{"id":331793,"date":"2021-11-06T09:31:55","date_gmt":"2021-11-06T08:31:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=331793"},"modified":"2021-11-06T09:38:32","modified_gmt":"2021-11-06T08:38:32","slug":"udar-komete-izbrisao-civilizaciju-prije-13-000-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/11\/06\/udar-komete-izbrisao-civilizaciju-prije-13-000-godina\/","title":{"rendered":"Udar komete izbrisao civilizaciju prije 13.000 godina!"},"content":{"rendered":"<p>Neki od najuvjerljivijih dokaza otkriveni su pri iskopavanju u Turskoj, na nalazi\u0161tu Gobekli Tepe. Hanckok tvrdi kako je tamo prona\u0161ao najzna\u010dajnije djelo monumentalne arhitekture na Zemlji.<\/p>\n<p>Uprkos detaljnim opisima u knjizi, u kojoj se svaki dokaz detaljno obja\u0161njava, Hanckok je nai\u0161ao na uobi\u010dajeno negiranje kada mu je knjiga iza\u0161la 2015. Nazivali su ga sanjarom, zalu\u0111enim amaterom, a \u010desto se navodilo njegovo uvjerenje kako su halucinogene droge pravi intelektualni stimulanti. Ova glupost je arheologija za nadrogirane hipije, govorili su njegovi protivnici.<\/p>\n<p>Pro\u0161le nedjelje objavljeno je istra\u017eivanje koje je potvrdilo brojne njegove tvrdnje i dokazalo kako je svih 20 godina bio u pravu, prenosi net.hr pisanje dailymail.co.uk.<\/p>\n<p>Natpisi iz Gobekli Tepea stvarno opisuju udar komete, kao i to da se dogodio godine 10.950 prije Hrista, tvrde ozbiljni stru\u010dnjaci iz \u0160kole za in\u017eenjerstvo Univerziteta u Edinburghu. Njihov se izvje\u0161taj pojavio u malo poznatom Me\u0111unarodnom \u010dasopisu za sredozemnu arheologiju i arheometriju koji objavljuje Egejski unverzitet.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina se stru\u010dnjaka sla\u017ee kako je prije 13.000 godina, dok je Zemlja izlazila iz posljednjeg ledenog doba, kataklizmi\u010dki doga\u0111aj prouzrokovao iznenadnu, \u0161okantnu klimatsku promjenu. To je dovelo do naglog zahla\u0111enja, koje je trajalo oko 1.500 godina.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici imaju brojne teorije kojima obja\u0161njavaju taj doga\u0111aj, no Hanckok tvrdi kako ve\u0107 imamo sve potrebne dokaze: vi\u0161eod 200 drevnih mitova iz brojnih djelova svijeta. Svi oni govore o drevnoj ljudskoj civilizaciji koju su uni\u0161tile poplava i vatra.<\/p>\n<p>Uz to postoje i fizi\u010dki dokazi, u obliku ogromnih kamenih gromada, depozita platine i sitnih dijamanata \u0161irom Sjeverne Amerike, \u0161to su sve ostaci ogromnog udara.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Karahan Tepe | Stunning New Discoveries Dating to 11,500 years in South East Turkey | Megalithomania\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/x0lE_58CiDE?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Postoji samo jedno obja\u0161njenje, tvrdi Hanckok, i ono se poklapa s opisom urezanim u vapnena\u010dke stupove prona\u0111enima u Gobekli Tepeu.<\/p>\n<p>Na\u0161u planetu je pogodila kometa. Udarila je snagom simultane eksplozije nekoliko hiljada nuklearnih bombi. Udar je izbrisao brojne ve\u0107e \u017eivotinjske vrste, poput vunastog mamuta, te je skoro uni\u0161tio i \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n<p>No neki su ljudi ipak pre\u017eivjeli, uklju\u010duju\u0107i pretke plemena Ojibwa u kanadskoj preriji, koji jo\u0161 uvijek pri\u010daju pri\u010du o Penju\u0107oj nebeskoj zvijezdi dugoga repa koja je projurila nebom i spalila zemlju. Njihov mit tvrdi kako je nakon nje &#8220;svijet bio druga\u010diji&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Nakon toga, bilo je te\u0161ko pre\u017eivjeti. Vrijeme je bilo hladnije nego prije. Izgleda da je jedan od stubova u Gobekli Tepeu slu\u017eio kao podsjednik na ovaj razaraju\u0107i doga\u0111aj, vjerovatno najgori dan u istoriji od zavr\u0161etka ledenog doba&#8221;, rekao je dr Martin Sweatman sa Univerziteta u Edinburghu.<\/p>\n<p>Klju\u010dno otkri\u0107e je serija nomadskih rezbarija na stubu poznatom kao Kamen le\u0161inara, koji predstavlja konstelacije zvijezda kao i samu kometu. Zvijezde se ne nalaze u polo\u017eaju u kojem ih vidimo danas, ve\u0107 onako kako su bile prije skoro 13.000 godina, \u0161to je omogu\u0107ilo nau\u010dnicima da to\u010dno odrede vrijeme udara kometa.<\/p>\n<p>To zna\u010di da u vrijeme kada su rezbarije napravljene, prije oko 11.000 godina, njihovi autori su ve\u0107 posjedovali astronomsko znanje o tome gdje su se zvijezde na nebu nalazile 2.000 godina ranije. To pokazuje spekulativnu sofistikaciju koju ljudi, u ono vrijeme primitivni lovci i sakuplja\u010di, kako glasi slu\u017ebena istorija, te\u0161ko da su mogli posjedovati.<\/p>\n<p>Hanckok ve\u0107 20 godina insistira na tome da postoji samo jedno obja\u0161njenje takvog eksplozivnog intelektualnog razvoja. Neki, poput \u0160vajcarca Ericha von Danikena, su predlo\u017eili da su Zemlju posjetili vanzemaljski istra\u017eiva\u010di. No Hanckokovo je obja\u0161njenje daleko uvjerljivije. On vjeruje da je prije udara kometa postojala ljudska civilizacija, na stepenu razvoja barem kao \u0161to su bili Rimljani.<\/p>\n<p>Ne znamo koji su jezik govorili niti kako su \u010duvali svoje znanje. No, osim ako grupa izbjeglica-lovaca u dana\u0161njoj Turskoj nije prije 11.000 godina iznenada do\u0161la do velikih otkri\u0107a iz vi\u0161e grana nauke, drevna je civilizacija sigurno morala postojati.<\/p>\n<p>Poznati nau\u010dnik i SF autor Arthur C. Clarke je rekao da &#8220;svaka dovoljno napredna tehnologija djeluje poput magije&#8221;. Znanje koje su posjedovali pre\u017eivjeli sigurno je obi\u010dnim nomadima djelovalo poput magije.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to se pokazalo kako su osnovne postavke njegove teorije ta\u010dne, i druga Hanckokova teorija iznenada djeluje znatno manje nemogu\u0107a. Naime, on vjeruje kako stubovi iz Gobeklija ne opisuju samo drevni svemirski sudar, ve\u0107 i predvi\u0111aju jo\u0161 jedan.<\/p>\n<p>Hanckok vjeruje da je ono \u0161to je udarilo Zemlju prije 13.000 godina bio veliki komad iz meteorskog jata Taurida, pojasa koji se sastoji od vi\u0161e miliona svemirskog kamenja.<\/p>\n<p>Skrivena u tome pojasu, tvrde astrofizi\u010dari, nalazi se neeksplodirana bomba planetoida, superugrijane stijene koja je poput orbitiraju\u0107e ru\u010dne bombe.<\/p>\n<p>Unutar tanke kore nalazi se klju\u010daju\u0107a masa katrana, koja pove\u0107ava pritisak sve dok ne detonira. Hiljade kamenih gromada, veli\u010dine i do dva kilometra, odletjet\u0107e na sve strane. No, ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i kada \u0107e se to dogoditi.<\/p>\n<p>Udar neke od tih stijena bio bi razorniji od udara od prije 65 milijuna godina, koji je izbrisao dinosaure. A Zemlja treba da pro\u0111e pokraj Taurioda 2030. godine. (Izvor: net.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnovija knjiga Graham Hancock &#8216;Magicians Of The Gods&#8217; predstavlja nalaze sa svih strana svijeta, a tvrdi i kako je mini ledeno doba koje je prekrilo Zemlju prije 13.000 godina posljedica udara komete koji je prouzrokovao razaraju\u0107e potrese i cunamije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-331793","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=331793"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331796,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331793\/revisions\/331796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=331793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=331793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=331793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}