Nevena Petkovi\u0107<\/strong>, projektna koordinatorka u Centru za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP), na spisak biljaka koje navodi Agencija dodaje i ambroziju<\/strong>.<\/p>\n Bagremac, foto: J.Damjanovi\u0107<\/p><\/div>\n U bro\u0161uri koju potpisuju Parkovi Dinarida i crnogorsko Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma poja\u0161njeno je da pojedinim biljnim vrstama i dalje nije definisan status, jer su jako davno une\u0161ene, prije ekspanzije masovnog turizma, putovanja i izgradnje.<\/p>\n Neke se \u010dak vi\u0161e ni ne smatraju stranim, jer su na ove prostore dospjele prije vi\u0161e od vijeka, iako imaju sve odlike invazivnih vrsta.<\/p>\n U istoj bro\u0161uri poja\u0161njeno je koliko negativnih uticaja invazivne biljne vrste mogu imati.<\/p>\n Mogu uni\u0161tavati doma\u0107e vrste tako \u0161to ih u borbi za resurse nerijetko istiskuju sa prirodnih stani\u0161ta, \u0161to je veliki problem u podru\u010djima koja obiluju rijetkim i ugro\u017eenim stani\u0161tima i vrstama.<\/p>\n ,,Jednom kada kolonizuju prostor, negativno uti\u010du na rast i razvoj drugih vrsta \u2013 oduzimaju im hranljive materije, vodu i svjetlost, otpu\u0161taju u tlo supstance koje negativno uti\u010du na rast drugih vrsta, mijenjaju strukturu stani\u0161ta, \u0161to za posljedicu ima naru\u0161enu prirodnu ravnote\u017eu i gubitak biodiverziteta tog podru\u010dja\u201c, ka\u017ee Nevena Petkovi\u0107 za PCNEN.<\/p>\n Strane invazivne biljke uzrokuju brojne probleme i na poljoprivrednim povr\u0161inama, gdje se pona\u0161aju kao tipi\u010dne \u0161teto\u010dine, odnosno korovske vrste koje u svojoj borbi za hranljive materije, prostor, vodu i svjetlost usporavaju ili u potpunosti onemogu\u0107avaju rast poljoprivrednih zasada.<\/p>\n Na taj na\u010din se pona\u0161a upravo bagremac<\/strong>, zbog monozajednica, takozvanih zelenih pustinja koje formira na zapu\u0161tenim povr\u0161inama.<\/p>\n ,,Iako je bagremac kao medonosna vrsta cijenjen od strane p\u010delara, on svojom invazivno\u0161\u0107u ugro\u017eava doma\u0107e medonosne biljke, a samim tim i raznolikost polena i kvalitet meda\u201c, ka\u017ee Petkovi\u0107 za PCNEN<\/p>\n Ona dodaje da je va\u017eno znati da njegovo \u0161irenje vi\u0161e \u0161teti nego \u0161to koristi biodiverzitetu i ekonomiji.<\/p>\n ,,Procjenjuje se da ekolo\u0161ke i ekonomske \u0161tete koje nastaju zbog invazivnih vrsta, kao i neophodne mjere kontrole i sanacije, Evropu ko\u0161taju 12,7 milijardi eura godi\u0161nje\u201c, ka\u017ee Petkovi\u0107.<\/p>\n Ambrozija<\/p><\/div>\n Invazivne strane biljne vrste mogu praviti probleme i u prirodnim vodotocima, gdje \u010desto formiraju guste i velike populacije, zbog \u010dega mo\u017ee do\u0107i do obrastanja rje\u010dnih korita ili obale, pa samim tim usporavanja kretanja vode.<\/p>\n Petkovi\u0107 nagla\u0161ava da ,,osim posljedica kobnih po prirodu, neke strane invazivne biljne vrste, kao \u0161to je ambrozija<\/strong>, mogu izazvati burne alergijske reakcije kod ljudi\u201c.<\/p>\n Sve navedeno se posredno odra\u017eava na ekonomiju, u smislu stvaranja tro\u0161kova za saniranje posljedica nastalih \u0161tetnim uticajem stranih invazivnih biljnih vrsta.<\/p>\n Iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine su izdvojili bagremac<\/strong> kao najopasniju invazivnu biljnu vrstu. On ugro\u017eava biodiverzitet plavnih livada podru\u010dja Skadarskog jezera ali i egeriju<\/strong> koja ugro\u017eava biodiverzitet vodenih ekosistema Skadarskog jezera.<\/p>\n Slavica \u0110uri\u0161i\u0107<\/strong>, stru\u010dna saradnica za floru i vegetaciju u JP Nacionalni parkovi CG (JPNCG), upozorava na to da invazivne strane biljne vrste, koje se odlikuju brzim \u0161irenjem i zauzimanjem prirodnih stani\u0161ta, predstavljaju ozbiljnu prijetnju za diverzitet autohtone flore podru\u010dja NP Skadarsko jezero i \u0161ire.<\/p>\n ,,Stru\u010dna slu\u017eba JPNPCG, godinama unazad, radi na istra\u017eivanju distribucije stranih invazivnih biljnih vrsta\u00a0 u ovom nacionalnom parku. Na osnovu rezultata istra\u017eivanja, mo\u017ee se zaklju\u010diti da ve\u0107ina invazivnih vrsta nastanjuje poljoprivredna i ruderalna (uz ru\u0161evine, pored naselja i sl.) \u00a0stani\u0161ta, naro\u010dito uz sjevernu obalu jezera\u201c, ka\u017ee ona, i nagla\u0161ava da su najagresivnije bagremac, pajasen, gledi\u010dija, ambrozija, kao i egerija, \u010dije je prisustvo ustanovljeno u vodama Plavnice i \u0160egrtnice.<\/p>\n \u0110uri\u0161i\u0107 ka\u017ee da je naro\u010dito zabrinjavaju\u0107e \u0161irenje bagremca<\/strong>, kao i njegova biolo\u0161ka odlika da u kratkom periodu razvije izuzetno veliku brojnost i pokrovnost na povr\u0161inama.<\/p>\n \u010cak na pojedinim zapu\u0161tenim poljoprivrednim povr\u0161inama oko Plavnice, bagremac formira \u010diste monokulture, a mogu se vidjeti i du\u017e magistralnog puta prema Vranjini. Prisutan je i na podru\u010dju Rijeke Crnojevi\u0107a.<\/p>\n Va\u017eno je napomenuti da se on ,,ne \u0161iri na redovno odr\u017eavanim poljoprivrednim povr\u0161inama\u201c.<\/p>\n Egerija<\/p><\/div>\n ,,Prisustvo invazivne makrofite egerije<\/strong> utvr\u0111eno je u vodi rijeke Plavnice, u zoni oko restorana 2018. godine, \u0161to je bio prvi zabilje\u017eeni podatak o prisustvu ove vrste u prirodnim vodama Crne Gore. Uspostavljanjem monitoringa i pro\u0161irivanjem podru\u010dja istra\u017eivanja, tokom 2019. godine, potvr\u0111eno je njeno prisustvo i u rijeci \u0160egrtnici.\u201c, ka\u017ee \u0110uri\u0161i\u0107 i dodaje da populacija u pojedinim sekvencama u gustom sklopu prekriva korito rijeke.<\/p>\n Ona ka\u017ee da su nakon evidencije egerije u pritokama Skadarskog jezera organizovali sastanke sa predstavnicima nadle\u017enih institucija. Me\u0111utim, Zakon o stranim i invazivnim vrstama biljaka, \u017eivotinja i gljiva jo\u0161 uvijek nije bio u primjeni, pa konkretne mjere nijesu preduzete.<\/p>\n Pajasen, foto: Green home<\/p><\/div>\n Neke lak\u0161e, neke te\u017ee, ali sve invazivne biljke se uglavnom mogu ukloniti, iako za neke od njih to mo\u017ee biti jako skupa, slo\u017eena i zahtjevna investicija, naro\u010dito zato \u0161to su u za\u0161ti\u0107enom prirodnom dobru dozvoljene isklju\u010divo mehani\u010dke metode uklanjanja.<\/p>\n Egerija je specifi\u010dna, pa iskustva u evropskim zemljama ukazuju na to da je ve\u0107i rizik primijeniti metode uklanjanja nego je ostaviti u zate\u010denom stanju.<\/p>\n ,,Razlog tome je njena sposobnost vegetativnog razmno\u017eavanja, da se kidanjem iz svakog djeli\u0107a mo\u017ee razviti nova jedinka\u201c, ka\u017ee \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n ,,Ambrozija se relativno lako uklanja \u2013 \u010dupa se iz korijena prije perioda cvjetanja. Sa druge strane, suzbijanje bagremca ili pajasena je komplikovanije i iziskuje ve\u0107i napor, jer su stabla \u010dvrsta i\u00a0 zadebljala, te ih je mogu\u0107e ukloniti jedino posebnom mehanizacijom u zavisnosti od stadijuma obrastanja\u201c, ka\u017ee Nevena Petkovi\u0107.<\/p>\n Upravo CZIP se tokom posjete Parku prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj upoznao sa dobrom vi\u0161egodi\u0161njom praksom u borbi protiv invazivnih biljnih vrsta, i u narednom periodu poku\u0161a\u0107e da primijene metodu mal\u010diranja<\/strong> za suzbijanje bagremca.<\/p>\n ,,Metoda mal\u010diranja (mljevenje biljne mase posebnim nastavkom za traktor) u kombinaciji sa redovnim ko\u0161enjem i ispa\u0161om stoke pokazala se kao najefikasnija kada je suzbijanje bagremca u pitanju\u201c, ka\u017ee Petkovi\u0107.<\/p>\n Ona dodaje da \u0107e, ukoliko se metoda poka\u017ee uspje\u0161nom nakon \u0161to je u narednom periodu poku\u0161aju primjeniti na odabranoj plavnoj livadi u NP Skadarsko jezero, prenijeti na ostale plavne livade pogo\u0111ene \u0161irenjem bagremca.<\/p>\n Dobrobiti primjene ovakve metode, bilo da je u pitanju bagremac ili druga invazivna vrsta, bile bi vi\u0161estruke.<\/p>\n ,,Kontrola i suzbijanje invazivnih vrsta doprinosi o\u010duvanju biodiverziteta i va\u017enih prirodnih stani\u0161ta, kao i pobolj\u0161anju lokalne ekonomije \u2013 o\u010di\u0161\u0107eno zemlji\u0161te se mo\u017ee koristiti za ispa\u0161u ili poljoprivredu, a benefiti su veliki i za sektor turizma \u2013 prizor kori\u0161\u0107enja plavnih livada na tradicionalan na\u010din, uz ure\u0111eniji i vizuelno ljep\u0161i predio, mo\u017ee izazvati samo pozitivne reakcije posjetilaca NP Skadarsko jezero\u201c, ka\u017ee Petkovi\u0107.<\/p>\n Nevena Petkovi\u0107, foto: CZIP<\/p><\/div>\n Ona nagla\u0161ava da je za \u00a0\u017eeljeni rezultat klju\u010dna saradnja izme\u0111u institucija, upravlja\u010da za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja, nevladinog sektora, a pogotovo lokalnog stanovni\u0161tva, kako bi se uspje\u0161no suzbilo i dalje kontrolisalo \u0161irenje invazivnih vrsta, i, \u0161to je najva\u017enije, da bi cijeli proces bio odr\u017eiv.<\/p>\n Iz JPNPCG ka\u017eu da je Planom upravljanja za NP Skadarsko jezero 2021-2025 predvi\u0111en dalji monitoring stranih invazivnih biljnih vrsta, kao i preduzimanje mjera uklanjanja i obnove o\u0161te\u0107enih ekosistema.<\/p>\n ,,Plan upravljanja za NP Skadarsko jezero 2021-2025 predat je na usvajanje nadle\u017enom ministarstvu u zakonom predvi\u0111enom roku, ali jo\u0161 uvijek nije zvani\u010dno usvojen\u201c, saop\u0161tavaju iz JPNPCG.<\/p>\n Nevena Petkovi\u0107<\/strong> ka\u017ee da je potrebno donijeti poseban akcioni plan kojim \u0107e se definisati konkretni koraci i odrediti jasno propisane metode, nadle\u017enosti i mehanizmi za kontrolu i eliminisanje invazivnih vrsta.<\/p>\n ,,Sve prethodno mapirane invazivne vrste koje postoje kod nas treba uklju\u010diti u listu stranih i invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori\u201c, zaklju\u010duje ona.<\/p>\n Zakonom o stranim i invazivnim stranim vrstama, biljaka, \u017eivotinja i gljiva Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine su du\u017eni donijeti mjere uklanjanja za svaku invazivnu vrstu i osnovati komisiju koja \u0107e ustanoviti da li su mjere primjenljive u pojedina\u010dnom slu\u010daju.<\/p>\n JPNPCG navodi da po ovom pitanju planiraju skori konsultativni sastanak sa Agencijom za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine.<\/p>\n Iz Agencije, pak, poru\u010duju da tek predstoji dono\u0161enje Plana upravljanja invazivnim stranim vrstama.<\/p>\n Oni napominju da \u0107e ,,najvjerovatnije biti potrebno donijeti akcione planove za svaku pojedina\u010dnu invazivnu biljnu vrstu \u2013 minimalno za one koje su prepoznate kao najopasnije. U tom smislu, neophodno je izraditi i projekte mapiranja ovih vrsta, \u0161to ustvari predstavlja nau\u010dni projekat\u201c.<\/p>\n Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nisu odgovorili na pitanja PCNEN-a o ovom problemu.<\/p>\n Iako na prvi pogled djeluju bezazleno, invazivne biljke mogu stvoriti velike probleme u ekosistemu, izazvati alergijske reakcije kod ljudi, ugroziti poljoprivredu, a uz to njihovo suzbijanje zna\u010dajno finansijski optere\u0107uje dr\u017eavu. Zato ovaj problem ne treba potcjenjivati niti zanemarivati.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/bagremac-300x225.jpg\")
\n
Nepovoljne za doma\u0107e biljke, ljude, poljoprivredu…<\/h2>\n<\/blockquote>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ambrozija-i-alergija-na-ambroziju-300x207.jpg\")
\n
Bagremac i egerija najagresivnije<\/h2>\n<\/blockquote>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Egerija-300x225.png\")
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Pajasen-GreenHome-580x435.jpg\")
\n
Za bagremac predstoji rje\u0161enje<\/h2>\n<\/blockquote>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Nevena-Petkovic--580x645.jpg\")
\n
Popis i planovi za pojedina\u010dne vrste od klju\u010dnog zna\u010daja<\/h2>\n<\/blockquote>\n