Duga je povijest migracija preko Mediteranskog mora, a u novije doba, od sredine 1990-ih se pove\u0107ava broj ljudi koji poku\u0161avaju tim morskim putem do\u0107i u Europu, pogotovo njezinim najsmrtonosnijim dijelom, sredi\u0161njom rutom. Kre\u0107e se naj\u010de\u0161\u0107e iz Libije do Italije i, rje\u0111e, Malte. Podaci o umrlima u tom poku\u0161aju variraju. Prema UNHCR-u od 2014. do 2020. poginulih i nestalih u Mediteranskom moru je 20 200, no zasigurno je jo\u0161 mnogo onih koji su bestraga nestali.<\/p>\n
Samo tijekom tjedan dana u listopadu ove godine neprofitne organizacije koje imaju brodove za pretragu i spa\u0161avanja na moru spasile su vi\u0161e od 850 ljudi od utapanja u sredi\u0161njem Mediteranu. Takvih je brodova desetak, brojka se mijenja jer se neki umirovljuju, a neki novi kre\u0107u u akcije spa\u0161avanja. Me\u0111u njima je Ocean Viking europske pomorsko-humanitarne organizacije SOS M\u00e9diterran\u00e9e. Ocean Viking je projektiran i izgra\u0111en 1986. kao brod za hitne slu\u010dajeve i spa\u0161avanje ve\u0107eg broja ljudi, a za SOS M\u00e9diterran\u00e9e plovi od ljeta 2019. pod norve\u0161kom zastavom. Dan na moru Ocean Viking ko\u0161ta 14 000 eura, a financira se uglavnom privatnim donacijama. Dug je 69 metara, a na njemu je 30 ljudi \u2013 \u010dlanovi posade, spasila\u010dki tim i medicinsko osoblje.<\/p>\n
Otkako je u dogovoru s Italijom na Libiji odgovornost za koordinaciju operacija spa\u0161avanja u sredi\u0161njem Mediteranu, brodovi poput Ocean Vikinga prakti\u010dki ne dobivaju informacije o hitnim slu\u010dajevima, ve\u0107 se oslanjaju na vlastitu tragala\u010dku opremu i dojave civilnih inicijativa. Kako ta koordinacija izme\u0111u libijske obalne stra\u017ee i talijanskih pomorskih slu\u017ebenika izgleda, pokazali su transkripti koje je u travnju ove godine objavio Guardian. Jutro, 2017., talijanski pomorski policajac javlja libijskoj obalnoj stra\u017ei da je deset brodova u nevolji u libijskim teritorijalnim vodama. Dobivaju odgovor da je u Libiji praznik i da bi mo\u017eda sutradan mogli poslati pomo\u0107. Tog je vikenda poginulo 126 ljudi na moru. Talijanski slu\u017ebenici i humanitarci tvrde da je i ina\u010de libijsku obalnu stra\u017eu te\u0161ko, pa i nemogu\u0107e dobiti, bio praznik ili ne. Apsurdno je da je do transkripata do\u0161lo tako \u0161to su razgovore snimali talijanski tu\u017eitelji istra\u017euju\u0107i humanitarne brodove za spa\u0161avanje na moru zbog mogu\u0107nosti da su upleteni u krijum\u010darenje ljudi.<\/p>\n
![\"AIDA](\"https:\/\/www.aida.de\/fileadmin\/user_upload\/v4\/Unternehmen\/Karriere\/Content\/career-at-sea\/img\/010.png\")
Brodovi poput Ocean Vikinga se suo\u010davaju s raznim opstrukcijama pa tako Ocean Viking pro\u0161le godine pet mjeseci nije smio ploviti jer je inspekcija talijanske obalne stra\u017ee procijenila da ne zadovoljava sve sigurnosne standarde za spa\u0161avanje.<\/p>\n
Anna Katharina Schiller<\/strong> je prva \u010dasnica i dio tima za spa\u0161avanje na Ocean Vikingu. Bila je i na drugim spasila\u010dkim brodovima. Prethodno je studirala nautiku i fiziku te radila na komercijalnim brodovima. Slu\u0161ali smo njezino izlaganje u listopadu na tribini u Berlinu, u sklopu predstavljanja Arhiva bijega, projekta videorazgovora s izbjeglicama u Njema\u010dkoj, koji je producirala Ku\u0107a kulture svijeta te je predstavljen u suradnji s Goethe-Institutima, me\u0111u ostalima, i onim u Hrvatskoj.<\/p>\n Razgovarali smo online, dok je Anna Katharina Schiller na Ocean Vikingu na Siciliji \u010dekala da se vrijeme pobolj\u0161a da mogu isploviti. Smjene su takve da je uobi\u010dajeno na brodu po dva mjeseca, nekada i du\u017ee, i onda toliko na kopnu.<\/p>\n KP: Nakon svake akcije spa\u0161avanja humanitarni brodovi moraju \u010dekati na moru da im pomorske vlasti odobre iskrcavanje u sigurnu luku. Tako je u kolovozu ove godine Ocean Viking \u010dekao odobrenje za iskrcavanje 553 pre\u017eivjelih, a svakim danom \u010dekanja se zdravstvena situacija spa\u0161enih pogor\u0161avala. Znamo za kapetanice koje su riskirale ozbiljne kazne kada su bez dozvole uplovile u talijanske luke kako bi iskrcale iscrpljene ljude, a s druge strane je nedavno kapetan talijanskog trgova\u010dkog broda na sudu u Napulju ka\u017enjen godinom dana zatvora jer je 2018. predao spa\u0161ene ljude libijskoj obalnoj stra\u017ei. Kako se Ocean Viking snalazi u takvom kaosu?<\/p><\/blockquote>\n Me\u0111u zemljama nema koordinacije spa\u0161avanja na moru tako da nakon \u0161to spasimo ljude i nama treba dugo da na\u0111emo sigurnu luku. To se doga\u0111a svakom spasila\u010dkom brodu. Svi su obavezni pru\u017eiti pomo\u0107 unesre\u0107enima na moru, neovisno o tome kako su se na\u0161li na moru, za\u0161to su u opasnosti i imaju li dokumente ili ne. To nala\u017ee Konvencija UN-a o pomorskom pravu i Konvencija o spa\u0161avanju na moru. I treba ih odvesti u najbli\u017eu sigurnu luku, ne tek u najbli\u017eu luku. Tek je tada operacija spa\u0161avanja zavr\u0161ena. A to se ne doga\u0111a. Nama ukazuju na Tripoli kao na luku gdje bismo trebali odvesti ljude, a tamo nije sigurno, na \u0161to ukazuju i izvje\u0161taji o tome \u0161to se tamo doga\u0111a. Ljudi ni ne \u017eele i\u0107i u Libiju, \u0161to bi zna\u010dilo da bi ih mi onda odvodili tamo kao taoce. To ne mo\u017eemo raditi. I onda tako \u010dekamo danima na moru dok ne dobijemo sigurnu luku u Italiji u koju mo\u017eemo pristati. Malta nam ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana nije osigurala mjesto gdje bismo mogli uploviti sa spa\u0161enim ljudima. Prema Konvenciji o spa\u0161avanju na moru, kapetan broda bi trebao odlu\u010divati o tome koja je sigurna luka.<\/p>\n KP: Prema izvje\u0161tajima, samo u razdoblju od 17. do 23. listopada libijska je obalna stra\u017ea na moru presrela 846 ljudi i vratila ih u Libiju. \u0160to to zna\u010di za te ljude?<\/p><\/blockquote>\n To se doga\u0111a zahvaljuju\u0107i tome \u0161to EU osposobljava, financira i oprema tzv. libijsku obalnu stra\u017eu kako bi zaustavila ljude koji poku\u0161avaju do\u0107i u Europu. Tako EU zapravo outsourca nadziranje svojih vanjskih, morskih granica. Tzv. libijskoj obalnoj stra\u017ei spa\u0161avanje nije prioritet, ve\u0107 vra\u0107anje brodova u Libiju unato\u010d tome \u0161to i po izvje\u0161taju UN-a Libija nije sigurno mjesto, ve\u0107 su tamo izlo\u017eeni zlostavljanju, seksualnom iskori\u0161tavanju i zatvaranju. I tamo ne mogu zatra\u017eiti me\u0111unarodnu za\u0161titu jer ne postoji taj mehanizam. Time se kr\u0161i i pravo na tra\u017eenje azila. A ako izbjeglice vra\u0107ate tamo gdje se suo\u010davaju s mu\u010denjem, ne\u010dovje\u010dnim postupanjem ili drugim kr\u0161enjima ljudskih prava, to je kr\u0161enje \u017denevske konvencije o izbjeglicama. \u010cesto imamo na brodu ljude koji su rekli kako su bili zatvoreni, mu\u010deni, pokradeni u Libiji. Na to upozoravamo ve\u0107 godinama.<\/p>\n KP: \u0160to mislite o tome \u0161to je spa\u0161avanje unesre\u0107enih na Mediteranu prakti\u010dki prepu\u0161teno gra\u0111anskim inicijativama?<\/p><\/blockquote>\n Spa\u0161avanja na moru ne bi trebala biti na gra\u0111anskim inicijativama i mi tra\u017eimo da to budu institucionalne operacije temeljene na ljudskim pravima, a ne da se odvijaju u suradnji s libijskom obalnom stra\u017eom. To bi zna\u010dilo da se implementira operacija spa\u0161avanja na moru koju bi Europska unija financirala i organizirala, jer ne bi bilo po\u0161teno da se spa\u0161avanje prepusti Italiji i Malti. Tako\u0111er bi se spa\u0161eni ljudi trebali ravnomjerno distribuirati unutar zemalja EU jer ne mo\u017eemo sav teret prebaciti na zemlje koje su na vanjskim granicama EU. Dok se to ne dogodi, bolje je da spa\u0161avanja obavlja civilno dru\u0161tvo nego nitko.<\/p>\n KP: \u0160to bi bilo da takvih operacija nema?<\/p><\/blockquote>\n Smrtnost na moru bi bila ve\u0107a, to je sigurno. Tako\u0111er ne bi bilo javne svijesti o tome \u0161to se doga\u0111a na moru jer smo i mi sami svjedoci, kao \u0161to prikupljamo svjedo\u010denja ljudi o tome kroz \u0161to su pro\u0161li.<\/p>\n KP: Poljski ministar unutarnjih poslova nedavno je izjavio da su na mobitelima izbjeglica na bjelorusko-poljskoj granici prona\u0111eni materijali povezani s islamskim ekstremistima. Jeste li vi na spasila\u010dkim brodovima ikada nai\u0161li na ikakve potvrde da bi me\u0111u unesre\u0107enima mogli biti ekstremisti?<\/p><\/blockquote>\n (Smijeh.) Mi nismo policija i ne pretra\u017eujemo mobitele spa\u0161enih ljudi, a k tome svatko ima pravo biti spa\u0161en, pa i ljudi druga\u010dijih politi\u010dkih uvjerenja. Da na cesti nai\u0111ete na auto u plamenu, pomogli biste unesre\u0107enima, a ne biste ih pitali jesu li mo\u017eda fa\u0161isti. No, nikada nisam dobila utisak da se radi o ekstremistima me\u0111u ljudima koje smo spa\u0161avali.<\/p>\n KP: Kapetanica Pia Klemp izjavila je da je za nju spa\u0161avanje na moru dio borbe protiv fa\u0161izma. \u0160to za vas to predstavlja?<\/p><\/blockquote>\n Za mene je to humanitarno pitanje i goli minimum onog \u0161to moramo napraviti. Tako\u0111er, spa\u0161avanje je i po\u0161tovanje zakona, jer \u0161to bi se dogodilo kada se ne bismo mogli osloniti na zakonsku obavezu spa\u0161avanja na moru? Moje je radno iskustvo prvenstveno na komercijalnim brodovima i va\u017eno mi je pouzdati se da \u0107e me netko spasiti ako bude potrebno.<\/p>\n KP: Da se vama ne\u0161to dogodi na komercijalnom brodu ili na privatnoj jedrilici, svejedno, najvjerojatnije biste bili spa\u0161eni. Ovdje se radi o tome da zakon ne vrijedi za sve jednako i da se izbjeglice ne \u017eeli spa\u0161avati.<\/p><\/blockquote>\n Da, vjerojatno bih bila spa\u0161ena, \u0161to potvr\u0111uje da imamo neure\u0111eno, nejednako postupanje. Kada, primjerice, dobijemo poziv od malte\u0161kog koordinacijskog centra za spa\u0161avanje, navedu nam nacionalnost ljudi koje treba spasiti. Ljepota me\u0111unarodnog pomorskog prava upravo je u tome \u0161to je univerzalno, neovisno o tome tko je u pitanju.<\/p>\n KP: Na humanitarnim brodovima za spa\u0161avanje na vi\u0161e su klju\u010dnih pozicija \u017eene nego \u0161to je to slu\u010daj na komercijalnim brodovima. Carola Rackete, Pia Klemp, Madeline Habib \u2013 da nabrojimo neke koje su kapetanice. Kako to?<\/p><\/blockquote>\n Da, to je to\u010dno. Moje je iskustvo da je na komercijalnim brodovima vrlo patrijarhalna klima, dok na ovakvim brodovima nije tako i zato je \u017eena vi\u0161e nego \u0161to je uobi\u010dajeno.<\/p>\n