Takva negativna praksa je posebno zabrinjavaju\u0107a jer su usvojeni ili se planiraju usvojiti predlozi zakona o osjetljivim institucijama i sektorima u demokratskom dru\u0161tvu (Agencija za sprje\u010davanje korupcije, javni servis – RTCG, fondovi za medije i nevladine organizacije i drugi), pi\u0161e u saop\u0161tenju Instituta alternativa.<\/p>\n
Najbolje rje\u0161enje je da Vlada odustane od svoje namjere da bez prethodnog postupka konsultacija nastavi odbranu ovih zakonskih predloga u Skup\u0161tini Crne Gore.<\/p>\n
Ukoliko se to ne desi, nadle\u017eni odbori Skup\u0161tine Crne Gore, imaju posebnu obavezu da o ovim predlozima zakona otvore cjelovitu i kvalitetnu raspravu, koja \u0107e uklju\u010diti predstavnike svih zainteresovanih strana.<\/p>\n
Vlada je na sjednici odr\u017eanoj u petak, 12. novembra, bez prethodne najave, usvojila Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o sprje\u010davanju korupcije. Usvojena izmjena predvi\u0111a brisanje dva stava \u010dlana 95 Zakona o sprje\u010davanju korupcije. Prva odredba koja se predlogom izmjena bri\u0161e predvi\u0111a da sredstva za funkcionisanje i rad Agencije ne mogu biti manja od 0.2% teku\u0107eg bud\u017eeta Crne Gore. Druga odredba predlo\u017eena za \u201dbrisanje\u201c predvi\u0111ala je da Vlada, ukoliko u predlogu godis\u030cnjeg zakona o budz\u030cetu izvrs\u030ci izmjene iz nacrta budz\u030ceta ASK koji je utvrdilo nadle\u017eno skup\u0161tinsko tijelo, dostavlja Skups\u030ctini pisano obrazloz\u030cenje.<\/p>\n
Shodno ovoj namjeri iz predloga Zakona, predlogom Bud\u017eeta za 2022.godinu za rad Agencije planirano je 1 903 472 eura, \u0161to jeste ispod zakonskog minimuma, ali je vi\u0161e za 27,7 % od iznosa koji je za ASK planiran bud\u017eetom za 2021. godinu. Ukoliko bi zakonski minimum bio po\u0161tovan, za ASK bi bilo planirano\u00a0 2 035 177 eura. Savjet ASK je utvrdio Nacrt programskog bud\u017eeta Agencije za 2022. godinu, koji je projektovan na iznos od 1 911 319 eura.<\/p>\n
Agencija nikada od svog osnivanja nije u cjelosti utro\u0161ila opredijeljeni bud\u017eet. Uprkos stalnim navodima da joj manjka kapaciteta, od njenog osnivanja 2016. godine procenat izvr\u0161enja bud\u017eeta ASK u odnosu na plan nikada nije pre\u0161ao 90%. Ranije smo pozivali ASK da svrsishodnije i u ve\u0107em obimu koristi raspolo\u017eiva sredstva, te da na taj na\u010din preduprijedi probleme manjka kapaciteta koje iz godine u godinu notira i Evropska komisija.<\/p>\n
Pitanje finansijske nezavisnosti\u00a0 ove i drugih sli\u010dnih \u201enadzornih\u201c institucija (Agencije za za\u0161titu li\u010dnih podataka i slobodan pristup informacijama, Dr\u017eavne revizorske institucije, institucije Ombudsmana, itd), treba razmotriti i ispitati sistemski, kako bi se za\u0161titila njihova nezavisnost, onemogu\u0107io negativan uticaj izvr\u0161ne vlasti ali i prona\u0161lo funkcionalno rje\u0161enje njihovog finansiranja zasnovano na stvarnim potrebama. Pojedina\u010dna rje\u0161enja, poput vladinog predloga za ASK, mogu samo poja\u010dati sumnje da se ad hoc izmjenama zakona ugro\u017eava njihova nezavisnost.<\/p>\n
ASK godinama ve\u0107 ne ostvaruje zna\u010dajne rezultate u borbi protiv korupcije. Potrebno je reformisati na\u010din njenog funkcionisanja, ali ne djelimi\u010dnom izmjenom Zakona o sprje\u010davanju korupcije i ukidanja odredbi koje mogu uticati na finansijski polo\u017eaj. Izmjene Zakona moraju obuhvatiti druge brojne probleme primije\u0107ene tokom njegove petogodi\u0161nje primjene i moraju biti pripremljene uz konsultovanje \u0161ire i stru\u010dne javnosti, doma\u0107e i me\u0111unarodne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ukazujemo na ozbiljnu manjkavost u zakonodavnom procesu koji vodi usvajanju predloga zakona. Va\u017ee\u0107e odredbe propisa kojima se ure\u0111uju javnost, u\u010de\u0161\u0107e zainteresovanih institucija i organizacija su zanemareni u procesu usvajanja predloga zakona o veoma va\u017enim pitanjima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-332708","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332708","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332708"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332708\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":332712,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332708\/revisions\/332712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332708"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332708"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332708"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}