Vi\u0161e od polovine demokratskih zemalja u svijetu je nazadovalo u protekloj deceniji, a Srbija je jedna od 10 dr\u017eava u kojima je zabilje\u017een najve\u0107i pad demokratije, navodi se u danas objavljenom izvje\u0161taju Me\u0111unardnog instituta za demokratiju i izbornu podr\u0161ku (IDEA).<\/p>\n
Ve\u0107 pet godina za redom broj zemalja koje se kre\u0107u ka autoritarizmu je otprilike tri puta ve\u0107i od onih koje idu u demokratskom pravcu. Apsolutni broj demokratija se smanjuje, a od 2020. godine ni Srbija, Mali i Obala Slonova\u010de nisu vi\u0161e demokratije, navodi se u izvje\u0161taju “Stanje demokratije u svijetu 2021”.<\/p>\n
“Ovaj izvje\u0161taj nagla\u0161ava demokratski slom u Srbiji, jer se poslije ozbiljnih problema sa izborima 2020. ne mo\u017ee vi\u0161e smatrati demokratijom. To dovodi u pitanje budu\u0107e \u010dlanstvo Srbije u Evropskoj uniji”, naveo je u predgovoru izvje\u0161taja o Evropi Adam Bodnar, dekan Pravnog fakulteta poljskog Univerziteta dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka.<\/p>\n
U izvje\u0161taju se podsje\u0107a da Srbija prvi put poslije 20 godina nije vi\u0161e u kategoriji demokratija nego hibridnih re\u017eima.<\/p>\n
“Srbija, koja nazaduje od 2013, kona\u010dno je postala hibridni re\u017eim 2020. Tokom tog perioda, vladaju\u0107a Srpska napredna stranka je ograni\u010dila i diskreditovala civilno dru\u0161tvo i uvela ograni\u010denja slobode medija”; navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n
IDEA u dokumentu o demokratiji u Evropi navodi da je kvalitet demokratija stagnirao ili opao za protekle dvije godine, ne malim dijelom zbog pandemijske krize.<\/p>\n
“Na Zapadnom Balkanu i drugim zemljama isto\u010dne Evrope, dugotrajne slabosti u tim novim demokratijma dodatno su poja\u010dane pandemijom”, navodi se u izvje\u0161taju i dodaje da je legitimitet mnogih vladaju\u0107ih elita u tom regionu naru\u0161en zbog njihovog nastojanja da dobiju nejednaku izbornu prednost tokom pandemije, zastra\u0161ivanja politi\u010dke opozicije i nastojanja da dodatno oslabe integritet medija.<\/p>\n
Pandemija je u zemljama Zapadnog Balkana, isto\u010dne Evrope i Kavkaza, dodaje se, uni\u0161tila gradivne blokove demokratije, uklju\u010duju\u0107i pravedne izbore, slobodu udru\u017eivanja i izra\u017eavanja i kontrolu vlade.<\/p>\n
Sloboda izra\u017eavanja i medija bila je ugro\u017eena i prije pandemije, a tokom pandemije je dodatno nazadovala, i to ne samo u autoritarnim re\u017eimima.<\/p>\n
“Opasne prakse” kretale su se od nekooperativnog odnosa dr\u017eavnih zvani\u010dnika prema novinarima do uzmenimaravanja i prijetnji medijima.<\/p>\n
Nekoliko zemalja, uklju\u010duju\u0107i Srbiju, iskoristile su navodnu opasnost od dezinformacija o pandemiji za dalje gu\u0161enje slobode govora.<\/p>\n
Vlasti u Srbiji su tako\u0111e poku\u0161avale da ograni\u010de pristup informacijama i kontakte novinara sa zdravstvenim radnicima, kao i da u\u0107utkaju kriti\u010dare i spre\u010de izve\u0161tavanje u pandemiji.<\/p>\n
Pandemija je tako\u0111e bila veliki test za slobodne izbore, a poja\u010dane onlajn kampanje pove\u0107ale su i zna\u010daj dezinformacija, stranog mije\u0161anja i zloupotrebe podataka.<\/p>\n
Izborno okru\u017eenje u Srbiji 2020. odlikovale su duboke politi\u010dke podjele, bojkoti parlamenta i izbora i dru\u0161tvena polarizacija, uz “opasnu fuziju” dr\u017eavnih i partijskih resursa i kori\u0161\u0107enje komunikacije o pandemiji za dobijanje izbornih koristi.<\/p>\n
Zbog bojkota parlamenta prije pandemije, a zatim i bojkota parlamentarnih izbora, jer su opozicione partije tra\u017eile odlaganje izbora dok se ne obezbijede jednaki i fer uslovi, Srbija je zabilje\u017eila zna\u010dajan pad po kriterijumima \u010disti izbori, sloboda izra\u017eavanja i efikasan parlament.<\/p>\n
Srpski parlament, dodaje su u izvje\u0161taju, nije vr\u0161io proaktivan i su\u0161tinski nadzor izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n
Nasilje nad \u017eenama i porodi\u010dno nasilje je pove\u0107ano tokom pandemije, a Srbija je i po tom pitanju u grupi zemalja u kojima je najvi\u0161e porastao broj \u017eena koje su tra\u017eile pomo\u0107.<\/p>\n
U izvje\u0161taju se isti\u010de da je vi\u0161e od polovine demokratija u svijetu nazadovalo u najmanje jednom aspektu demokratije u proteklih 10 godina.<\/p>\n
Me\u0111u zemljama koje su zabilje\u017eile najve\u0107i pad od 2010, mjereno po svih 16 kriterijuma demokratije koji su ocjenjivani u ovom izvje\u0161taju, nalaze se Srbija, Poljska, Slovenija, Ma\u0111arska, Turska, Nikaragva i Brazil.<\/p>\n
“Broj zemalja u kojima demokratija nazaduje nikada nije bio vi\u0161i nego u posljednjoj deceniji. Po\u0161to su mnoge od tih zemalja velike, one predstavljaju vi\u0161e od 30 odsto svjetske populacije. Sada 70 odsto svjetske populacije \u017eivi ili u nedemokratskim re\u017eimima ili u zemaljama sa opadaju\u0107om demokratijom. Procenat svjetskog stanovni\u0161tva koji \u017eivi u jakim demokratijama je samo 9 odsto”, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Hibridni re\u017eimi sa najve\u0107im brojem kriterijuma po kojima je 2020. zabilje\u017een petogodi\u0161nji demokratski pad su Obala Slonova\u010de, Gvineja, Srbija, Tanzanija, Turska i Zambija.<\/p>\n
U Evropi ima tri hibridna re\u017eima (Srbija, Rusija i Turska), dva autoritarna re\u017eima (Azerbejd\u017ean i Bjelorusija) i 39 demokratija.<\/p>\n
U izvje\u0161taju se posebno ukazuje na pogor\u0161anje demokratije u \u010dlanicama EU Ma\u0111arskoj, Poljskoj i Sloveniji, gdje je pandemija “pogor\u0161ala bolesti nagomilane tokom protekle decenije”.<\/p>\n
“Pandemija nas u\u010di da nam je potrebna ne samo vakcina protiv kovida-19, nego da nam je o\u010dajno potrebna vakcinacija protiv nedemokratskih tendencija u nekim djelovima Evrope, jer se virus autoritarizma mo\u017ee lako pro\u0161iriti”, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U izvje\u0161taju se podsje\u0107a da Srbija prvi put poslije 20 godina nije vi\u0161e u kategoriji demokratija nego hibridnih re\u017eima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333173,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-333171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=333171"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333174,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333171\/revisions\/333174"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333173"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=333171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=333171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=333171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}