{"id":332981,"date":"2021-11-20T07:15:51","date_gmt":"2021-11-20T06:15:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=332981"},"modified":"2021-11-20T07:17:20","modified_gmt":"2021-11-20T06:17:20","slug":"nedostupnost-priustivog-stanovanja-rezultat-je-kapitalistickih-kontradikcija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/11\/20\/nedostupnost-priustivog-stanovanja-rezultat-je-kapitalistickih-kontradikcija\/","title":{"rendered":"Nedostupnost priu\u0161tivog stanovanja rezultat je kapitalisti\u010dkih kontradikcija"},"content":{"rendered":"

Autor: Marko Kostani\u0107\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Pitanje priu\u0161tivog stanovanja predstavlja jedan od sredi\u0161njih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih problema jo\u0161 od samih za\u010detaka kapitalizma. Na primjer, dodatnu motivaciju u prelasku na fosilnu energiju, kako u svojoj seminalnoj studiji obja\u0161njava Andreas Malm, kapitalistima je u Velikoj Britaniji toga doba \u010dinilo i stambeno pitanje. Naime, bilo je izrazito skupo graditi radni\u010dka nasilja u blizini u rijeka gdje su se nalazile tvornice pogonjene na vodu. Pogodnije im je i jeftinije bilo \u201cdovesti\u201d tvornicu u grad gdje su radnici ionako \u017eivjeli, a to su im mobilna fosilna goriva omogu\u0107ila. Naravno, \u010dinjenica micanja stanovanja iz rashoda kapitalista nije rje\u0161avala stambeno pitanje sama po sebi.<\/p>\n

Kroz povijest kapitalizma pojavljivala su se razna rje\u0161enja i priu\u0161tivost stanovanja ponajvi\u0161e je ovisila o politi\u010dkom omjeru snaga u pojedinim povijesnim epizodima. U povijesnoj epizodi u kojoj trenutno \u017eivimo, a za \u010diji po\u010detak mo\u017eemo odrediti financijsku krizu iz 2008. godine, neposredno izazvanu upravo hipotekarnim kreditima, problem priu\u0161tivog stanovanja pojavio se kao centralno politi\u010dko pitanje diljem svijeta. Cijene nekretnina i rente su sna\u017eno sko\u010dile i predstavljaju sve ve\u0107e financijsko optere\u0107enje radnom narodu. Konkretno, dodatno ga osiroma\u0161uju. Naravno, pojavljuju se i politi\u010dke reakcije na ove procese, a zasigurno najpoznatija je uspjeli berlinski referendum o nacionalizaciji dijela stambenog fonda. No, \u0161to stoji iza rasta cijena?<\/p>\n

Nedavno objavljena studija McKinsey Global Institutea, predstavljena na stranicama Financial Timesa, u prili\u010dnoj mjeri razotkriva \u201cpozadinske procesa\u201d. Istra\u017eivanje je naslovljeno \u201cThe rise and rise of the global balance sheet: How productively are we using our wealth?\u201d i bavilo se bilancama ku\u0107anstava, vlada, banaka i ne-financijskih kompanija u deset zemlja koje \u010dini oko 60% svjetskog BDP-a: Australiji, Kini, Kanadi, Francuskoj, Njema\u010dkoj, Japanu, Meksiku, \u0160vedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Uglavnom, zaklju\u010dak je da bogatstvo ne koristimo produktivno. Naime, dvije tre\u0107ine neto vrijednosti u bilancama dr\u017ei se u nekretninama i zemlji. Usprkos svoj pri\u010di o digitalizaciji, blockchainu, kriptovalutama i \u010dudima suvremenog svijeta, novac ipak u najve\u0107oj mjeri ide u najstariju klasu imovine.<\/p>\n

Autori McKinseyeve studije kao glavni razlog vide niske kamatne stope posljednjih godina. Naime, pojavila se velike koli\u010dine jeftinog novca posljednjih godina kojima su centralne banke nastojale sanirati posljedice financijske krize i potaknuti ekonomiju. Me\u0111utim, do poticaja ekonomije nije do\u0161lo, ili barem nije do\u0161lo na pri\u017eeljkivanoj razini. Ta su sredstva mahom oti\u0161la u razli\u010dite klase imovine, a dominantno u nekretnine. Ukratko, \u017eivimo u periodu u kojem se zaustavio sinkronizirani rast neto vrijednosti, tj. bogatstva i BDP-a, karakteristi\u010dan za ve\u0107inu povijesnih epizoda, uz odstupanja u pojedinim zemljama. U proteklom desetlje\u0107u bogatstvo raste br\u017ee od BDP-a i tu treba tra\u017eiti razloge pojave razli\u010ditih oblika politi\u010dkog bijesa sa svih dijelova spektra.<\/p>\n

Ukratko, financijske institucije i korporacije odbijaju investirati u takozvane produktivne sfere ekonomije i radije sredstva ula\u017eu u nekretnine \u010dime one postaju sve skuplje i sve slabije dostupne. Kao \u0161to se ka\u017ee u samoj studiji, brojne svjetske korporacije doslovno le\u017ee na \u201cvi\u0161kovima\u201d novca, ali se ne odlu\u010duju za investicije. Pravo je pitanje, a koje se eksplicitno u studiji ne postavlja: za\u0161to nema prilika za profitabilna ulaganja? Znatan broj lijevo orijentiranih ekonomista upu\u0107uje na jednu od osnovnih kontradikcija kapitalizma i tvrdi da je do\u0161lo do prekomjernog rasta industrijskih kapaciteta, tj. do prekomjerne proizvodnje i da naprosto nema prostora za nova profitabilna ulaganja kakvim se investitori nadaju. Drugim rije\u010dima, njima nije racionalno ulagati u proizvodnju.<\/p>\n

Me\u0111utim, ne mora zna\u010diti da je ono \u0161to je njima racionalno racionalno i dru\u0161tvu kao cjelini. Ako \u017eivimo u ekonomskom sustavu koji se zasniva na investicijama s profitnim motivom i ako trenutne okolnosti \u201cne dopu\u0161taju\u201d po\u017eeljne dru\u0161tvene posljedice poput priu\u0161tivog stanovanja, onda moramo razmisliti o sustavu koji \u0107e se brinuti o dru\u0161tvenim potrebama bez pomo\u0107i profitno orijentiranih investicija. Naravno, taj zadatak je u\u017easno zahtjevan, ali ako ne mo\u017eemo realizirati osnovne dru\u0161tvene potrebe zbog kontradikcija kapitalizma, onda je problem u kapitalizmu, a ne u ne\u010dem drugom.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Financijske institucije i korporacije odbijaju investirati u takozvane produktivne sfere ekonomije i radije sredstva ula\u017eu u nekretnine \u010dime one postaju sve skuplje i sve slabije dostupne<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285088,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-332981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332981"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332981\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":332982,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332981\/revisions\/332982"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}