{"id":333822,"date":"2021-12-02T11:36:25","date_gmt":"2021-12-02T10:36:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=333822"},"modified":"2021-12-02T11:37:10","modified_gmt":"2021-12-02T10:37:10","slug":"gdje-se-zloupotrijebi-sloboda-govora-tu-nastaje-govor-mrznje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/02\/gdje-se-zloupotrijebi-sloboda-govora-tu-nastaje-govor-mrznje\/","title":{"rendered":"Gdje se zloupotrijebi sloboda govora tu nastaje govor mr\u017enje"},"content":{"rendered":"

U Crnoj Gori je vidljiv rastu\u0107i trend uvredljivog govora u javnom prostoru, koji je vrlo \u010desto prelazio i u govor mr\u017enje u posljednjih nekoliko godina, pokazalo je istra\u017eivanje istra\u017eivanje Instituta za medije Crne Gore<\/a>. Ipak, Za\u0161titniku za ljudska prava Crne Gore gra\u0111ani se \u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju pitanjima kako ukloniti neki komentar s portala nego \u0161to pokre\u0107u procedure koje su im na raspolaganju. Istovremeno, iako je \u010dest u online prostoru, govor mr\u017enje se nedovoljno prijavljuje policiji.<\/p>\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee su \u017eari\u0161te govora mr\u017enje, pokazalo je pomenuto istra\u017eivanje, koje ka\u017ee kako ga je znatno rasplamsala izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, \u0161to je bila svakodnevna tema crnogorskih medija i podstrek gra\u0111anima da se izjasne o toj temi i u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja tako\u0111e pokazuju i da se mr\u017enja naj\u010de\u0161\u0107e \u0161iri u komentarima ispod tekstova na portalima i na li\u010dnim profilima gra\u0111ana na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Na Fejsbuku je u periodu masovnih protesta vezanih za pomenuti sporni zakon nastao i veliki broj meme<\/em> stranica koje su svakodnevno imale veliki broj objava koje su pokrenule lavinu komentara neprikladnog sadr\u017eaja.<\/p>\n

Za\u0161titnik za ljudska prava u Crnoj Gori Sini\u0161a Bjekovi\u0107<\/strong> ka\u017ee da mu se gra\u0111ani ne obra\u0107aju u velikoj mjeri zbog govora mr\u017enje, \u0161to je u nesrazmjeri sa njegovim prisustvom.<\/p>\n

\"\"

Sini\u0161a Bjekovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201eVi\u0161e od formalno podne\u0161enih pritu\u017ebi imamo obra\u0107anja gra\u0111ana s upitima koje mehanizme mogu da iskoriste da bi \u0161to prije bio uklonjen neki komentar koji prepoznaju kao govor mr\u017enje na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili portalima, budu\u0107i da su oni dominanto izvori\u0161te govora mr\u017enje. Javnosti su poznati i neki od primjera, odnosno mi\u0161ljenja sa preporukama Za\u0161titnika, kada smo postupali po sopstvenoj inicijativi (ex officio<\/em>), zbog govora mr\u017enje u javnom prostoru Crne Gore\u201d, ka\u017ee Bjekovi\u0107 i dodaje da je o\u010digledno nedostajalo znanja gra\u0111ana na ovu temu, a jo\u0161 vi\u0161e adekvatne regulacije i sankcionisanja govora mr\u017enje.<\/p>\n

\n

\u00a0<\/strong>Govor mr\u017enje ka\u017enjiv zatvorom<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u201eKo javno podsti\u010de na nasilje ili mr\u017enju prema grupi ili \u010dlanu grupe koja je odre\u0111ena na osnovu rase, boje ko\u017ee, religije, porijekla, dr\u017eavne ili nacionalne pripadnosti, kazni\u0107e se zatvorom od \u0161est mjeseci do pet godina\u201c, propisano je u \u010dlanu 370, stavu 1, Krivi\u010dnog zakonika Crne Gore.<\/p>\n

\u010cetiri prijave za krivi\u010dno djelo govora mr\u017enje su registrovane od po\u010detka ove godine u Crnoj Gori, ka\u017eu iz Uprave policije. U pro\u0161loj godini je zabilje\u017eeno 11 krivi\u010dnih djela, a 2019. samo jedno, kao i 2018. Tokom 2016. i 2017. godine nije bilo registrovanih krivi\u010dnih djela ‘izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje’.<\/p>\n

Elemenat mr\u017enje je sastavni dio opisa prekr\u0161aja iz \u010dlana 19 Zakona o javnom redu i miru (‘vrije\u0111anje drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, eti\u010dkog porijekla ili drugog li\u010dnog svojstva’).<\/p>\n

Iz Uprave policije saznajemo da je za pet mjeseci 2021. godine registrovano osam prekr\u0161aja; 2020. godine 30; 2019. godine 29; 2018. godine 25 i 2017. godine 31 prekr\u0161aj.<\/p>\n

Ovi podaci pokazuju da je najve\u0107i broj krivi\u010dnih djela i prekr\u0161aja \u0161irenja govora mr\u017enje zabilje\u017een u 2020. godini. To je bila izborna godina u Crnoj Gori, koju su obilje\u017eili razni protesti, kriza izazvana pandemijom COVID-19, nezadovoljstvo gra\u0111ana, izborna atmosfera, ali i razli\u010diti postupci politi\u010dkih aktera.<\/p>\n

U proteklih nekoliko mjeseci je bilo slu\u010dajeva govora mr\u017enje na koje su reagovale nadle\u017ene institucije. Prvostepenom presudom, Vi\u0161i sud u Podgorici je u aprilu 2021. godine osudio 31-godi\u0161njeg mladi\u0107a koji je na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejsbuk, svjesno i namjerno objavio sadr\u017eaj koji je podsticao na mr\u017enju prema gra\u0111anima srpske nacionalne pripadnosti<\/a>. On je osu\u0111en na deset mjeseci zatvora.<\/p>\n

Samo osam dana nakon te presude, u podgori\u010dkom Vi\u0161em sudu je na sedam mjeseci zatvora osu\u0111en Nik\u0161i\u0107anin koji je na instagram profilu objavio zastra\u0161uju\u0107i sadr\u017eaj koji je pozivao na vjersku, nacionalnu i rasnu mr\u017enju<\/a>.<\/p>\n

Osim njih, za govor mr\u017enje odgovarali su i urednici i vlasnici medija u Crnoj Gori. Jedan od osniva\u010da Vijesti, \u017deljko Ivanovi\u0107 je podnio tu\u017ebu protiv Skala radija, njegovog direktora Slavka Mandi\u0107a, portala CDM i novinara \u0160emsudina \u0160ekija Radon\u010di\u0107a zbog niza uvreda upu\u0107enih Ivanovi\u0107u u seriji tekstova. Vi\u0161i sud u Podgorici potvrdio je presudu<\/a> koju je prethodno donio Osnovni sud u Kotoru, a prema kojoj je CDM u obavezi da ukloni pet tekstova uvredljivog sadr\u017eaja na ra\u010dun \u017deljka Ivanovi\u0107a i isplati 3.500 eura za nematerijalnu \u0161tetu koju su mu nanijeli<\/a>.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\n

\u00a0<\/strong>Kakva je uloga policije?<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema definiciji iz \u010dlana 9a Zakona o zabrani diskriminacije Crne Gore \u201egovor mr\u017enje je svaki oblik izra\u017eavanja ideja, tvrdnji, informacija i mi\u0161ljenja koji \u0161iri, raspiruje, podsti\u010de ili pravda diskriminaciju, mr\u017enju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog li\u010dnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mr\u017enju, antisemitizam ili ostale oblike mr\u017enje zasnovane na netoleranciji, uklju\u010duju\u0107i i netoleranciju izra\u017eenu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina\u201c.<\/p>\n

Slu\u017ebenici Uprave policije postupaju na osnovu prijava gra\u0111ana ili samoinicijativno. U momentu saznanja za neki doga\u0111aj, policijski slu\u017ebenici sa tim upoznaju postupaju\u0107eg tu\u017eioca, koji procjenjuje da li u konkretnom doga\u0111aju postoje obilje\u017eja krivi\u010dnog djela za koje se gonjenje preduzima po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n

U slu\u010dajevima kada nadle\u017eni tu\u017eilac procijeni da postoje obilje\u017eja elementa krivi\u010dnog djela, policijski slu\u017ebenici postupaju po nalozima postupaju\u0107eg tu\u017eioca, prikupljaju obavje\u0161tenja i sve druge mjere i radnje koje tu\u017eilac nalo\u017ei, a koje su razli\u010dite od slu\u010daja do slu\u010daja.<\/p>\n

Tu\u017eilac je taj koji procjenjuje da li \u0107e neka osoba biti li\u0161ena slobode zbog postojanja osnova sumnje da je izvr\u0161ila krivi\u010dno djelo ili \u0107e protiv nje biti podnijeta krivi\u010dna prijava u redovnom postupku. Ukoliko se u redovnom postupku podnosi krivi\u010dna prijava, osoba se ne li\u0161ava slobode.<\/p>\n

U Upravi policije ka\u017eu da je \u201edefinisanje pojma govora mr\u017enje od izuzetnog zna\u010daja, kako bi se otklonila svaka nedoumica do koje bi se moglo do\u0107i u praksi, a kako bi se, ujedno, opravdala potreba za isticanjem ovog vida kriminaliteta kao posebno zna\u010dajnog\u201c.<\/p>\n

Kao jedan od mehanizama za suzbijanje govora mr\u017enje, u Upravi policije navode da je potrebno u kontinuitetu raditi na edukaciji policijskih slu\u017ebenika koji su raspore\u0111eni na tim poslovima u cilju prepoznavanja i procesuiranja govora mr\u017enje, odnosno reagovanja na govor mr\u017enje, prije svega putem prevencije. Dodaju i da je \u201egovor mr\u017enje tema kojoj se svakako trebamo posvetiti u dijelu pove\u0107anja svijesti gra\u0111ana, jer svaki vid govora mr\u017enje potencijalno mo\u017ee dovesti do izvr\u0161enja krivi\u010dnog djela.\u201c<\/p>\n

\n

\u00a0<\/strong>Nedovoljno znanja o slobodi govora<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nalaz istra\u017eivanja Instituta za medije pokazuje i da u uredni\u010dkom sadr\u017eaju etabliranih medija nije bilo govora mr\u017enje, ali da je bilo zapaljivog govora u desno orjentisanim medijima kao i me\u0111usobnih uvreda \u010ditalaca.<\/p>\n

I ombudsman Bjekovi\u0107 zapa\u017ea da se posebno problemati\u010dnim pokazao prostor dru\u0161tvenih mre\u017ea, portala i interneta generalno, koji je donedavno bio krajnje nedefinisan po pitanju kontrole sadr\u017eaja i odgovornosti, a sa druge strane ima veliki uticaj na kreiranje javnog mnjenja i pona\u0161anje gra\u0111ana.<\/p>\n

\u201cNegdje je postalo uobi\u010dajeno i na\u017ealost o\u010dekivano da se primjeri govora mr\u017enje \u010de\u0161\u0107e srije\u0107u u nekim delikatnim dru\u0161tvenim trenucima, u okviru rasprave o pitanjima od zna\u010daja po \u0161iru zajednicu, odnosno onim koji duboko dijele dru\u0161tvo. To su naj\u010de\u0161\u0107e pitanja koja se ti\u010du nacionalnih, politi\u010dkih, vjerskih tema, prava LGBTIQ populacije, Roma\u2026 \u201c, ka\u017ee Bjekovi\u0107.<\/p>\n

Komentari \u010ditalaca na portalima nisu bili pod nadzorom niti sankcionisani sve do 2020. godine, kada je donesen novi Zakon o medijima u kome se internetska publikacija (portal) defini\u0161e kao medij \u010diji se sadr\u017eaj \u0161iri putem interneta i koji se upisuje u evidenciju medija. Kao potencijalno rje\u0161enje za sprje\u010davanje \u0161irenja govora mr\u017enje, tim zakonom je propisano i da su portali du\u017eni da propi\u0161u pravila za objavljivanje komentara \u010ditalaca, dok je osniva\u010d du\u017ean, bez odga\u0111anja, \u00a0ukloni komentar koji predstavlja o\u010digledno govor mr\u017enje, a najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave druge osobe.<\/p>\n

\n

\u201eGra\u0111ani se iza ekrana osje\u0107aju sigurnije\u201c\"\"<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Ana \u0160u\u0161ovi\u0107<\/strong> ka\u017ee da se Crna Gora u velikoj mjeri suo\u010dava sa govorom mr\u017enje, posebno na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

\u201eOni gra\u0111ani \u010dija je priroda neukrotiva i ekstremnija, kao i oni koji su finansijski, edukativno, duhovno i moralno siroma\u0161ni, svjesno ili nesvjesno zloupotrebljavaju slobodu izra\u017eavanja i usmjeravaju svoj govor, ne na \u0161irenje ljubavi, ve\u0107, na\u017ealost, na \u0161irenje mr\u017enje. Iza ekrana se osje\u0107aju slobodnije, pa izra\u017eavaju stavove kojima tu mr\u017enju raspiruju\u201c, ka\u017ee \u0160u\u0161ovi\u0107. Ona isti\u010de i da su sa druge strane oni gra\u0111ani koji imaju strah da izraze mi\u0161ljenje jer \u0107e nai\u0107i na kritiku, osudu i postati meta govora mr\u017enje.<\/p>\n

U HRA skre\u0107u pa\u017enju na to da bitka koja se de\u0161ava onlajn mo\u017ee vrlo lako da pre\u0111e iz virtuelnog u realni svijet ili da od isprva bezazlene igre i rata rije\u010dima poprimi obrise govora mr\u017enje, a onda, daljom gradacijom i time \u0161to gra\u0111ani dobijaju vjetar u le\u0111a kada sve to pro\u0111e nezapa\u017eeno ili bez posljedice, pre\u0111e u fizi\u010dko nasilje ili ne\u0161to mnogo gore.<\/p>\n

U vezi sa rje\u0161avanjm problema govora mr\u017enje, HRA je uticala i na reforme u medijskom zakonodavstvu, objavila je 66 biltena o praksi Evropskog suda za ljudska prava u oblasti slobode izra\u017eavanja, koji se ve\u0107 koriste za edukaciju sudija i svih zainteresovanih.<\/p>\n

\u201eObjavili smo javna reagovanja u slu\u010dajevima govora mr\u017enje i grafita ispisanih u Pljevljima prije izbora, kao i povodom u\u010destalih\u00a0vulgarnih uvreda<\/a>\u00a0i\u00a0prijete\u0107ih komentara\u00a0<\/a>ispod tekstova objavljenih na portalima (npr. onih koji su bili upu\u0107eni Ljubomiru Filipovi\u0107u, analiti\u010daru, prepoznatom kao kriti\u010daru vlasti), povodom skrnavljenja spomenika organizatorima ustanka 13. jula 1941. godine na Ravnom Lazu, povodom napada na porodicu Tomki\u0107 iz Berana, koji su vrlo vjerovatno bili motivisani njihovom hrvatskom nacionalno\u0161\u0107u, itd. Planirali smo da se detaljnije pozabavimo analizom govora mr\u017enje i edukacijom konkretno o tome, ali do sad za to nismo obezbijedili dovoljno sredstava\u201c, ka\u017ee \u0160u\u0161ovi\u0107.<\/p>\n

Ona isti\u010de da u HRA smatraju da je problem govora mr\u017enje eskalirao u periodu prije parlamentarnih izbora, a ni do danas, usljed narastaju\u0107ih tenzija povodom ustoli\u010denja mitropolita Joanikija, intenzitet nije splasnuo.<\/p>\n

\n

Da se ljudska prava ostvaruju, a ne suzbijaju<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Odgovornost za govor mr\u017enje ne snose samo pojedinci ve\u0107 dru\u0161tvo kao cjelina, mediji i institucije. Za rje\u0161avanje ovog problema najva\u017eniji su edukacija i obrazovanje, kako za gra\u0111ane tako i za nadle\u017ene. Sloboda govora je jedan od temelja svakog demokratskog dru\u0161tva, ali ne podrazumijeva slobodu \u0161irenja govora mr\u017enje.<\/p>\n

Da bi se moglo adekvatno odgovoriti na govor mr\u017enje, a u cilju prevencije, potrebno je potpuno razumijevanje ovog pojma kao jednog od ozbiljnih vidova kriminala.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Nerijetko se desi da gra\u0111ani, podrazumijevaju\u0107i da imaju slobodu govora i izra\u017eavanja svog mi\u0161ljenja, mogu koristiti komentare razli\u010ditog sadr\u017eaja ne razmi\u0161ljaju\u0107i o tome da to svoje pravo zloupotrebljavaju i da pritom naru\u0161avaju i ljudska prava onih prema kojima je govor mr\u017enje upu\u0107en.<\/p>\n

Evropska konvencija o ljudskim pravima jasno defini\u0161e da sloboda izra\u017eavanja podrazumijeva da \u201eostvarivanje ovih sloboda, budu\u0107i da uklju\u010duje obaveze i odgovornosti, mo\u017ee podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograni\u010denjima ili sankcijama predvi\u0111enim zakonom i koje su neophodne u demokratskom dru\u0161tvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprje\u010davanja nereda ili zlo\u010dina, za\u0161tite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprje\u010davanja \u0161irenja povjerljivih informacija ili u interesu o\u010duvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.<\/p>\n

\"\"Pri\u010da je nastala u okviru projekta \u201c<\/u><\/em>Unapre\u0111enje praksi lokalnih medija za izvje\u0161tavanje o ljudskim i manjinskim pravima<\/em><\/a>\u201d koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mi\u0161ljenja, nalazi, zaklju\u010dci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stav Stejt dipartmenta\/Vlade SAD.\u00a0<\/strong>\u00a0<\/u><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Jana LUTOVAC <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Presude za \u0161irenje govora mr\u017enje u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama jedan od na\u010dina suzbijanja ovog krivi\u010dnog djela.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333823,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-333822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=333822"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333825,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333822\/revisions\/333825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=333822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=333822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=333822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}