Alarmantno stanje prouzrokovano eksploatacijom \u0161ljunka iz Mora\u010de, povod je da predstavimo neke od preliminarnih nalaza do kojih je do\u0161ao Dr Ulrih \u0160varc, geograf\/hidrolog iz Austrije, trenutno anga\u017eovan na izradi prediktivnog modela i 3D videa koji \u0107e nam, izme\u0111u ostalog dati uvid u razli\u010dite mogu\u0107e scenarije uticaja ovih de\u0161avanja po ekosistem Skadarskog jezera.<\/p>\n
Naime, va\u0111enje \u0161ljunka iz Mora\u010de po\u010delo je 90-ih godina a kasnije zna\u010dajno intenziviralo nakon 2005. godine. Podsje\u0107amo da je 2017. godine, odlukom Ministarstva poljoprivrede uveden moratorijum, ali je nakon toga intenzivno eksploatisanje \u0161ljunka nastavljeno pod okriljem projekta navodne regulacije toka rijeke Mora\u010de. Negativni uticaji ovog projekta vrijednog 25 miliona eura,\u00a0 na vodoizvori\u0161te Bolje sestre \u010dak su i nau\u010dno dokazani. Me\u0111utim Uprava za vode nije imala sluha za nauku, te je pomenutim projektom nastavljena dalja devastacija. Osim uticaja na vodoizvori\u0161te, nesporan je i uticaj na \u017eivi svijet i ekosistem rijeke ali i Skadarskog jezera. Moratorijum u kombinaciji sa nedovoljnim sprovo\u0111enjem kontrole rada koncesionara, doveli su do pove\u0107anja nelegalnih aktivnosti i zabrinjavaju\u0107eg stanja koje danas zati\u010demo na Mora\u010di.<\/p>\n
Iskopine \u0161ljunka prostiru se na povr\u0161ini od oko 306ha, a ako uzmemo u obzir da se \u0161ljunak vadi do prosje\u010dne dubine od oko 3 metra dolazimo do brojke da je do sada iskopano oko 12 miliona kubnih metara \u0161ljunka i pijeska koji su kori\u0161\u0107eni uglavnom u gra\u0111evinskoj industriji. Cijena kubika \u0161ljunka kre\u0107e se oko 8,00 \u2013 15,00 EUR-a, a ako uzmemo prosje\u0107nu cijenu od 11,50 EUR po kubiku dolazimo do cifre od 138.000.000,00 EUR ukupne vrijednosti iskori\u0161tenog materijala. Podsjeti\u0107emo da je u poslednjoj godini legalne eksploatacije, po osnovu koncesione naknade prihod dr\u017eave bio svega 25.217,76 EUR. Ra\u010dunica je i vi\u0161e nego jasna – dr\u017eava svoje resurse stavlja na raspolaganje povla\u0161\u0107enim pojedincima koji joj za tu \u201euslugu\u201c vra\u0107aju u vidu trajne devastacije.<\/p>\n
Po procjeni, ukoliko bi se zaista zaustavila dalja eksploatacija, godi\u0161nje talo\u017eenje i nanosi \u0161ljunka zajedno sa sitnijim frakcijama sedimenta u koritu iznosili bi oko 100.000 m2. Taj podatak nas dalje vodi do zaklju\u010dka da je potrebno minimum 100 godina da se izgubljeno nadoknadi i dodje do potpunog prirodnog oporavka korita Mora\u010de.<\/p>\n
Interesantno je uporediti koli\u010dinu i veli\u010dinu preostalih pje\u0161\u010danih nasipa i ostrva danas i 1970. godine. Procjenjuje se da je postojalo oko 140ha pogodnog \u0161ljunkovitog stani\u0161ta za gnije\u017e\u0111enje ptica na ovom podru\u010dju. Danas, taj broj se sveo na svega 5ha \u0161to zna\u010di da je vi\u0161e od 96% stani\u0161ta uni\u0161teno. Ovakve promjene u ekosistemu korita rijeke imaju i velikog uticaja ne samo na ptice, ve\u0107 i na rijetke rje\u010dne biljne vrste koje nastanjuju pjeskovito tlo i mrije\u0161\u0107enje ribe u ovom dijelu vodotoka.<\/p>\n
Prvi konkretni koraci u cilju zaustavljanja nelegalne eksploatacije vrijednog resursa, u\u010dinjeni su ju\u010de kada je vi\u0161e lica privedeno. Centar za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica pozdravlja odluku nadle\u017enih da stanu na put daljoj devastaciji koja prijeti da ugrozi va\u017ena stani\u0161ta biljnih i \u017eivotinjskih vrsta kao i izvor pija\u0107e vode i apleuje da se iste aktivnosti sprovedu i na drugim ugro\u017eenim vodotocima kao \u0161to su Lim, Tara i Grn\u010dar. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek postoji bojazan da ni ovaj slu\u010daj ne\u0107e oti\u0107i dalje od pompezne medijski ispra\u0107ene akcije privo\u0111enja a bez realne kaznene politike prema po\u010diniocima. Naime, prema navodima iz medija, privedenim osobama na teret se stavlja djelo protivpravnog zauzimanja dr\u017eavnog zemlji\u0161ta za koje je \u010dlanom 254 Krivi\u010dnog zakonika propisana nov\u010dana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.\u00a0 Smatramo potrebnim da uka\u017eemo da se u konkretnom slu\u010daju osim navedenog radi i o o\u0161te\u0107enju \u017eivotne sredine koje je propisano kao krivi\u010dno djelo \u010dlanom 307 za koje je propisana maksimalna zatvorska kazna do 8 godina.<\/p>\n
U svakom slu\u010daju, ostaje otvorano pitanje, da li je zaista par hiljada eura nov\u010dane ili par godina zatvorske kazne mogu nadoknaditi pri\u010dinjenu \u0161tetu koja se mjeri vjekovima i milionima?<\/p>\n
Ksenija Medenica<\/p>\n
Programme director<\/p>\n
Center for Protection and Research of Birds<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ostaje otvorano pitanje, da li je zaista par hiljada eura nov\u010dane ili par godina zatvorske kazne mogu nadoknaditi pri\u010dinjenu \u0161tetu koja se mjeri vjekovima i milionima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":332830,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-332829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332829"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332829\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":332832,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332829\/revisions\/332832"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}