{"id":332346,"date":"2021-11-11T19:31:25","date_gmt":"2021-11-11T18:31:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=332346"},"modified":"2021-11-11T20:46:59","modified_gmt":"2021-11-11T19:46:59","slug":"srebrni-karas-i-grgec-ribe-kradljivice-prostora-i-hrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/11\/11\/srebrni-karas-i-grgec-ribe-kradljivice-prostora-i-hrane\/","title":{"rendered":"Srebrni kara\u0161 i grge\u010d \u2013 ribe kradljivice prostora i hrane"},"content":{"rendered":"

Prema posljednjim podacima kojima raspola\u017ee Agencija za za\u0161titu \u017eivotne sredine u Skadarskom jezeru do sada je zabilje\u017eeno 15 stranih (alohtonih) ribljih vrsta od kojih su dvije prepoznate kao invazivne \u2013 srebrni kara\u0161 (kinez) i grge\u010d<\/strong>.<\/p>\n

Srebrni kara\u0161 se sa doma\u0107im vrstama takmi\u010di za hranu i prostor, dok je grge\u010d osim \u0161to se takmi\u010di za prostor, predator, pa se za hranu nadme\u0107e sa jeguljom i pastrmkom.<\/p>\n

,,Najugro\u017eenijim smatramo one vrste koje su, pored prirodnog pritiska invazivnih vrsta, tako\u0111e ugro\u017eene i uslijed privrednog ribolova\u201c, poru\u010duju iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine.<\/p>\n

Da bi se neka vrsta nazvala invazivnom ona se mora odoma\u0107iti, a to zna\u010di da uspje\u0161no po\u010dne da \u017eivi u novom ekosistemu, da se razmno\u017eava i da po\u010dne rasti brojnost njene populacije.<\/p>\n

Iz JPNPCG za PCNEN su rekli da je ra\u0111eno na izradi brojnih dokumenata koji reguli\u0161u sve aspekte za\u0161tite ihtiofaune Skadarskog jezera, kroz saradnju sa institucijama.<\/p>\n

,,Ura\u0111en je Zakon o slatkovodnom ribarstvu, donose se na godi\u0161njem nivou naredbe i mjere za za\u0161titu ihtiofaune, ura\u0111en je Plan upravljanja ribarstvom i sara\u0111uje se sa nau\u010dnim istitucijama oko svih pitanja za\u0161tite ove grupe organizama\u201c, ka\u017eu iz NPCG.<\/p>\n

Problem koji stvaraju invazivne vrste prepoznat je od strane Vlade Crne Gore pa je 2019. godine done\u0161en, a od 1. marta ove godine po\u010deo sa primjenom Zakon o stranim i invazivnim stranim vrstama, biljaka, \u017eivotinja i gljiva kojim se ure\u0111uje na\u010din sprje\u010davanja uno\u0161enja i \u0161irenja stranih i invazivnih stranih vrsta biljaka, \u017eivotinja i gljiva, radi ubla\u017eavanja i smanjivanja na najmanju mogu\u0107u mjeru \u0161tetnog uticaja na biodiverzitet, ekosistem i zdravlje ljudi.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Srebrni kara\u0161 (kinez) \u2013 riba sa mogu\u0107no\u0161\u0107u kloniranja<\/strong><\/span><\/h2>\n
\"\"

Srebrni kara\u0161 (kinez)<\/p><\/div>\n

Srebrni kara\u0161 riba je iz porodice \u0161arana, koja se u Skadarskom jezeru sa ostalim vrstama bori za svoje mjesto pod suncem, a zbog svoje velike brojnosti i specifi\u010dnog na\u010dina razmno\u017eavanja oduzima prostor i hranu doma\u0107im pa i endemskim vrstama.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Dr Danilo Mrdak, ihtiolog i dr\u017eavni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma poja\u0161njava za PCNEN vi\u0161e o ovoj vrsti i njenim specifi\u010dnostima kao i njenom uticaju na druge ribe u Skadarskom jezeru.<\/p>\n

,,Srebrni kara\u0161 je omnivorna vrsta (sva\u0161tojed) mada je u najve\u0107oj mjeri herbivorna vrsta, \u0161to zna\u010di da se uglavnom hrani biljnim materijalom. Za njega je karakteristi\u010dna jedna specifi\u010dna sposobnost a to je da se razvija preko partenogeneze, \u0161to zna\u010di da su u populaciji sve klonovi i sve su \u017eenke\u201c, ka\u017ee Mrdak za PCNEN.<\/p>\n

Za razmno\u017eavanje srebrnom kara\u0161u, govori on, potreban je spermatozoid bilo koje ciprinidne vrste, koji nikada ne u\u0111e u jajnu \u0107eliju ve\u0107 je samo aktivira nakon \u010dega ona po\u010dne da se brazda i nastaje nova riba, koja nije potpuni klon ali ima genetski materijal koji sadr\u017ei majka riba jer ne dolazi do razmjene genetskog materijala.<\/p>\n

Ova vrsta je ,,imala eksploziju\u201c tokom devedesetih godina, kada je njegova brojnost naglo porasla, \u0161to je zapravo ,,eksponencijalna faza rasta gdje vrsta koja dospije u novu \u017eivotnu sredinu osvaja sve \u0161to mo\u017ee, a onda nakon toga prorade intrapopulacioni mehanizmi, kada prestaje kompeticija sa drugim vrstama, koji stabilizuju tu populaciju na odre\u0111eni nivo\u201c.<\/p>\n

Zato, ka\u017ee Mrdak, trenutno brojnost nije tako ogromna, kao \u0161to je nekad bila, ali ipak nije zanemarljivo jer je kompetitor sa ostalim ciprinidnim vrstama za hranu i prostor, a naro\u010dito sa \u0161aranom.<\/p>\n

,,U svakom ekosistemu imamo odre\u0111enu koli\u010dinu resursa i kad do\u0111e nova vrsta ona jednostavno po\u010dne da koristi te resurse \u2013 to zna\u010di da neke druge vrste ostaju bez njih\u201c, govori Mrdak.<\/p>\n

Grge\u010d \u2013 predator bez neprijatelja<\/strong><\/span><\/h2>\n

Grge\u010d je jedini brojni predator u Skadarskom jezeru, pa je kao takav prijetnja svim doma\u0107im ciprinidnim vrstama, jer njihova mla\u0111 boravi u priobalju, me\u0111u lokvanjima, gdje i on \u017eivi i mo\u017ee neograni\u010deno da se hrani.<\/p>\n

\"\"

RIBA GRGE\u010c IZVOR: BOATCRUISEMILENA.ME<\/p><\/div>\n

,,On u Skadarskom jezeru pronalazi tu jednu potpuno otvorenu ni\u0161u u priobalju i dolazi do eksplozije njegovog razmno\u017eavanja\u201c, poja\u0161njava Mrdak i dodaje da je po istra\u017eivanjima iz 2014. i 2015. godine grge\u010d bio u prve tri vrste u priobalnom dijelu po ukupnoj brojnosti i biomasi.<\/p>\n

Ipak, zamijenio je du\u017einu \u017eivota u odnosu na brzo razmno\u017eavanje u novoj \u017eivotnoj sredini.<\/p>\n

,,To je borealna vrsta \u2013 \u017eivi u sjevernim regionima, blizu polarnog kruga. U tim hladnim jezerima on sporo raste, a mo\u017ee da naraste veliki, od pet do deset kilograma. Kod nas, za sve ovo vrijeme nikad nije ve\u0107i od pola kilograma do 700 grama\u201c, ka\u017ee Mrdak, i dodaje da kod nas nije prona\u0111ena jedinka starija od pet godina, a da bi narasla do pet kilograma mora \u017eivjeti barem 10 ili 15.<\/p>\n

U svom prirodnom stani\u0161tu, u jezerima koja zamrzavaju tokom zime, grge\u010d ima smanjenu koli\u010dinu hrane, dok u novoj, toploj \u017eivotnoj sredini, nema problema sa hranom ,,samo jede i raste\u201c.<\/p>\n

Grge\u010d nikada nije \u017eivio u Skadarskom jezeru do osamdesetih godina, a nije potpuno jasno ni kako je tu dospio. Prvo se pojavio u \u0160askom jezeru, i nepoznato je da li je do\u0161ao iz njega ili je pu\u0161ten u rijeku Bojanu pa se kretao i ka \u0160askom i ka Skadarskom jezeru.<\/p>\n

,,Pored toga \u0161to oduzima prostorni resurs svim ostalim ribljim vrstama, \u0161to je u kompeticiji sa pastrmkom i jeguljom za prehrambeni resurs, grge\u010d vr\u0161i i predaciju odnosno intenzivno jede ukljevu i sve druge ciprinidne vrste koje su doma\u0107e u Skadarskom jezeru\u201c, zaklju\u010duje Mrdak.<\/p>\n

Obje vrste su se odoma\u0107ile \u2013 ostaju u Skadarskom jezeru <\/strong><\/span><\/h2>\n

Stevan Mari\u0107, stru\u010dni saradnik za za\u0161titu ihtiofaune u NPCG, ka\u017ee da istra\u017eivanja pokazuju da ove dvije vrste opstaju u jezeru i da \u0107e tu i ostati.<\/p>\n

\u201eNe mo\u017ee se uraditi puno kada su invazivne vrste u pitanju jer je skoro nemogu\u0107e izloviti ili na bilo koji na\u010din suzbiti neku invazivnu vrstu riba. Kada jednom ovakav organizam koji se brzo i masovno razmno\u017eava dospije u novu sredinu, i ako mu pogoduju uslovi u kojima se zatekao, ne postoji na\u010din njegovog potpunog istrebljenja iz te sredine\u201c, poru\u010duje Mari\u0107.<\/p>\n

\"\"

Stevan Mari\u0107<\/p><\/div>\n

Mogu se samo dr\u017eati pod kontrolom prirodnim predatorstvom od strane ptica, koje ,,ne biraju\u0107i jedu onu ribu koje ima najvi\u0161e\u201c.<\/p>\n

Slabo efikasna metoda, ka\u017ee Mari\u0107, bila bi ciljani komercijalni izlov, koji je izuzetno te\u0161ko sprovesti u praksi a da se pritom ne ugroze i druge vrste.<\/p>\n

Ipak, u ovome nije saglasan Danilo Mrdak, on ka\u017ee da je za dr\u017eanje pod kontrolom brojnost ovih vrsta najbolje rje\u0161enje upravo \u2013 ribolov.<\/p>\n

,,S jedne strane dr\u017eite brojnost na nekom pristojnom nivou, a s druge strane omogu\u0107avate i finansijsku dobit. Sad vi\u0161e nema nazad, ne postoji na\u010din da se izborimo sa tim\u201c, poru\u010duje on.<\/p>\n

Prevencija i edukacija kao rje\u0161enje za budu\u0107nost <\/strong><\/span><\/h2>\n

Ipak, za budu\u0107nost najva\u017enija je prevencija, kontrola uvoza, poribljavanja ali i edukacija.<\/p>\n

,,Ima individualaca, ribolovaca koji do\u0111u, donesu ribu i ka\u017eu \u2019ja ho\u0107u da pecam \u0161tuku u Skadarskom jezeru i ja \u0107u da pustim \u0161tuku u Skadarsko jezero, iz Lima \u0107u da je donesem, i ona \u0107e da \u017eivi tu\u2019, ali koji \u0107e ona problem da napravi \u010ditavom ekostistemu to ne mo\u017eete da o\u010dekujete da jedan ribolovac, ako nije biolo\u0161ke struke, mo\u017ee da zna. I onda morate da radite i na edukaciji ribolovaca da te stvari ne rade\u201c, ka\u017ee Mrdak.<\/p>\n

\"\"

Danilo Mrdak<\/p><\/div>\n

Pri\u010da i o primjeru pirana koje su ulovljene u Skadarskom jezeru, \u0161to je primjer neodgovornih pojedinaca – ,,nekome je dosadilo da dr\u017ei pirane u svom akvarijumu i oti\u0161ao je i bacio ih je u jezero\u201c. Njima je \u201esre\u0107om ovdje prehladno i ne mogu se razmno\u017eavati, ali nikad se ne zna \u0161ta se mo\u017ee desiti.\u201c<\/p>\n

Poru\u010duje da je humanost prema jednoj jedinki nekada kobna za mnoge druge.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Stevan Mari\u0107 ka\u017ee da za\u0161tita od invazivnih vrsta po\u010dinje jo\u0161 na grani\u010dnim prelazima.<\/p>\n

\u201ePostoji vi\u0161e zakonskih propisa koji se odnose na invazivne vrste i propisuju strogu kontrolu poribljavanja. Dr\u017eavne institucije kontroli\u0161u svaki unos alohtonih vrsta bilo riba bilo drugih organizama\u201c, poru\u010duje on.<\/p>\n

Tvrdi da se trebaju sprovoditi stroge kontrole prilikom poribljavanja od strane stru\u010dnih lica, ali da apeli i edukacija na stanovni\u0161tvo ne trebaju izostati.<\/p>\n

Iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine saglasni su da se sada malo \u0161ta mo\u017ee uraditi po pitanju suzbijanja invazivne vrste koja se uspje\u0161no odoma\u0107ila, a kao prioritet u budu\u0107nosti isti\u010du ,,kontrolu svakog unosa alohtonih vrsta od strane stru\u010dnih lica, te apelovanje na stanovni\u0161tvo i edukaciju o ovoj problematici\u201c.<\/p>\n

,,Podsje\u0107amo da, shodno Zakonu o stranim i invazivnim stranim vrstama biljaka, \u017eivotinja i gljiva Plan upravljanja invazivnim stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost priprema organ uprave u saradnji sa Komisijom za procjenu rizika\u201c, poru\u010duju iz Agencije i dodaju da Plan upravljanja donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljena mi\u0161ljenja organa dr\u017eavne uprave nadle\u017enih za poslove pomorstva i poljoprivrede i odnosi se na period od \u0161est godina.<\/p>\n

,,Me\u0111utim, s obzirom na to da je Zakon relativno nedavno usvojen, tek predstoji dono\u0161enje Plana upravljanja invazivnim stranim vrstama\u201c, ka\u017eu iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine.<\/p>\n

Iako se ne mo\u017ee mnogo uraditi po pitanju suzbijanja ove dvije invazivne riblje vrste ostaje nam za nauk da u budu\u0107nosti pratimo preporuke stru\u010dnjaka kada je rije\u010d o stranim vrstama i kao odgovorni gra\u0111ani sa\u010duvamo biodiverzitet.<\/p>\n

Jovana Damjanovi\u0107<\/strong><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Pri\u010da je nastala kao dio \u0161ireg istra\u017eivanja \u201eInvazivne biljne i riblje vrste \u2013 njihov uticaj na ekosistem NP Skadarsko jezero\u201c.<\/em><\/p>\n

Ova istra\u017eiva<\/em>\u010d<\/em>ka pri<\/em>\u010d<\/em>a je\u00a0 podr\u017eana kroz projekat \u201cSOS Skadar lake \u2013 Keeping the Montenegrin Wilderness Wild\u201d, kojeg finansira Partnerski fond za ugro\u017eene ekosisteme (CEPF). Cilj projekta je obezbje<\/em>\u0111<\/em>ivanje dugoro<\/em>\u010d<\/em>ne za<\/em>\u0161<\/em>tite nacionalnog parka Skadarsko jezero.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova riblja vrsta u Skadarskom jezeru mo\u017ee biti prijatno iznena\u0111enje za ribolovce, me\u0111utim doma\u0107e (autohtone) riblje vrste zbog toga mogu ispa\u0161tati. Srebrni kara\u0161 i grge\u010d ugro\u017eavaju doma\u0107e ribe na razli\u010dite na\u010dine, jer osim \u0161to im oduzimaju \u017eivotni prostor i hranu, grge\u010d je predator koji smanjuje njihovu brojnost. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":332350,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[996,1000,998,999,997,963],"class_list":["post-332346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana","tag-grgec","tag-invazivne-vrste","tag-karas","tag-kinez","tag-mrdak-danilo","tag-skadarsko-jezero"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=332346"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332346\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":332366,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/332346\/revisions\/332366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332350"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=332346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=332346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=332346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}