Me\u0111unarodni tim predvo\u0111en istra\u017eiva\u010dima sa Univerziteta Ist Anglija je putem monitoringa ptica \u0161irom sveta i snimanja pojedinih vrsta u divljini razvio novu tehniku s ciljem otkrivanja njihovog pjevanja na vi\u0161e od 200.000 lokacija tokom poslednjih 25 godina.<\/p>\n
Rezultati ukazuju da su prirodni zvu\u010dni pejza\u017ei u proljec\u0301e sve ti\u0161i i manje raznoliki, \u0161to potencijalno mo\u017ee uticati na ljudsko zdravlje i dobrobit, upozoravaju stru\u010dnjaci, prenosi Sputnjik.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da nije lako predvidjeti odnos izme\u0111u promjena u strukturi pti\u010djih zajednica i karakteristika zvu\u010dnog pejza\u017ea.<\/p>\n
\u201cUop\u0161teno smo otkrili da mjesta koja su do\u017eivjela vec\u0301i pad ukupnog broja ili raznolikosti vrsta tako\u0111e pokazuju vec\u0301i pad akusti\u010dne raznolikosti i intenziteta\u201c, kazala je dr Katriona Morison, istra\u017eiva\u010dica na \u0160koli biolo\u0161kih nauka. \u201eGlobalno otopljenje \u0161iri se planetom i \u0161teti ljudima, flori i fauni. Ptice su tako\u0111e pogo\u0111ene i to uti\u010de na njihovo pjevanje koje na sve ljude djeluje opu\u0161tajuc\u0301e i ugodno.\u201c<\/p>\n
\u201eNa primjer, gubitak vrsta kao \u0161to su \u0161eva ili slavuj, vjerovatno c\u0301e imati vec\u0301i uticaj na slo\u017eenost zvu\u010dne kulise nego gubitak odre\u0111enih vrsta, poput vrana i galebova, \u010dije nam pjevanje nije pretjerano ugodno. Me\u0111utim, to tako\u0111e ovisi o brojnosti i raznolikosti drugih prisutnih vrsta\u201c, dodaje Morison.<\/p>\n
\u201eKako postajemo manje svjesni svog prirodnog okru\u017eenja, tako\u0111e po\u010dinjemo manje primjec\u0301ivati ili brinuti za njegovo propadanje. Istra\u017eivanja poput na\u0161eg imaju za cilj da povec\u0301aju stepen svijesti o prirodnim gubicima i poka\u017eemo njihov potencijalni uticaj na ljudsku dobrobit\u201c, kazala je dr Morison.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Poj ptica \u0161irom Sjeverne Amerike i Evrope postaje sve ti\u0161i i manje raznolik, pokazuju nova istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333460,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-333459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=333459"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333461,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333459\/revisions\/333461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=333459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=333459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=333459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}