FALI\u0160<\/a> je konstanta, evo jo\u0161 malo pa deset godina. Da je prostor koji ovaj festival otvara nasu\u0161no potreban, iz godine u godinu pokazuje posje\u0107enost i podr\u0161ka javnosti koju festival u\u017eiva. Iako je 2017. godine Ministarstvo kulture na raspolaganje dobilo vi\u0161e novaca nego godinu ranije, FALI\u0160-u su znatno srezana sredstva zbog \u010dega ste se, iz principa, odlu\u010dili odbiti financiranje Ministarstva kulture. Tada ste izazovu dosko\u010dili uspje\u0161nom crowdfunding kampanjom koja nije bila va\u017ena samo na razini financija, jer tu se prije svega radilo o tome da je publika zbilja podr\u017eala festival. S kojim se izazovima susre\u0107ete u ova neizvjesna pandemijska vremena?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nEmir:<\/strong> Nama je svako vrijeme pandemijsko, a najve\u0107a promjena je ta \u0161to i iz epidemiolo\u0161kih razloga nismo uspjeli dovesti goste iz, recimo, Britanije ili \u0160vedske. Dovoljno novca nikada nismo imali i uvijek smo izme\u0111u o\u010daja i mu\u010dnog pre\u017eivljavanja. Pandemija je pro\u0161le godine naro\u010dito pogodila turisti\u010dki sektor iz kojeg su dolazili neki od na\u0161ih sponzora, pa smo, uz jo\u0161 jedan izostanak potpore Ministarstva kulture, zavr\u0161ili na rubu financijskog ambisa, ali smo se izvukli. Prvenstveno zahvaljuju\u0107i Forumu ZFD, ali i gostima i go\u0161\u0107ama kojima nije trebalo puno obja\u0161njavati da su na\u0161i honorari simboli\u010dni jer za neke druge nemamo sredstva. Jednako tako, mi devet godina pla\u0107amo mnoge usluge ispod stvarne cijene i to je jo\u0161 jedan vid podr\u0161ke \u201enevidljivih\u201c \u010duvara FALI\u0160-a.<\/p>\nKako je pro\u0161ao ovogodi\u0161nji FALI\u0160? Bavili ste se idejom da je pro\u0161lost jo\u0161 uvijek aktualna, a da je budu\u0107nost koja ima do\u0107i na \u010dekanju dok pro\u0161lost zbilja ne postane pro\u0161lost?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nEmir:<\/strong> Ne mogu ja ocjenjivati niti ovo, niti bilo koje drugo izdanje. Kada festival krene, publika prati program, a mi iz organizacije sve drugo: od toga kako funkcioniramo produkcijski, do do\u010dekivanja gostiju kojima uz binu i razglas treba i doma\u0107instvo. Programski okvir kojeg smo postavili jeste bio izme\u0111u krajnosti: na jednoj strani \u017eivahna pro\u0161lost, a na drugoj konfuzna sada\u0161njost i budu\u0107nost koja nema vremena \u010dekati da kao dru\u0161tvo pogledamo u kalendar, \u010dinjenice prihvatimo kao takve, a ne samo ako nam se svi\u0111aju i op\u0107enito shvatimo da se 2021. ne mo\u017ee promijeniti ono \u0161to je bilo 1941., 1971. ili 1991. godine. Danas svatko od nas u d\u017eepu ili torbi nosi vi\u0161e softvera nego je NASA imala prilikom spu\u0161tanja \u010dovjeka na Mjesec i koliko god se navikavali na tehnolo\u0161ki napredak \u2013 a on je najbr\u017ei u povijesti \u2013 e toliko smo fokusirani na ono \u0161to je bilo i \u0161to je nepromjenjivo i nepopravljivo, dok se posljedicama rapidnog razvoja tehnologije i njenom masovnom upotrebom mislimo baviti kada, kao i obi\u010dno, bude kasno.<\/p>\nRazmatrala se i ta budu\u0107nost koja ima do\u0107i, mogu\u0107nosti redistribucije kapitala i promjena socijalnih struktura dru\u0161tva kao posljedicama tehnolo\u0161kog napretka \u2026<\/strong><\/p><\/blockquote>\nEmir:<\/strong> Ako je Stephena Hawkinga, nesumnjivo jednog od najve\u0107ih umova pro\u0161log stolje\u0107a, brinuo svijet koji dolazi, a on je imao odgovor na bukvalno sve, onda nije pitanje za\u0161to smo se i mi time bavili, nego koliko \u0107emo jo\u0161 puta. Evo kako je Hawking pisao pred smrt: “Ukoliko \u0107e strojevi proizvoditi sve \u0161to nam treba, ishod \u0107e ovisiti o tome kako \u0107e se stvari raspodjeljivati. Kada bi strojevi proizvodili sve \u0161to nam treba, svi ljudi bi mogli u\u017eivati u \u017eivotu luksuzne dokolice ako \u0107e se bogatstvo dijeliti, ili bi ve\u0107ina ljudi mogla zavr\u0161iti u stra\u0161nom siroma\u0161tvu ako vlasnici strojeva uspiju u svojem lobiranju protiv preraspodjele bogatstva. Za sada se \u010dini da se trend kre\u0107e prema drugoj opciji te da tehnologija sve vi\u0161e pove\u0107ava nejednakost”. Ovo je, mislim, uz ekolo\u0161ku kataklizmu koju smo izazvali i migracije koje ne\u0107e, jednostavno ne\u0107e stati, tema ne za jedan festival ve\u0107 za barem jednu epohu. Svijet se nepovratno mijenja, a mi taj proces \u010dak i ne promatramo ve\u0107 smo zagledani u retrovizor, a kada jednom, nekada, skrenemo pogled, lako je mogu\u0107e da \u0107emo vidjeti dru\u0161tvo u kojem ne\u0107e biti mjesta za ni zanimanja koja poznajemo i u kojem \u0107e tehnologija donositi va\u017enije odluke od saborskih zastupnika. Poku\u0161at \u0107u biti kratak i jednostavan: automobili bez voza\u010da zvu\u010de zanimljivo, ali \u0161to \u0107e raditi i od \u010dega \u0107e \u017eivjeti svi oni kojima vo\u017enja nije vje\u0161tina, ve\u0107 i zanimanje? Pri tome, ne\u0107e strojevi zamijeniti samo \u0161ofere, ve\u0107 mnoge od nas, od lije\u010dnika op\u0107e prakse do agencijskih novinara i novinarki. Budu\u0107nost je dakle svijetla, a to svjetlo ima boju kao ra\u010dunarski monitori i zasloni smartphonea.<\/p>\nBez obzira i ba\u0161 s obzirom na sve izazove, FALI\u0160 ima konstantu kao festival, ali i kao prostor koji od po\u010detka otvara prostor teologiji. Gdje se, osim na FALI\u0160-u, susre\u0107u suvremena ljevica i teologija?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nEmir:<\/strong> To treba pitati Branka. Ja samo znam da se ogroman broj ljudi u ovoj zemlji deklariraju kao vjernici i svi koje zanima istinska dru\u0161tvena promjena tu \u010dinjenicu ne mogu ignorirati.<\/p>\nBranko:<\/strong> Suvremena ljevica i teologija se, htjele ne htjele, susre\u0107u svaki dan u svakom pogledu \u2013 problematika rata, problematika rada, problematika siroma\u0161tva, problematika izbjegli\u010dke, odnosno humanitarne krize, ekolo\u0161ka problematika, ugnjetavanje manjina, itd. \u2013 pitanje je samo da li je to u odre\u0111enom sociopoliti\u010dkom kontekstu prepoznato i na koji se na\u010din tome pristupa. Premda teologija kao takva, za razliku od religijske institucije, ne podnosi uniforme, te se shodno tomu ne mo\u017ee svrstavati ni u lijeve ni u desne ni u centralne politike, prema iskustvu teologija oslobo\u0111enja, nove politi\u010dke teologije, teologije ljudskog napretka, teologije rada, teologije revolucije i srodnih teologija, svoj zajedni\u010dki jezik ponajprije iznalazi u suodnosu s lijevo orijentiranim inicijativama za \u0161to postoje brojni dokazi od Latinske Amerike, preko Europe, do Afrike i Azije. No prije nego se osvrnemo na koji to na\u010din funkcionira u nas, za \u0161to jasniju predod\u017ebu ovog odnosa, valjalo bi iz teolo\u0161ke perspektive sagledati ono \u0161to Moltmann naziva tzv. modelom odgovaranja, jer on najbolje do\u010darava kako bliskost, tako delikatnost relacije teologije i suvremene ljevice. Ovaj model koji govori o kriti\u010dkom razlikovanju vjere i politike, naime, poziva ljude na odgovornost u politi\u010dkom \u017eivotu, te shodno tomu na otpor ideolo\u0161kim konceptima, prije svega, kapitalizma, rasizma, nacionalizma, \u0161ovinizma, tehnokracije i sli\u010dno, jer vjernik se, napominje Moltmann, treba udru\u017eiti s drugim slobodarskim pokretima u dru\u0161tvu kako bi istinitost njegovog kr\u0161\u0107anskog poziva u potpunosti do\u0161la do izra\u017eaja. No, isto tako \u0107e istaknuti kako je u sklopu tog preuzimanja odgovornosti, uvijek neophodno razlikovati veliku nadu koja je Bog i male nade kao \u0161to su socijalni, antirasisti\u010dki, antifa\u0161isti\u010dki, antinacionalisti\u010dki, ekolo\u0161ki i drugi pokreti, jer je to jedini siguran put zauzimanja konstruktivno-kriti\u010dke pozicije utkane u sudbini Raspetog naspram svjetovnih ideolo\u0161kih stremljenja, s obzirom da politika za razliku od teologije sebi mo\u017ee dozvoliti biti u poziciji mo\u0107i.<\/p>\nSje\u0107am se, u jednom si mi razgovoru rekao da teologija ima svoj prostor na FALI\u0160-u onoliko koliko je utemeljena u Evan\u0111elju, koliko je nepatvorena i autenti\u010dna. Dakle, to je uvjet za susret teologije i ljevice?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nBranko:<\/strong> Premda je mnogi takvom dr\u017ee, teologija nije centristi\u010dka i vlastodr\u017ea\u010dka, tj. teokratska, ve\u0107 je to zastranjenje od njene biti. S druge pak strane grije\u0161e i oni koji tvrde da je teologija apoliti\u010dna ili anti-politi\u010dna, jer je ona duboko involvirana u stvarnost odre\u0111enog dru\u0161tvenog konteksta. Naime, jedina misija kr\u0161\u0107anske teologije je u\u0161\u010duvanje dostojanstva \u010dovjeka unato\u010d ideolo\u0161kim agendama i njihovim mo\u017eebitnim devijacijama. I u tome pogledu treba i\u0107i radikalno i do kraja unato\u010d dru\u0161tvenim zlima. Ukratko, njena pozicija je anticentristi\u010dka, ali duboko politi\u010dka, no to je mogu\u0107e razumjeti samo ako se ona uvijek iznova i\u0161\u010ditava iz usuda Isusa Nazare\u0107anina, a ne iz reduciranja njegova nauka od strane, primjerice, religijskih struktura, odnosno raznih crkvenih krugova. Zato je uostalom va\u017eno da je iskazivanje vjere javna, a ne privatna stvar, jer kad je javna onda religijske institucije i razni crkveni kru\u017eoci na svakodnevnoj razini podlije\u017eu dru\u0161tvenoj kritici, dok se u privatnim sferama doga\u0111a fermentacija vjerskog nauka koji tada po\u010desto postaje dru\u0161tveno poguban, \u0161to dobro vidimo prema na\u0161em kontekstualnom iskustvu, gdje stanovit dio religijskih struktura i njihovih pobornika okre\u0107e ideju velike nade protiv prethodno spomenutih malih nada, pa umjesto slobode doprinose izgradnji okova. Sakralizacija etnonacionalisti\u010dkog diskursa u srpskom pravoslavlju i hrvatskom katoli\u010danstvu mo\u017eda ponajbolje svjedo\u010di o tom. Time pak dolazimo i do na\u0161eg konteksta. Ono pak \u0161to u na\u0161em kontekstu stoji nasuprot spomenutim okovima, dolazi mahom od strane lijevo orijentiranih inicijativa, koje se kao takve \u2013 unato\u010d svim svojim kontradiktornostima i nedore\u010denostima \u2013 moltmannovski re\u010deno, ukazuju malim nadama. Me\u0111utim, zbog u\u010destalog ogrtanja crkvenih struktura konzervativno-desni\u010darskim skutama, velika nada, odnosno Bog, biva odba\u010dena, jer se ona poistovje\u0107uje sa navedenim strukturama, \u010dime se, ve\u0107 na prvu, prekida i svaka veza izme\u0111u suvremene ljevice i teologije u nas. Time Bog u na\u0161em kontekstu biva dvostruko odba\u010den, kako od onih koji ga sabijaju \u010dizmama u kacu vlastitih interesa pu\u0161taju\u0107i ga da se tamo u\u017eegne, tako i od ovih drugih koji ga samo tako u\u017eegla i poznaju. I tu je klju\u010d problema na na\u0161im prostorima ukoliko govorimo o susretu suvremene ljevice i teologije. Teologija od ideolo\u0161ki nastrojene religije ne mo\u017ee do\u0107i do izra\u017eaja, a ljevica u ogor\u010denosti spram iste, nije u stanju, od patvorenih religijskih naslaga, vidjeti snagu teolo\u0161kog konstruktivno-teolo\u0161kog diskursa, te ga kao takvog apriori i temeljito odbacuje. No, bez obzir na stanovitu potkapacitiranost na\u0161e, ali i suvremene ljevice u tom pogledu, kao teolog ovaj problem prvenstveno sagledavam s teolo\u0161ke pozicije, jer je teologija ta koja treba nametnuti konkretan diskurs po kojem \u0107e ju drugi jasno poznati. U skladu s tim, na\u0161i prostori bilje\u017ee velik nedostatak, jer, mada je prilika bilo, nikad nisu razvili nikakav oblik kontekstualne teologije, ve\u0107 je ona uvijek bivala dokon\u010dana u stanovitim plemenskim ritualima, svode\u0107i se na nekakve etnonacionalne fantazmagorije. U duhovnom smislu, teologija je kao takva u nas u potpunosti na aparatima i to je u principu primarna teolo\u0161ka bitka koja nam predstoji \u2013 povratiti teologiju iz inducirane kome, te joj udahnuti \u017eivot i postaviti je u javni diskurs u duhu onoga \u0161to ona i jest, emanacija lika i djela Isusa iz Nazareta koji se na koncu ukazao kao Krist. Tek nakon toga \u0107emo konkretno mo\u0107i progovoriti o odnosu teologije naspram politike u generalu, pa tako i one lijeve, te biti sposobni izna\u0107i zajedni\u010dki jezik u rje\u0161avanju teku\u0107e problematike koje kao dru\u0161tvo imamo. Do tada, u jednom vrlo figurativnom smislu, susret suvremene ljevice i teologije pratite u programu FALI\u0160-a, jer je to jedan od rijetkih javnih prostora koji ne samo da otvara mogu\u0107nost izra\u017eavanju nepatvorene i autenti\u010dne teolo\u0161ke misli utemeljenje u sr\u017ei evan\u0111elja naspram njenih falsifikata, ve\u0107 taj prostor nikakvu drugu \u201eteologiju\u201c i ne podnosi, niti spram nje ima tendenciju razvijanja bilo kakvog razumijevanja.<\/p>\nAko se sjetimo programa svih ovih godina, jasno je kako FALI\u0160 svojim teolo\u0161kim programom ne otvara samo dijalog izme\u0111u suvremene ljevice i Crkve, ve\u0107 i izme\u0111u religijskih zajednica?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nBranko:<\/strong> Par mjeseci prije odr\u017eavanja prvog FALI\u0160-a 2013. godine, pri\u0161ao mi je Pirke i rekao kako je on ateista, kako o teologiji ne zna puno, niti ga ona kao takva zanima, ali da smatra kako ne\u0161to \u0161to postoji 2000. godina kao \u0161to je to recimo kr\u0161\u0107anska teologija, naprosto mora sadr\u017eavati stanovitu dozu kvalitete, te da mi u tom smislu nudi, ukoliko sam voljan i sposoban, istu predo\u010diti ljudima u sklopu festivalskog programa. Upravo ovaj intelektualni i ljudski kapacitet koji je Pirke iskazao, otvorio je vrata dijalogu suvremene ljevice i teologije, te sam rado prihvatio biti dio takve inicijative, a o uspje\u0161nosti na\u0161e vi\u0161egodi\u0161nje suradnje svjedo\u010de brojni zanimljivi gosti, teme i situacije koje su se u okviru teolo\u0161kog programa doga\u0111ali. Ukoliko idemo kronolo\u0161ki, od drugog FALI\u0160-a pa nadalje mijenjali su se doma\u0107i i strani gosti, svi redom ozbiljni ljudi i profesionalci koji su progovarali o vrlo relevantnoj problematici koja prolazi kroz samu sr\u017e na\u0161e sociopoliti\u010dke svakodnevnice \u2013 Teresa Forcades, Jadranka Brn\u010di\u0107, Zoran Grozdanov, fra Drago Boji\u0107, episkop dalmatinski Nikodim Kosovi\u0107, Neboj\u0161a Zeli\u0107, Benjamin Simon, J\u00fcrgen Moltmann, patrijarh Porfirije Peri\u0107, fra Ante Vu\u010dkovi\u0107, Pantelis Kalaitzidis, don Hrvoje Katu\u0161i\u0107, fra Domagoj Runje, zaklju\u010dno s tobom, Anom Raffai i Ksenijom Magdom, a problematika o kojoj su progovarali je o Crkvi i sekularizaciji (2014.), o Crkvi i antifa\u0161izmu (2015.), o tome ima li Bog naciju, kao i o reformaciji i osobnoj slobodi pojedinca (2017.), o odnosu kr\u0161\u0107anstva, \u010dovje\u010danstva i novih vidova nacionalizma i o Bogu na razme\u0111i vjere i ideologije (2018.), o svetim zemljama i svetim nacijama (2019.), o strahu od ateizma (2020.), zaklju\u010dno s ovogodi\u0161njim stolom koji si ti moderirala o problematici feministi\u010dke teologije. Svi navedeni su neupitno pomakli granice dijaloga, kako izme\u0111u suvremene ljevice i crkve, tako i izme\u0111u samih crkvenih zajednica u na\u0161em javnom prostoru, ali su neki od njih pobudile i posebno zanimanje. U tom smislu treba prije svega spomenuti gostovanje Terese Forcades (2014.) koju je doveo Sre\u0107ko Horvat i time, s obzirom na nikad ve\u0107i broj ljudi u publici, teologiju najavio kao jednu od udarnih stavki FALI\u0160-evog programa. Okrugli stol na kojem su sudjelovali fra Drago Boji\u0107 i tada\u0161nji iguman Nikodim Kosovi\u0107 (2015.) je bio doga\u0111aj koji je izazvao stanovit \u201e\u0161ok i nevjericu\u201c, jer time pravoslavlje, ne samo da je podcrtano kao dio nas, na\u0161eg \u201ekulturnog kruga\u201c \u2013 dakle kao ne\u0161to \u0161to nije strano, ve\u0107 nama blisko \u2013 ve\u0107 se i jasno vidjelo kako izme\u0111u katoli\u010danstva i pravoslavlja kao takvih, u principu nema sukoba, osim onoga izazvanog na politi\u010dkom nivou. Va\u017enost dolaska J\u00fcrgena Moltmanna (2018.) pak ne treba odvi\u0161e tuma\u010diti, jer je taj trenutak u na\u0161im okvirima dostigao enciklopedijski standard, a od posebne je va\u017enosti i prisutnost HRT-a koji je tom prigodom dao prostor FALI\u0160-u na nacionalnoj frekvenciji. Iste godine se odvio i dijalog izme\u0111u tada\u0161njeg mitropolita Porfirija Peri\u0107a i fra Ante Vu\u010dkovi\u0107a koji je izazvao nemalu sablazan me\u0111u desni\u010darima i \u0161ovinistima, te je dio njih, potaknut govorom mr\u017enje jednog saborskog zastupnika preko Facebooka, najavljivao klanje i odmazdu, \u010dime je FALI\u0160 tih dana bio pod budnim okom MUP-a, a i zavr\u0161io kao udarna vijest na nekim portalima, te na naslovnoj strani Slobodne Dalmacije. Sve u svemu, kada se podvu\u010de crta, mogao bih zaklju\u010diti kako dijalog suvremene ljevice i crkve ne pobu\u0111uje toliko duhova u javnosti koliko sami me\u0111ukonfesionalni susreti, \u010dime se jasno daje do znanja kako se u nas religijski dijalog poglavito poima kao nastavak etnonacionalisti\u010dkog sukoba sakralnim sredstvima. Ukratko, sve \u0107e ti, Lana, na\u0161 \u010dovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja.<\/p>\nImam dojam da nije lako dovesti teologe na FALI\u0160, bar one iz Hrvatske, a obzirom da zbog institucionalnog nasilja imamo ozbiljan nedostatak kvalitetnih ljudi koji su voljni istupati u javnost. Mnoge pla\u0161i ve\u0107 i sam naziv festivala. Branko, kada smo o tome zadnji put razgovarali, govorio si o kronologiji duhovne propasti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nBranko:<\/strong> To\u010dno, institucionalno nasilje je izra\u017eeno, te se mnogi libe govoriti javno, no zato imamo podr\u0161ku mnogih ljudi privatno, \u0161to itekako daje nadu da re\u010deno nasilje nije osujetilo kvalitetu. Dapa\u010de, kako mi se \u010dini samo je jo\u0161 vi\u0161e nagla\u0161ava, a na nama je, da kroz jasno podupiranje ostvarenja procesa sekularizacije omogu\u0107imo tim ljudima iz pozadine do\u0107i u prvi plan. \u0160to se ti\u010de imena festivala, ono je ujedno i na\u0161 uspjeh i na\u0161e breme. Uspjeh, jer je \u0160ibenik vjerojatno jedino mjesto u Dalmaciji gdje ljevica i alternativa mogu progovarati na jednom od sredi\u0161njih glavnih trgova bez bojazni od incidenta i tu duhu \u0160ibeniku hvala, dok s druge strane, ono je na\u0161e breme, s obzirom da su nam mnoge ozbiljne institucije, doma\u0107e i strane, spremne i voljne ponuditi nemalu financijsku podr\u0161ku koju zbog lijevog epiteta to ne smiju u\u010diniti. \u0160to se ti\u010de kronologije duhovne propasti ona pak ima svoj praprimjer u samom evan\u0111elju, a mnogi na\u0161i \u201evjernici\u201c i drugi bogoizdajnici samo slijede taj naputak. Naime, o \u010demu se radi. Krist nije kamenovan, ve\u0107 razapet. Kazna za bogohulstvo u ta doba u judaizmu je bila kamenovanje, a ustanak protiv onodobnog sociopoliti\u010dkog sistema Rimskog carstva je bila razapinjanje. Kako Sinderij, tada\u0161nje judaisti\u010dke religijsko-politi\u010dke strukture (jer u ta doba nije bilo apoliti\u010dke religije, ni areligijske politike, \u0161to je produkt suvremenih politi\u010dkih nauka), nisu Isusu mogli na\u0107i hereti\u010dkog krimena, oni su to mudro prebacili na rimsku vlast \u2013 tako\u0111er politi\u010dko-religijski ustrojenu \u2013 pod optu\u017ebom da Nazare\u0107anin poti\u010de ljude na ustanak. No ni tada\u0161nje rimske vlasti u okupiranoj Palestini, Herod Antipa i Poncije Pilat, nisu na\u0161li razloga za osudu Isusa, no zbog velikog pritiska Sinedrija, morali su ne\u0161to u\u010diniti. Herod je prethodno oprao ruke i odgovornost prebacio na Pilata, a Pilat vidjev\u0161i da nema izbora, isto mudro prebacio na \u017eidovski narod kojemu je, kako je i bio obi\u010daj po Pashi, dao mogu\u0107nost da taj dan oslobodi jednog \u017eidovskog pritvorenika. Narod je tada fino, jednim brzim op\u0107im referendumom, odlu\u010dio da se oslobodi Baraba, poznati kriminalac osu\u0111en radi ubojstva i pobune, dok je Isusu sljedovalo razapinjanje. Ukratko, Nazare\u0107anin je u smrt mu\u010denjem ispra\u0107en uz pljesak publike, koja je na referendumskom pitanju odbila sa\u010duvati njegovu glavu. Isus u tom smislu nije razapet radi svojih grijeha, ve\u0107 radi tu\u0111e samovolje, \u010dime je na jedan na\u010din stvoren obrazac duhovne propasti vjernog naroda u generalu. Kada ovo uzmemo u obzir i to po hermeneuti\u010dkom modelu prebacimo pak u na\u0161e kontekstualne okvire, tada mo\u017eemo vrlo lako uo\u010diti tko stoji iza, primjerice, referenduma i aktivnosti protiv ljubavi i pismenosti \u2013 da, mislim na referendum o braku i razbijanje \u0107irili\u010dnih plo\u010da \u2013 te onda iz toga mo\u017eemo vrlo lako ocijeniti tko je tu \u017ertva, a tko agresor i koliko oni koji se pozivaju na Boga, a agitiraju za pribijanje nevinih i ugnjetavanih na kri\u017e, uop\u0107e imaju veze sa Bogom na kojeg se pozivaju, a koliko sa onima koji su ga ovacijama ispratili u smrt. Kako da ti ka\u017eem, iz tog aspekta je i Hod za \u017eivot neupitno poplo\u010dan dobrim namjera. Pljesak je dokaz, a pri tom svakako mislim na onaj koji traje ve\u0107, evo, dvije tisu\u0107e godina.<\/p>\nTeolo\u0161ki program na FALI\u0160-u dosta se orijentirao na teolo\u0161kim pristupima nacionalizmu i kapitalizmu. Ove ste se godine odmakli od tih pitanja i prostor dali feministi\u010dkoj teologiji?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nBranko:<\/strong> Nije to ni\u0161ta neobi\u010dno niti odudara od op\u0107eg usmjerenja teologije na FALI\u0160-u, jer ako se sagleda \u010ditav rakurs tema oslobodila\u010dkih teologija koje progovaraju kroz siroma\u0161ne, kulturno, rasno, etni\u010dki i spolno marginalizirane i ugnjetavanje, tada, prema mojem sudu, u na\u0161em kontekstu, \u017eene u teologiji imaju najvi\u0161e kapaciteta iznijeti i artikulirati hermeneutiku politi\u010dkog oslobo\u0111enja i time otvoriti prostor svima spomenutima. Mo\u017eda i grije\u0161im, ali prema mojem iskustvu i saznanjima, ono \u0161to se do\u017eivljava kao feministi\u010dka teologija je u nas najsposobnija iznijeti teolo\u0161ki iskaz na sociopoliti\u010dki plan, i tamo ga kao relevantnog i etablirati, \u0161to se u jednoj mjeri ve\u0107 doga\u0111a. Sve ostale tematike i problemi se, u tom smislu, \u0161lepaju uz ovu vrst feministi\u010dkog prodora i tu nema ni\u0161ta sporno. Pri tome, ovdje ne mislim na feminizam kao ne\u0161to \u0161to je \u0161turo i dolazi apriori od \u017eena, te je namijenjeno isklju\u010divo za \u017eene, ve\u0107 na feministi\u010dki iskaz koji kroz marginalizaciju \u017eena progovara o svim ugnjetavanima i daje im okvir unutar kojih se ostale skupine mogu izraziti na sebi svojstven i originalan na\u010din, ali u svrhu zajedni\u010dkog cilja o\u010duvanja digniteta \u010dovjeka kao takvog, \u0161to i jest bazi\u010dni naum utjelovljenog, usmr\u0107enog i uskrslog Krista. U tom smislu, klju\u010dno je prepoznati koje su to dru\u0161tvene snage najkapacitiranije za odre\u0111eni pothvat i promjenu, te prema njima uskla\u0111ivati planove oslobo\u0111enja od dru\u0161tvenih zala, beskompromisno i redom. Za mene je to u ovom trenutku neosporno feministi\u010dka misao u teologiji.<\/p>\nKoji su planovi, osim naravno odr\u017eati deseti jubilarni FALI\u0160 sljede\u0107e godine?<\/strong><\/p><\/blockquote>\nEmir:<\/strong> Planova ima a ho\u0107e li biti sredstava, e to \u0107emo vidjeti. \u017delja nam je napraviti izlo\u017ebu radova Ante Filipovi\u0107a Gr\u010di\u0107a, dizajnera koji je vizualno oblikovao FALI\u0160. Zatim, objaviti almanah s najboljim predavanjima, intervjuima s na\u0161im gostima i autorskim tekstovima o FALI\u0160-u. Tako\u0111er, pozvali bismo neke od go\u0161\u0107i i gostiju koji su izazvali veliko zanimanje, ali i pomogli etabliranju festivala, no ne da se ponavljaju, ve\u0107 da govore na nove, aktualne i va\u017ene teme. Nismo mi nikada bili u deficitu sa idejama, ali nismo ni u suficitu s novcem, pa \u0107emo za godinu dana vidjeti kako je pro\u0161ao susret velikih \u017eelja i znatno manjih mogu\u0107nosti.<\/p>\nLupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Pod sloganom \u201eAko je budu\u0107nost po\u010dela, da li je pro\u0161lost kona\u010dno zavr\u0161ila\u201d, godine gospodnje 2021., odr\u017ean je Festival alternative i ljevice \u0160ibenik – FALI\u0160. Jo\u0161 jedno mjesto za jednu borbu, gdje se nastavlja nemogu\u0107a misija njegovana jo\u0161 od samog po\u010detka ovog festivala – \u201cpokrenuti procese suo\u010davanja s budu\u0107nosti u zemlji u kojoj je sutra\u0161njica iznimno neizvjesna, a pro\u0161lost jednako iznimno \u017eivahna\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-334033","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=334033"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334033\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":334035,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/334033\/revisions\/334035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=334033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=334033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=334033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}