{"id":333201,"date":"2021-11-23T10:49:49","date_gmt":"2021-11-23T09:49:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=333201"},"modified":"2021-11-23T10:50:47","modified_gmt":"2021-11-23T09:50:47","slug":"na-zdravstvenoj-pismenosti-stanovnistva-mora-se-raditi-godinama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/11\/23\/na-zdravstvenoj-pismenosti-stanovnistva-mora-se-raditi-godinama\/","title":{"rendered":"Na zdravstvenoj pismenosti stanovni\u0161tva mora se raditi godinama"},"content":{"rendered":"

Pandemija bolesti kovid 19 je zdravstvenu problematiku stavila u fokus medijskog izvje\u0161tavanja u Crnoj Gori. Da li ste zadovoljni na\u010dinom na koji su na\u0161i mediji izvje\u0161tavali o temama iz oblasti zdravstva, posebno o pandemiji?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Moram ista\u0107i odgovoran pristup ve\u0107ine medija tokom COVID pandemije. Crna Gora je uz te\u0161ku epidemiju koronavirusa istovremeno suo\u010dena sa epidemijom dezinformacija, la\u017enih vijesti, straha i panike u javnoj komunikaciji. Izazov koji su nametnule dru\u0161tvene mre\u017ee, koje su postale izvor infodemije, vode\u0107i mediji su razobli\u010davali. Interesovanje koje su mediji pokazivali za objektivno i pravovremeno informisanje javnosti, preispitivanje odluka i mjera u borbi protiv covid pandemije doprinijeli su edukaciji stanovni\u0161tva o postulatima javnog zdravlja. Dok su se dru\u0161tvenim mre\u017eama nekontrolisano \u0161irile propagandne poruke protiv vakcinacije, slobodne lai\u010dke interpretacije, pa \u010dak nesavjesne poruke koje su stizale sa adresa pojedinih ljekara iz cijelog svijeta koje su kolebale povjerenje u program vakcinacije, mediji su ve\u0107inom prenosili informacije koje su pristizale sa relevantnih institucionalnih adresa. Preispitivanje odluka, mjera, preporuka jeste bio test objektivnosti. Institucije spram svoje snage, svojih kapaciteta odgovarale su na sve te dileme I izazove. Nekad bolje, nekad gore.<\/p>\n

\u0160ta biste istakli kao dobro, a \u0161ta kao manje ili vi\u0161e lo\u0161e?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Lo\u0161e:<\/strong> Previ\u0161e smo izvje\u0161tavali o kontigentima maski koje su stizale, skafaderima, respiratorima, vakcinama\u2026 Jako malo ili nikoliko smo pri\u010dali koliko ljekara radi na svim kriti\u010dnim mjestima. O koliko pacijenata brine jedan ljekar i jedna medicinska sestra. Kao \u0161to se pokazalo, nedostatak opreme i potro\u0161nog materijala mogao se brzo nadoknaditi, ali kadrovski deficit zahtijeva decenije. Mo\u017eete imati raketu, ali je neupotrebljiva bez astronauta.<\/p>\n

Veoma lo\u0161e: <\/strong>Ne postoji konzistentnost. U Crnoj Gori ritual aplaudiranja ljekarima po uzoru na svijet vi\u0161e je bio dio performansa. To je bio ritual li\u0161en njegove su\u0161tine. Ti isti aplauzi vrlo lako su zamjenjivani ozbiljnim optu\u017ebama za nemar i nestru\u010dnost, pa \u010dak i za lo\u0161u namjeru. Optu\u017ebe izre\u010dene u naletu bola zbog li\u010dnog gubitka, osje\u0107aja straha koji su ti doga\u0111aji generisali, svakako nisu smjeli biti artikulisani na na\u010din na koji su to radile neke nevladine organizacije, ali i neki portali podr\u017eavali.<\/p>\n

Zdravstveni sistem se ne mo\u017ee unaprje\u0111ivati u sred epidemije. Sindikat doktora medicine je ukazivao na slabe ta\u010dke na\u0161eg zdravstvenog sistema. Na deficit kadra, nedostatke normativa i protokola. Na nedostatak kontinuirane medicinske edukacije. Podsjeti\u0107u javnost da postoje brojne ustanove koje po\u010divaju na jednom ili dvoje specijalista iz mnogih oblasti.<\/p>\n

Mediji se moraju osvrnuti u odnosu na sve ove \u010dinjenice. To vam je isto kao u epidemiologiji. Epidemiologija vas u\u010di koliko sve faktora, okolnosti morate uzeti u obzir i prepoznati kako biste tuma\u010dili epidemiolo\u0161ku situaciju. Nije dovoljno imati samo brojke. Postojala su vremena kada se vjerovalo da krevet ubija. Primijetili su da osobe koje dugo le\u017ee u krevetu u ve\u0107oj mjeri umiru u odnosu na one koji u krevet borave kra\u0107e. Me\u0111utim, nije se umiralo od le\u017eanja u krevetu ve\u0107 od bolesti koje su ljude vezivale za taj krevet. Upravo iz tog razloga, tuma\u010denje pokazatelja epidemiolo\u0161ke situacije treba da dolazi sa stru\u010dnih adresa.<\/p>\n

Dobro:<\/strong> Posve\u0107enost medija da izvje\u0161tavaju o epidemiji pozivaju\u0107i se na provjerene i relevante izvore. To je pomoglo da se napravi razlika izme\u0111u \u010dinjenica i neprovjerenih informacija koje su imale za cilj stavaranje straha i panike. Zahvaljuju\u0107i medijima, donekle je ubla\u017een \u0161tetni uticaj infodemije koji se \u0161irio putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

Vijesti i pri\u010de o zdravstvenoj problematici spadaju u medijski sadr\u017eaj prema kome je malo ko indiferentan, nezavisno od obrazovnog nivoa, socijalnog statusa i godina. Da li su, prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, te vijesti i pri\u010de kreirane na na\u010din da budu ta\u010dne, razumljive i izbalansirane?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zavisilo je od medija do medija. U nekim medijima su te pri\u010de i izvje\u0161tavanje bili politi\u010dki obojeni. Imate medije koji su samo kritikovali zdravstveni sistem, i obratno, one koji su neskriveno tendeciozno izvje\u0161tavali, bez namjere da stvore objektivnu sliku kod \u010ditaoca. Smatram da za ovakvo stanje i same institucije imaju dio odgovornosti. Nivo transparentnosti morao je biti ve\u0107i, ali je i nedostatak kapaciteta u ljudstvu ograni\u010dio dostupnost predstavnika stru\u010dne javnosti u medijima. Nije pomagao ni instinkt izvr\u0161ne vlasti koja je te\u017eila da cenzuri\u0161e neprijatne istine, \u0161to je dodatno pohranjivalo sumnju u preporuke koje smo donosili.<\/p>\n

Glavni urednik njema\u010dkih novina Bild se negdje sredinom ove godine izvinio \u010ditaocima zbog propagande straha koju je njegov medij \u0161irio izvje\u0161tavaju\u0107i o bolesti koju izaziva novi korona virus. Meni se \u010dini da ima razloga da tako ne\u0161to u\u010dine i neki crnogorski mediji. Kakvo je Va\u0161e mi\u0161ljenje o tome?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Strah jeste katalizator koji se koristio \u0161irom svijeta kako bi se podigla svijest o nivou rizika koji ova pandemija proizvodi. Nije za svakoga taj rizik isti. To nas je negdje podijelilo. Jedni su se po\u010deli osje\u0107ati konforno i zaboravljati one me\u0111u nama za koje ova epidemija predstavlja \u017eivotnu prijetnju\u2026<\/p>\n

Svi bismo voljeli da je proces edukacije o postulatima javnog zdravlja tekao mnogo jednostavnije. Poput razgovora ili debate dva neistomi\u0161ljenika koji se uva\u017eavaju i imaju dobru namjeru jedni prema drugima. Me\u0111utim, na nivou svijeta isplivala je nesolidarnost i sebi\u010dnost ljudske priprode\u2026 Mo\u017ee se slobodno re\u0107i da su ovo vremena ozbiljne civilizacijske regresije u cijelom svijetu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kako Vi li\u010dno do\u017eivljavate medije i novinare \u2013 kao nekoga ko poma\u017ee zdravstvenim institucijama i radnicima ili kao provokatore koji su, uz to, i \u010desto neznaveni?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Postoje oni koji poma\u017eu zdravstvenim institucijama da njihova rije\u010d do\u0111e do javnosti, ali prije svega zbog interesa javnosti a ne promocije institucija. Bilo je i medija koji koji su uzeli ulogu provokatora. Ne bih ni za koga rekla u ovoj situaciji da je neznaven. Postojali su, prosto, druga\u010diji, razli\u010diti motivi za kreiranje dru\u0161tvenog ambijenta sa razli\u010ditim fokusom. Kod nekih na javno dobro, kod drugih na njihove ciljeve koje su zagovarali i trudili se nametnuti ih kao dominantno mi\u0161ljenje.<\/p>\n

\u0160ta bi, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, trebalo popraviti u odnosu izme\u0111u medija, s jedne, i zdravstvenih institucija i zdravstvenih radnika, sa druge strane, pa da i jedni i drugi budu maksimalno dru\u0161tveno korisni?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na zdravstvenoj pismenosti stanovni\u0161tva mora se raditi godinama. Edukacija mora biti organizovana, stru\u010dna i promi\u0161ljena kroz koordinisani rad sistema obrazovanja, zdravstvenog sistema, odgovornih medija, nevladinih organizacija, udru\u017eenja ljekara i pacijenata.<\/p>\n

Prijedlog koji sam uputila direktoru IJZCG i ministarki zdravlja, a koji je na\u010delno prihva\u0107en, je organizovanje radnog doru\u010dka sa novinarima. Cilj bi bio da se odgovorna lica za nadzor nad epidemijom u\u010dine dostupnim novinarima za neposrednu komunikaciju. Kroz takav kontakt mo\u017ee se doprinijeti pove\u0107anju zdravstvene pismenosti jer stru\u010dnu problematiku treba prilagoditi rje\u010dniku prosje\u010dnog gra\u0111anina.<\/p>\n

Mo\u017eete li da zamislite idealno-tipski model novinara\/novinarke koja pokriva zdravstvenu problematiku?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iskoristila bih ovo pitanje da dam i jedan vrlo konkretan odgovor u kome bih se pozvala na rije\u010di poznatog jugoslovenskog novinara Juga Grizelja<\/strong>: \u201eNije najva\u017enije da je novinar pismen, ve\u0107 da nije \u010dovjekomrzac!\u201c<\/p>\n

Imao je jedno pravilo koje je glasilo:<\/p>\n

K\u0430d\u0430 treb\u0430 \u010dovek\u0430 pohv\u0430liti, ili ispri\u010d\u0430ti o njemu lepe stv\u0430ri – nemoj uop\u0161te ni d\u0430 se r\u0430spituje\u0161 mnogo, ni d\u0430 prover\u0430v\u0430\u0161, ni d\u0430 r\u0430zmi\u0161lj\u0430\u0161. Pohv\u0430li g\u0430, brzo i \u0161to vi\u0161e. Tu pogre\u0161iti mo\u017ee\u0161 m\u0430lo. Ali k\u0430d\u0430 \u010dovek\u0430 treb\u0430 n\u0430p\u0430sti, ocrniti, r\u0430spit\u0430j se n\u0430 sto str\u0430n\u0430 i izvr\u0161i sto istr\u0430\u017eiv\u0430nj\u0430 i sto put\u0430 mu\u0107ni gl\u0430vom.<\/em><\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Re\u010denicu iz naslova izgovorila je dr Milena Popovi\u0107 Samard\u017ei\u0107, epidemiolo\u0161kinja, u intervjuu koji je dogovoren tokom jednog neformalnog susreta i razgovora o tome kako crnogorski mediji izvje\u0161tavaju o pandemiji i, generalno, o zdravstvenoj problematici. Kada o novinarstvu govori, moja sagovornica voli da citira jednu od legendi jugonovinarstva, Juga Grizelja: ‘Nije najva\u017enije da je novinar pismen, ve\u0107 da nije \u010dovjekomrzac’.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333203,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[1024,1023,704],"class_list":["post-333201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana","tag-epidemioloskinja","tag-milena-popovic-samardzic","tag-pandemija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=333201"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333207,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333201\/revisions\/333207"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333203"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=333201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=333201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=333201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}