovine ispitanika reklo da je nedovoljno informisano o ulozi Crne Gore u ratovima 90-tih. Istra\u017eivanje CGO je pokazalo da polovina onih koji znaju za napad na Dubrovnik, odbija da odgovori na pitanje ko je za taj napad odgovoran.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

https:\/\/www.pavourbanizlozba.sensecentar.org\/<\/a><\/p>\n

Ha\u0161ki tribunal je zbog zlo\u010dina izvr\u0161enih prilikom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Joki\u0107a iz Srbije, koji je priznao krivicu, na sedam godina zatvora. Niko drugi nije procesuiran pred me\u0111unarodnim ili doma\u0107im sudovima zbog ratnih zlo\u010dina izvr\u0161enih nad starim gradskim jezgrom i na \u0161irem dubrova\u010dkom podru\u010dju.<\/p>\n

Predsjednik Republike Crne Gore, Milo \u0110ukanovi\u0107, 2000. godine je izrazio \u017ealjenje \u201esvim gra\u0111anima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pri\u010dinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragi\u010dnim doga\u0111ajima\u201c. Devet godina ranije, Vlada Socijalisti\u010dke Republike Crne Gore, kojoj je \u0110ukanovi\u0107 bio na \u010delu, zajedno sa njenim predsjedni\u0161tvom na \u010delu sa Momirom Bulatovi\u0107em, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevne novine Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju da osvoje Boka Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odziv na mobilizaciju bude masovan.<\/p>\n

Me\u0111utim, nisu svi Crnogorci bili za rat, \u010dak ni oni u JNA. Pamtimo otpor kontraadmirala Krsta \u0110urovi\u0107a i admirala Vladimira Barovi\u0107a, kao i pjesmu crnogorskih liberala na \u010delu sa Slavkom Perovi\u0107em sa protesta na Cetinju \u201eS Lov\u0107ena vila kli\u010de, oprosti nam Dubrovni\u010de!\u201c U Crnoj Gori je u to vrijeme bio veoma aktivan antiratni pokret, koga su \u010dinili brojni politi\u010dari, profesori i studenti, me\u0111u kojima i oni koji su jo\u0161 aktivni u javnom \u017eivotu, Rade Bojovi\u0107, Neboj\u0161a Medojevi\u0107, D\u017eemal Perovi\u0107, \u017darko Rak\u010devi\u0107, princ Nikola Petrovi\u0107 Njego\u0161 i drugi.<\/p>\n

Nema pokazatelja da se dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Crne Gore ikada ozbiljno i samoinicijativno bavilo istra\u017eivanjem zlo\u010dina na dubrova\u010dkom rati\u0161tu, iako im je ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, jo\u0161 2014. godine izri\u010dito preporu\u010dio da to urade, i iako je Ivica Stankovi\u0107, biv\u0161i VDT, to teorijski isplanirao Strategijom o procesuiranju ratnih zlo\u010dina 2015. godine. Nije poznato ni da li je Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo preduzelo istra\u017ene radnje povodom informacije, koju je HRA dobila 26. februara 2021. godine od Dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva Republike Hrvatske, da u radu imaju nekoliko predmeta protiv crnogorskih dr\u017eavljana i osoba sa prebivali\u0161tem u Crnoj Gori, okrivljenih za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u Dubrovniku tokom 1991. i 1992. godine. Na \u010delu Specijalnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva u Crnoj Gori, koje je nadle\u017eno za procesuiranje ratnih zlo\u010dina, u posljednjih \u0161est godina se nalazi Milivoje Katni\u0107, koji je u vrijeme opsade Dubrovnika u svojstvu oficira JNA vr\u0161io vlast u osvojenom Cavtatu.<\/p>\n

O\u010dekujemo da kona\u010dno, posle 30 godina, suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u na sistematski na\u010din postane\u00a0 prioritet vlasti u Crnoj Gori. O\u010dekujemo da se obezbjedi pravda za \u017ertve ratnih zlo\u010dina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovaraju\u0107e presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti, jer kako je admiral Vladimir Barovi\u0107 u svom opro\u0161tajnom pismu saop\u0161tio, agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj \u010dasti. Procesuiranje odgovornih za ratne zlo\u010dine je obaveza dr\u017eave prema doma\u0107em i me\u0111unarodnom pravu, neodlo\u017ean zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema \u017ertvama.<\/p>\n

Tea Gorjanc Prelevi\u0107,<\/strong> izvr\u0161na direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica<\/p>\n

Vesna Ter\u0161eli\u010d,<\/strong> direktorka, Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u – Documenta, Zagreb<\/p>\n

Daliborka Uljarevi\u0107,<\/strong> izvr\u0161na direktorka, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Podgorica<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajnje je vrijeme za odgovorno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217560,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[1039,1040,661],"class_list":["post-334121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana","tag-jna","tag-napad-na-dubrovnik","tag-zlocini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334121"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334124,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334121\/revisions\/334124"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}