{"id":333806,"date":"2021-12-02T08:30:29","date_gmt":"2021-12-02T07:30:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=333806"},"modified":"2021-12-02T08:30:29","modified_gmt":"2021-12-02T07:30:29","slug":"antivakserstvo-podriva-nuznu-i-potrebnu-kritiku-pfizera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/12\/02\/antivakserstvo-podriva-nuznu-i-potrebnu-kritiku-pfizera\/","title":{"rendered":"Antivakserstvo podriva nu\u017enu i potrebnu kritiku Pfizera"},"content":{"rendered":"

Autor: Marko Kostani\u0107\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ono \u201canti\u201d u antivakserstvu sazdano je od razli\u010ditih sumnji i argumentacijskih vratolomija. Pored krajnje bizarnih konstrukcija u toj negaciji svoje mjesto nalazi i sumnja u dobre namjere farmaceutske industrije jer je ona orijentirana isklju\u010divo na profit. Ta je sumnja u svojoj naravi ispravna, ali ne zbog neke specifi\u010dne prirode farmaceutske industrije. Ispravna je jer tako funkcioniraju sve industrije u kapitalizmu. Naravno, profitni motivi i posljedi\u010dne odluke industrije olovaka imaju skromniji utjecaj na na\u0161e zdravlje i \u017eivote nego isti ti motivi i odluke farmaceutske industrije. Zato i ne \u010dudi da je ba\u0161 ta industrija glavna meta \u201cneosvije\u0161tenih\u201d antikapitalista i inspiracija za brojne teorije zavjere.<\/p>\n

Upravo su te teorije zavjere zasnovane na izuzimanje jedne industrije kao specifi\u010dne glavna prepreka kriti\u010dkom razmatranju uloge te industrije, pogotovo najve\u0107ih kompanija, u pandemijskom kontekstu. Naime, te teorije svojim djelovanjem toliko direktno ugro\u017eavaju javno zdravlje i neposredno pridonose umiranju ljudi da je politi\u010dki prioritet postala obrana i promocija cjepiva kao takvog \u2013 bez obzira na to tko ga proizvodio i kako distribuirao. Takva politi\u010dka pat pozicija proizvodi opasne posljedice: bespogovorni zagovor cjepiva na svim relevantnim institucionalnim razinama \u201cja\u010da\u201d uvjerljivost pri\u010de o zavjeri, a te nezasnovane kritike imuniziraju farmaceutske kompanije od nu\u017ene i potrebne kritike. Ukratko, bolje bilo kakvo cjepivo nego koalicija s lunaticima.<\/p>\n

A prostora za potrebnu i pravu kritiku itekako ima. Kritike proizvodnje i distribucije cjepiva su brojne, ali su se \u010desto zbog straha od mije\u0161anja s teorijama zavjere iznosile donekle prigu\u0161eno, barem kad je posrijedi kritiziranje konkretnih kompanija i kad su posrijedi visoko razvijene zemlje u kojima cjepiva ne manjka. Zato je itekako dobrodo\u0161la intervencija Financial Timesa u obliku big reada naslovljenog \u201cThe inside story of the Pfizer vaccine\u201d koji se pozabavio ulogom kompanije Pfizer u pandemiji. Kao \u0161to je svima poznato, rije\u010d je o proizvo\u0111a\u010du (u partnerstvu s Biontechom) najzastupljenijeg cjepiva protiv COVID-19. No, pandemijske okolnosti su ga u\u010dinile i sna\u017enim politi\u010dkim igra\u010dem koji izravno oblikuje putanju pandemije i zapravo donosi glavne odluke jer ima mogu\u0107nost ucjene. U \u010dlanku je obja\u0161njeno kako je do toga do\u0161lo i koje su posljedice.<\/p>\n

Brojke koje najjasnije oslikavaju posljedice su sljede\u0107e: u zemljama \u010dlanicama G7 dvije doze cjepiva je primilo 66% stanovni\u0161tva, a u Africi 6% stanovni\u0161tva. Ili mo\u017eda jo\u0161 slikovitije: u posljednja \u010detiri mjeseca visoko razvijene zemlje su utro\u0161ile dvostruko vi\u0161e booster doza nego \u0161to su nerazvijene zemlje utro\u0161ile prvih ili drugih doza. Problem s ovom razinom nejednakosti nije \u201csamo\u201d u nejednakosti kao takvoj. Naime, kako glasi ve\u0107 poznata pandemijska parola: nitko nije siguran dok svi nismo sigurni. Premda se jo\u0161 ne zna odakle je to\u010dno potekao novi soj omikron, sasvim je jasno da veliki bazen necijepljenih otvara prostor za nove mutacije virusa koji \u0107e iziskivati nova ili prilago\u0111ena cjepiva. Nije, dakako, samo Pfizer kriv za ovu situaciju, krive su i dr\u017eave, pogotovo one bogate, ali o\u010dito je da mu ne smeta previ\u0161e.<\/p>\n

To se dalo vidjeti i u oklijevanju pregovora Pfizera s afri\u010dkim zemljama. Valja istaknuti da su snizili cijene cjepiva u odnosu na ameri\u010dke i europske (i njih su snizili u odnosu na prvo postavljene samo zbog reputacijskog staha), ali su postavljali brojne uvjete i nerijetko izbjegavali kontakte. Zarada je naprosto ni\u017ea. Afri\u010dki su se \u010delnici \u010desto \u017ealili na nedostupnost glavnih ljudi Pfizera prilikom pregovora, kao i na bizarne uvjete koji su \u010desto dolazili i nakon njihova okon\u010danja. Ti su uvjeti znali biti vezani uz logisti\u010dke zahtjeve distribucije cjepiva koji u Africi predstavljaju ozbiljniji problem nego u Europi, ali ti su se zahtjevi nerijetko tretirali kao izlike za oklijevanja ili odga\u0111anja. Bilo je \u010dak i primjera u kojima Pfizer od dr\u017eava zahtijeva odre\u0111eni tip kolaterala ili jamca za naplatu u obliku dr\u017eavne imovine \u010dime se izravno suspendira suverenost zemlje. A nisu izostali ni zahtjevi u obliku promjene legislative kako ne bi do\u0161lo do ne\u017eeljenih tu\u017ebi.<\/p>\n

Odakle Pfizeru tolika mo\u0107 u odnosu na konkurenciju? Ne postoje li i drugi proizvo\u0111a\u010di? Postoje, ali Pfizer ih je uspio nadma\u0161iti i osigurati visoke razine tr\u017ei\u0161nog udjela. Razlog tome, kako tvrdi Financial Times, nije bila istra\u017eiva\u010dka briljantnost ve\u0107 proizvodni kapaciteti. Za razliku od konkurencije, Pfizer je kontrolirao puno ve\u0107i dio proizvodnog procesa, to jest, manje je proizvodnje autsorsao drugim kompanijama. Tako\u0111er, najuspje\u0161nije su rije\u0161ili logisti\u010dke probleme. Sami su napravili termalne spremnike za cjepiva, a zatim i tvornicu suhog leda koji ih je trebao dr\u017eati na propisanoj temperaturi. Kontrola proizvodnje i logisti\u010dke inovacije su omogu\u0107ile sna\u017ean rast produktivnosti. Na samom po\u010detku je proces proizvodnje Pfizerova cjepiva trajao 110 dana, a danas je potreban samo 31 dan. I time je naprosto preuzeo primat kako to ina\u010de i \u010dine skokovi produktivnosti u kapitalisti\u010dkoj ekonomiji.<\/p>\n

Pfizer, naravno, odbija sve kritike i kiti se ulogom spasitelja svijeta. Dodu\u0161e, nisu oni ni smislili cjepivo nego partneri Biontech kojima je trebao financijski i industrijski partner. No, ne treba nimalo sporiti sjajna znanstvena dostignu\u0107a, ali ona nikome ne smiju biti jamac za basnoslovne zarade i politi\u010dku mo\u0107 kojom se diktira globalno javno zdravlje.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odakle Pfizeru tolika mo\u0107 u odnosu na konkurenciju? Ne postoje li i drugi proizvo\u0111a\u010di? Postoje, ali Pfizer ih je uspio nadma\u0161iti i osigurati visoke razine tr\u017ei\u0161nog udjela. Razlog tome, kako tvrdi Financial Times, nije bila istra\u017eiva\u010dka briljantnost ve\u0107 proizvodni kapaciteti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318964,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-333806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=333806"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333806\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333807,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333806\/revisions\/333807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318964"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=333806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=333806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=333806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}