\u041aoncepciju \u201etoka\u201c predlo\u017eio je 1975.godine ameri\u010dki istra\u017eiva\u010d sa univerziteta u \u010cikagu \u2014 Mihalj \u010ciksentmihalji. On je s kolegama prou\u010davao sre\u0107u i poku\u0161ao da shvati kada se javlja kod ljudi. Ovog nau\u010dnika mu\u010dio je slede\u0107i paradoks: \u010dak i kad bi ljudi \u017eivjeli bolje, osje\u0107ali bi dosadu i nezadovoljstvo sobom.<\/p>\n
Zaklju\u010dak je da sre\u0107u ne donosi materijalno blagostanje, ve\u0107 ne\u0161to drugo.<\/p>\n
Na osnovu podataka dobijenih iz razli\u010ditih djelova svijeta, ovaj nau\u010dnik je izveo formulu optimalne radosti ili, kako se to ka\u017ee, ulaska u \u201etok\u201c, \u201ezonu\u201c. Uvijek postoji ne\u0161to u \u010demu \u010dovjek mo\u017ee maksimalno da ispolji sebe i u \u010demu je vje\u0161t. Postoji jasan cilj i trenutna povratna veza. Sve to omogu\u0107ava da se \u010dovjek u potpunosti fokusira na konkretan zadatak, da zaboravi na sve ostalo. U takvim trenucima gubi se osje\u0107aj vremena i unutra\u0161njeg \u201eja\u201c.<\/p>\n
\u010ciksentmihalji je osnovao novu disciplinu \u2014 pozitivnu psihologiju i napisao nekoliko bestselera. Njagov najpopularniji rad tako se i zove \u201eTok\u201c. Me\u0111utim, nau\u010dnik je uvijek nagla\u0161avao da to nije njegovo otkri\u0107e: on je samo uveo u nau\u010dnu terminologiju ono \u0161to je bilo poznato i starim filozofima, indijskim joginima, daoisti\u010dkim monasima, hri\u0161\u0107anskim misticima i mnogim generacijama stvaralaca. (Izvor: Sputnjik)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Duboka predanost poslu iz koje se ra\u0111aju remek djela je stanje poznato stvaraocima. U tim trenucima osoba se osje\u0107a ispunjeno i sre\u0107no. Stru\u010dnjaci to stanje opisuju kao ulazak u \u201etok\u201c ili \u201ezonu\u201c, me\u0111utim, ovaj fenomen jo\u0161 nije u potpunosti razja\u0161njen.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281195,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-332735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332735"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332735\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":332736,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332735\/revisions\/332736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}