{"id":332606,"date":"2021-11-15T07:42:30","date_gmt":"2021-11-15T06:42:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=332606"},"modified":"2021-11-15T07:42:30","modified_gmt":"2021-11-15T06:42:30","slug":"zelena-eksploatacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/11\/15\/zelena-eksploatacija\/","title":{"rendered":"Zelena eksploatacija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki dokumentarist Michael Moore pro\u0161le je godine producirao “kontroverzni” film pod naslovom “Planet of the Humans”, \u010dija je glavna teza da su takozvane zelene, odnosno \u010diste tehnologije za proizvodnju energije ustvari neefikasna, ekolo\u0161ki \u0161tetna i na profit usmjerena kapitalisti\u010dka podvala. Budu\u0107i da su u filmu prona\u0111eni i zastarjeli podaci koje su Moore i redatelj Jeff Gibbs koristili kako bi potkrijepili svoju tezu, na film se obru\u0161ila kompletna krema establi\u0161menta obnovljivih energija, uklju\u010duju\u0107i i jednog od najuglednijih ameri\u010dkih klimatologa, dobitnika grupne Nobelove nagrade za klimatska istra\u017eivanja Michaela E. Manna.<\/p>\n

Autori filma optu\u017eeni su da rade za fosilnu industriju i \u0161ire defetizam i nihilizam, a potpisivalo se i otvoreno pismo u kojemu se tra\u017eila zabrana prikazivanja filma u kinima. Moore i Gibbs na koncu su uprili\u010dili vi\u0161emjese\u010dno besplatno prikazivanje na YouTubeu, s premijerom odr\u017eanom 22. travnja pro\u0161le godine, na Dan planeta Zemlje. Pra\u0161ina se u me\u0111uvremenu slegla, a nakon \u0161to je prije godinu i po dana Moore u svom bombasti\u010dnom i tendencioznom stilu probio led, kriti\u010dko analiziranje zelenih tehnologija danas se mo\u017ee pro\u010ditati i vidjeti svugdje, \u010dak i usred sudbonosne klimatske konferencije koja se jo\u0161 uvijek odr\u017eava u Glasgowu a koja prelazak na obnovljive energije promovira kao jedini mogu\u0107i put za spas planete.<\/p>\n

U britanskom Guardianu, primjerice, ovih se dana pi\u0161e o ropskoj eksploataciji radnika u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo, dok je njema\u010dki Der Spiegel prije neki dan objavio podu\u017eu analizu naslovljenu “Prljava istina o \u010distim tehnologijama”. Na spomenute rudnike u Kongu otpada 70 posto ukupnog godi\u0161nje proizvedenog kobalta, klju\u010dnog metala u baterijama elektri\u010dnih automobila, proizvoda koji bi, kako uvjeravaju \u010delnici okupljeni u Glasgowu, trebali biti jedan od nosivih stupova zelene tranzicije, odnosno dekarbonizacije svjetske ekonomije.<\/p>\n

Guardianovo istra\u017eivanje pokazalo je, me\u0111utim, da su posljedice crpljenja kobalta u Kongu raseljavanje lokalnog stanovni\u0161tva i devastiran okoli\u0161, ali i ropski rad koji uklju\u010duje i djecu i za koji se dobije 80-ak dolara mjese\u010dno i rukom ispisan odrezak od pla\u0107e. Rudnici su u vlasni\u0161tvu evropskih, a u posljednjih 15 godina i kineskih kompanija, no radnici su mahom zaposleni preko posredni\u010dkih firmi. Ugovore s vlasnicima imaju svi vode\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010di automobila, poput Volva, Volkswagena, Renaulta i Mercedes-Benza, a ameri\u010dki Tesla pro\u0161le je godine potpisao dugoro\u010dni ugovor sa \u0161vicarskim Glencoreom za opskrbu kobaltom iz Konga svoje dvije “giga-tvornice” u Berlinu i \u0160angaju.<\/p>\n

Svjetska banka prognozira da \u0107e se potra\u017enja za kobaltom do 2050. godine u\u0161esterostru\u010diti, a Me\u0111unarodna agencija za energiju (IEA) objavila je uo\u010di konferencije u Glasgowu da bi udio elektri\u010dnih automobila u ukupnoj prodaji ve\u0107 do kraja ovog desetlje\u0107a trebao dosegnuti 50 posto ukoliko se \u017eeli zaustaviti globalno zatopljenje. Stoga se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee zaklju\u010diti da \u0107e se nesmiljena eksploatacija prirodnih resursa smje\u0161tenih na globalnom jugu ne samo nastaviti ve\u0107 i freneti\u010dno ubrzavati, sve u cilju da se “zelena tranzicija” provede na na\u010din da sr\u017e sistema ostane netaknuta.<\/p>\n

Koriste\u0107i se podacima IEA-e, Der Spiegel je u svom istra\u017eivanju sastavio tablicu koja za idu\u0107ih dvadeset godina prognozira golem porast potra\u017enje za mineralnim sirovinama u odnosu na ciljeve Pari\u0161kog sporazuma, \u010dije je ostvarenje nu\u017eno kako bi se globalno zatopljenje zaustavilo na ispod dva stupnja Celzijeva. U obzir su uzeti bakar, nikal, litij i rijetki metali, a analiza je pokazala da je u 2020. godini ukupna potra\u017enja za njima u industriji elektri\u010dnih automobila iznosila 426 tisu\u0107a metri\u010dkih tona, dok \u0107e se 2030. ona pove\u0107ati na 6.905 tisu\u0107a, a do 2040. godine na \u010dak 12.650 tisu\u0107a tona.<\/p>\n

Rudarstvo je pritom najprljavija industrija koja razara krajolik vi\u0161e i od one fosilnih goriva, a za sobom ostavlja toksi\u010dna jezera, kontaminirane ostatke od procesuiranja metala kakvih je po svijetu razasuto nekoliko desetaka tisu\u0107a. \u010cak tri posto ukupne svjetske potro\u0161nje energije koristi se upravo za mrvljenje stijena i druge procese ekstrakcije metala, \u010diji su resursi pritom uglavnom smje\u0161teni u tri regije svijeta s ve\u0107 sada najte\u017eim posljedicama klimatskih promjena; u Africi, u Australiji i u ju\u017enoameri\u010dkim Andama. U rudniku bakra Los Pelambres u \u010cileu, primjerice, izgra\u0111ena je nova hidroelektrana koja opslu\u017euje isklju\u010divo rudarske operacije iako taj kraj pati od kroni\u010dnog manjka vode. Rudnik je u 60-postotnom vlasni\u0161tvu multinacionalne korporacija Antofagasta PLC sa sjedi\u0161tem u Londonu. U Gvatemali je, pak, smje\u0161tena jedna od najve\u0107ih svjetskih zaliha nikla, koju crpe podru\u017enice \u0161vicarske Investicijske grupe Solway, premda se naga\u0111a da su investitori ruski oligarsi.<\/p>\n

Upravo u vrijeme kad su politi\u010dari u Glasgowu pri\u010dali o tome kako su starosjedila\u010dke zajednice klju\u010dne za o\u010duvanje prirode i opstanak bioraznolikosti, pripadnici gvatemalskih Maja blokirali su prolaz kamionima, zbog \u010dega je vlada proglasila izvanredno stanje i pod vojnu opsadu stavila lokalno stanovni\u0161tvo. Rudnik Fenix u El Estoru otvoren je 2014, a pet godina kasnije tamo\u0161nji Ustavni sud donio je odluku o suspenziji operacija, zatra\u017eiv\u0161i da kompanija provede konzultacije s lokalnom zajednicom. No radovi su se nastavili, a zabilje\u017eeno je i vi\u0161e slu\u010dajeva ubojstava aktivista, pa ovaj slu\u010daj zorno ilustrira te\u0161ko podno\u0161ljiv cinizam organizatora COP-a 26 koji su ovom prilikom, kako bi demonstrirali svoju posve\u0107enost starosjedila\u010dkim znanjima i aktivnostima, posebno vodili ra\u010duna da se na konferenciji pojavi \u0161to vi\u0161e govornika u \u0161arenim narodnim no\u0161njama.<\/p>\n

Bolivija je jo\u0161 jedna ju\u017enoameri\u010dka dr\u017eava s golemim zalihama metala, a procjenjuje se da se tamo nalazi \u010dak 70 posto svjetskih zaliha litija. Iako je biv\u0161i bolivijski predsjednik, socijalist Evo Morales, nacionalizirao tamo\u0161nje prirodne resurse, Bolivija nema kapaciteta da sama vr\u0161i takve goleme operacije. Stoga su 2019. koncesije za crpljenje dodijeljene njema\u010dkoj kompaniji ACI Systems i kineskoj Xinjiang TBEA, dok je novoosnovano dr\u017eavno poduze\u0107e zadr\u017ealo ve\u0107inski udio i nadzor nad razvojem industrije. U kolovozu je zaklju\u010den i natje\u010daj za dodatne koncesije, na kojemu je odabrano jo\u0161 devet me\u0111unarodnih korporacija. Svi spomenuti metali, uz cement, pijesak, \u010delik i druge sirovine, u golemim koli\u010dinama koriste se za proizvodnju vjetroturbina, jednako kao i za proizvodnju fotonaponskih sistema, elektri\u010dnih automobila i litijsko-ionskih baterija, drugim rije\u010dima u svim tehnologijama koje se promoviraju kao ekolo\u0161ki \u010diste. Za izgradnju jedne vjetroturbine srednjeg kapaciteta, kako navodi Der Spiegel, potrebno je oko 67 tona bakra, a da bi se tolika koli\u010dina bakra iscrpila iz tla potrebno je razbiti i pomaknuti 50 tisu\u0107a tona zemlje i stijena.<\/p>\n

U solarnom parku veli\u010dine tisu\u0107u puta tisu\u0107u metara nalazi se 11 tona srebra, dok jedan primjerak Tesle modela S sadr\u017ei litija koliko i 10 tisu\u0107a baterija za mobitel. Vjetroturbina sadr\u017ei devet puta vi\u0161e metala nego elektrana na plin, a jedan elektri\u010dni automobil \u0161est puta vi\u0161e nego onaj s motorom na unutra\u0161nje sagorijevanje. Prema podacima IEA-e motor s unutra\u0161njim sagorijevanjem tijekom \u017eivotnog ciklusa od 200 tisu\u0107a kilometara u atmosferu izbaci oko 40 tona stakleni\u010dkih plinova, dok elektri\u010dni automobil ispusti dvostruko manje, no karbonski intenzivna proizvodnja sirovina za baterije zna\u010dajno umanjuje njegovu ukupnu korisnost.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te obnovljivih izvora energije pritom je ve\u0107 u potpunosti organizirano po kapitalisti\u010dkom principu konkurencije i uspostave monopola, kojima zapadne i kineske kompanije kontroliraju resurse geografski jo\u0161 koncentriranije nego u slu\u010daju fosilnih goriva.<\/p>\n

Za razliku od naftnog kartela OPEC, koji pokriva tre\u0107inu globalne proizvodnje nafte, u rudarskoj industriji \u010dak 70 posto resursa smje\u0161teno je u samo deset zemalja globalnog juga. Ve\u0107inu proizvodnje pritom kontrolira desetak najve\u0107ih korporacija, pri \u010demu one iz Kine \u010dak 75 posto svjetskih proizvodnih kapaciteta za litijske baterije.<\/p>\n

Kina je u rudarskoj industriji zauzela dominantnu poziciju kakvu je slu\u010daju fosilnih goriva u pro\u0161lom stolje\u0107u imao SAD, kupuju\u0107i pristup resursima i rudarska prava u zemljama Afrike i Latinske Amerike. Budu\u0107i da je postala glavni motor i u proizvodnji i u potra\u017enji, pumpaju\u0107i usput i svoju geopoliti\u010dku mo\u0107, Kina je najve\u0107im dijelom odgovorna i za porast cijena metala.<\/p>\n

U zadnjih godinu dana cijena nikla tako se pove\u0107ala za 26 posto a cijena aluminija za 56 posto, dok se cijena litijevog karbonata u\u010detverostru\u010dila. IEA prognozira da trenutno aktivni i planirani rudnici ne\u0107e biti dovoljni da namire niti polovicu budu\u0107e potra\u017enje za litijem, kobaltom, niklom, bakrom i drugim metalima, unato\u010d brzom tehnolo\u0161kom napredovanju.<\/p>\n

Zahuktala potraga za resursima multinacionalne korporacije dovela je i do Srbije, gdje se odr\u017eavaju protesti protiv geolo\u0161kih istra\u017eivanja koja bi se trebala vr\u0161iti na zapadu zemlje. Tamo su otkrivena nalazi\u0161ta litija, a Novosti su u kolovozu donijele izjavu predstavnika kompanije Rio Tinto da podru\u010dje sadr\u017ei koli\u010dine litija dovoljne “za napajanje preko milijun elektri\u010dnih vozila godi\u0161nje”. Srpska sestrinska firma Rio Tinta s radovima bi trebala zapo\u010deti idu\u0107e godine, a da bi se s projektom krenulo izmijenjeni su prostorni planovi, podijeljene “donacije” lokalnim vlastima i zajednicama, a privatne parcele otkupljenje pod prijetnjom eksproprijacije. Britansko-australska kompanija Rio Tinto osnovana je jo\u0161 1873, a osim \u0161to je tijekom drugog svjetskog rata sirovinama iz Francove \u0160panjolske opskrbljivala njema\u010dku i talijansku vojsku, gdje god do\u0111e iza sebe u pravilu ostavlja ekolo\u0161ki potpuno devastirane prostore.<\/p>\n

U prvoj verziji posljednjeg izvje\u0161taja Me\u0111unarodnog panela za klimatske promjene (IPCC), koja je uo\u010di objavljivanja procurila u javnost, navodilo se da je u cilju prevladavanja klimatskih promjena potrebno napustiti koncept neograni\u010denog rasta, odnosno postoje\u0107eg kapitalisti\u010dkog modela. Izuzev aktivista, nitko od uglednika u Glasgowu nije, razumljivo, takve tvrdnje prevalio preko usta, budu\u0107i da je i cilj samog COP-a uvjeriti javnost da se sve mo\u017ee promijeniti tako da sve ostane isto. Zaklju\u010dci IPCC-ja nisu se eksplicitno referirali na tehnologije obnovljivih energija, no dosada\u0161nji razvoj tih tehnologija, temeljen na eksploataciji i profitu, neupitan je dokaz da ih je potrebno primijeniti i na njih.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Cijenu globalnog prelaska na \u010diste tehnologije pla\u0107aju nerazvijene dr\u017eave poput Konga i Gvatemale, \u010diji se rudni resursi iskori\u0161tavaju, a siroma\u0161no stanovni\u0161tvo radi u ropskim uvjetima. Na velikoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu o tome, me\u0111utim, nije bilo rije\u010di \u2013 cilj skupa je uvjeriti javnost da se sve mo\u017ee promijeniti tako da sve ostane isto<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291329,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-332606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332606"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332606\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":332607,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332606\/revisions\/332607"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291329"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}