Jedno veliko i veoma zanimljivo istra\u017eivanje koje je sprovela laboratorija JKP “Gradska \u010disto\u0107a” Beograd pokazuje da beogradski kontejneri, o\u010dekivano, nisu \u010disti, ali i da je kuhinjski sun\u0111er koji se svakodnevno koristi u doma\u0107instvima pobjednik u nadmetanju predmeta koji su najzaga\u0111eniji mikroorganizmima.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je obuhvatilo 1.000 prijestoni\u010dkih kontejnera prije i poslije pranja, a kako bi napravili pore\u0111enje, radnici u laboratoriji uzorke su uzeli i sa kuhinjskog sun\u0111era i \u017eenske ta\u0161ne. Rezulati koje su dobili su zapanjuju\u0107i i zasigurno \u0107e promijeniti neke va\u0161e navike.<\/p>\n
Najprljaviji kontejner \u010distiji je od sun\u0111era za sudove<\/strong><\/p>\n Ve\u0107ina srpskih doma\u0107instava sudove pere sun\u0111erom i deterd\u017eentom, mnogi misle da nijedna sudoma\u0161ina ne mo\u017ee da nadma\u0161i ru\u010dno pranje. Isto tako \u010desto izbjegavamo da rukama, pa \u010dak i \u0111onom dodirnemo kontejner, jer kako smo do sada mislili, to je najve\u0107e leglo bakterija, me\u0111utim.<\/p>\n Na jednom kontejneru zabilje\u017eena je brojnost kolonija mikrooganizama ve\u0107a nego na ostalim i to 4,5×10 na 7 (45 miliona kolonija), ali kuhinjski sun\u0111er sa 7,5×10 na 7 (75 miliona kolonija) ni jedan kontejner nije uspio da nadma\u0161i.<\/p>\n “Analizu zaga\u0111enosti kontejnera sproveli smo da bismo videli da li i koliku u\u010dinkovitost pranjem sudova ostvarujemo. Sigurno smo do sad imali priliku da \u010dujemo da je kuhinjski sun\u0111er leglo bakterija i gljivica, ali se nadam da \u0107emo ovim analizama uspeti da razbijemo strah kod sugra\u0111ana koji se pla\u0161e da \u0107e otvaranjem i zatvaranjem kontejnera zna\u010dajno ugroziti zdravlje”, rekao je direktor JKP “Gradska \u010disto\u0107a” Marko Popadi\u0107.<\/p>\n \u017denska ta\u0161na prljava je koliko i oprani kontejner<\/strong><\/p>\n Ipak, \u017eenska ta\u0161na ima malo manje bakterija, ali to ne zna\u010di da je pametno ispipati je, pa jesti nakon toga neopranih ruku, jer \u010dak i kada se usudimo da dodirnemo kontejner, pa i onaj \u010distiji, pranje ruku je uvijek prva stvar koja slijedi.<\/p>\n Istra\u017eivanjem je ustanovljeno da je \u017eenska torba manje prljava od kuhinjskog sun\u0111era, ali u istoj mjeri koliko i opran kontejener. A kontejneri se u Beogradu peru tako \u0161to se stave u specijalni kamion za pranje, voda je tempereture od 100 stepeni Celzijusovih i ne koriste se deterd\u017eenti.<\/p>\n Nalaz brisa \u017eenske ta\u0161ne bilje\u017ei brojnost mikrooganizama koja je najbli\u017ea vrijednostima zabilje\u017eenim na kontejnerima poslije njihovog pranja vru\u0107om vodom, a koja je iznosila samo 2×10 na drugi (200 kolonija).<\/p>\n “Verujem da poslije odlaganja sme\u0107a, ne samo u kontejner, ve\u0107 i u svom domu, operemo ruke, ali i da poslije otvaranja ta\u0161ne \u010desto zaboravimo da to uradimo, a kao \u0161to je analiza pokazala, o\u010digledno ima potrebe za time”, dodaje Popadi\u0107.<\/p>\n Ovim zanimljivim istra\u017eivanjem koje je sprovela JKP Gradska \u010disto\u010da utvr\u0111eno je da postoji drasti\u010dan pad brojnosti mikrooganizama poslije pranja kontejnera samo vru\u0107om vodom, bez deterd\u017eenta.<\/p>\n Ovaj podatak govori o tome da \u0107e se akcijama pranja beogradskih sudova za otpad, a pri \u010demu se ina\u010de koriste deterd\u017eenti bez sapunice, podi\u0107i nivo \u010disto\u0107e na mnogo vi\u0161i nivo, iako je dokazano da kontejneri nisu najprljaviji predmet sa kojim sugra\u0111ani svakodnevno dolaze u kontakt.<\/p>\n Iste bakterije nalaze se na sva tri predmeta, razlika je samo u brojnosti<\/strong><\/p>\n Prosje\u010dna brojnost mikroorganizama na beogradskim kontejnerima iznosi 3,2×10 na \u010detvrti (32.000 kolonija), a analizama su izolovani mikroorganizmi iz rodova bacillusa, stafilokoka i streptokoka, kao i na kuhinjskom sun\u0111eru i ta\u0161ni, dok je razlika samo u njihovoj brojnosti.<\/p>\n Direktor JKP Gradska \u010disto\u0107a primijetio je i da kontejneri u Beogradu \u010desto ostaju otvoreni, te da je naj\u010de\u0161\u0107i razlog za to upravo strah sugra\u0111ana, jer ne \u017eele da ih zatvore \u010dak i kada imaju sistem no\u017ene papu\u010de.<\/p>\n “Svakodnevno se na\u0161i zaposleni nalaze u problemu, jer ako zatvore kontejnere posle pra\u017enjenja, imamo deo sugra\u0111ana koji negoduje jer ne \u017eele da ih otvaraju uvereni da su kontejneri najprljavija stvar u Beogradu. S druge strane imamo deo sugra\u0111ana koji negoduje ako ih ostavimo otvorenim, jer se iz njih \u0161ire neprijatni mirisi ili \u017eivotinje lutalice i ptice razvla\u010de otpad oko kontejnera”, isti\u010de Popadi\u0107.<\/p>\n Kako dodaje, naravno da kontejneri, izuzev poslije pranja, ne\u0107e mirisati, jer se u njih odla\u017ee sme\u0107e, ali kao \u0161to je istra\u017eivanjem i dokazano, oni nisu naprljaviji, a akcijama pranja obezbijedi\u0107e se da budu jo\u0161 \u010distiji.<\/p>\n Zato nakon sprovedene analize, direktor ovog preduze\u0107a apeluje na sugra\u0111ane da slobodno koriste poklopce kontejnera, ali da posle odlaganja otpada svakako operu ruke, te da u tom slu\u010daju sigurno ne\u0107e ugroziti svoje zdravlje.<\/p>\n Najprljaviji kontejneri u blizini su prehrambenih prodavnica<\/strong><\/p>\n “Akcijama pranja, dok nam vremenske prilike to dozvole, nivo \u010disto\u0107e kontejnera odr\u017eava\u0107emo na visokom nivou, a prostor oko kontejnera \u0107e biti znatno \u010distiji ukoliko ih posle upotrebe zatvaramo”, dodaje Popadi\u0107 i isti\u010de da se najprljaviji kontejneri nalaze u blizini objekata koji prodaju prehrambene proizvode.(Izvor: Telegraf.\/nezavisnenovine.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedno veliko i veoma zanimljivo istra\u017eivanje koje je sprovela laboratorija JKP “Gradska \u010disto\u0107a” Beograd pokazuje da beogradski kontejneri, o\u010dekivano, nisu \u010disti, ali i da je kuhinjski sun\u0111er koji se svakodnevno koristi u doma\u0107instvima pobjednik u nadmetanju predmeta koji su najzaga\u0111eniji mikroorganizmima. Istra\u017eivanje je obuhvatilo 1.000 prijestoni\u010dkih kontejnera prije i poslije pranja, a kako bi napravili […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333053,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-333052","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=333052"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333054,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/333052\/revisions\/333054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=333052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=333052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=333052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}