{"id":331354,"date":"2021-10-31T07:41:16","date_gmt":"2021-10-31T06:41:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=331354"},"modified":"2021-10-31T07:41:16","modified_gmt":"2021-10-31T06:41:16","slug":"paradoks-racionalnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/31\/paradoks-racionalnosti\/","title":{"rendered":"Paradoks racionalnosti"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Christos Tombras<\/strong><\/p>\n<p>Nova knjiga Stevena Pinkera ovih je dana u vijestima. U vrijeme la\u017enih vijesti, namjernih dezinformacija, praznovjerja, post-istine i alternativnih \u010dinjenica, poruka ove knjige pod naslovom Racionalnost: Za\u0161to je nedostaje i za\u0161to je to va\u017eno, \u010dini se jasnom i relevantnom. Racionalnost, opisana kao \u201ckomplet kognitivnih alata koji mogu posti\u0107i odre\u0111ene ciljeve u odre\u0111enim svjetovima\u201d doista bi trebala biti zvijezda vodilja svega \u0161to mislimo i radimo, pa ipak nije. Ne\u0161to ne \u0161tima, ili nije uspjelo. Elementi potrebni za izvo\u0111enje zaklju\u010daka i informiranost danas su u dostupni u izobilju, pa ipak ljudi ih odlu\u010duju ignorirati ili koristiti na sumnjiv na\u010din. Za\u0161to?<\/p>\n<p>Nisam \u010ditao Pinkerovu knjigu pa ne mogu puno re\u0107i o odgovorima koje daje na ovo pitanje. Prona\u0161ao sam mali odlomak knjige ovdje. Pinker u njemu koristi primjer ljudi iz San-a u pustinji Kalahari kako bi naglasio ono \u0161to opisuje kao njihov \u201cznanstveni\u201d na\u010din razmi\u0161ljanja, kojeg su organski i uspje\u0161no upotrijebili kako bi se odr\u017eali tisu\u0107lje\u0107ima na tom prili\u010dno negostoljubivom mjestu. \u201cOni racionalno razmi\u0161ljaju, od fragmentarnih podataka do udaljenih zaklju\u010daka\u201d, pi\u0161e Pinker, \u201cs intuitivnim razumijevanjem logike, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, statisti\u010dkog zaklju\u010divanja, korelacije i uzro\u010dnosti, te teorije igara\u201d.<\/p>\n<p>Ako to mogu oni, za\u0161to ne bismo mogli mi? \u0160to nas zaustavlja? To je paradoks koji autor identificira.<\/p>\n<p>Nazovimo ga paradoks racionalnosti.<\/p>\n<p>Ve\u0107 sam poku\u0161avao baviti se ovim pitanjima. Jo\u0161 uvijek nemam jasan odgovor ali da budem iskren, kad god \u010ditam o \u201cznanstvenom\u201d ovome ili onom, moj um se vra\u0107a na primjer koji su moji u\u010ditelji koristili u svojim pomalo neuspjelim nastojanjima da nas uvjere u va\u017enost infinitezimalnog ra\u010duna. Obja\u0161njenja su sadr\u017eala lisice, ze\u010deve, krivulje potjere i brojne zbunjuju\u0107e diferencijalne jednad\u017ebe , koje su navodno ono \u0161to trebate znati kako biste pratili lisicu koja juri zeca. Uvijek mi je ovo bilo prili\u010dno zabavno. Zamislite samo novinski naslov: Zec je pobjegao zahvaljuju\u0107i lisi\u010dinoj pogre\u0161noj diferencijalnoj jednad\u017ebi.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, neki dan sam nai\u0161ao na nedavni govor Amy Coney Barrett u McConnell Centru Sveu\u010dili\u0161ta Louisville. Prisjetit \u0107ete se, gospo\u0111a Barrett najnoviji je \u010dlan Vrhovnog suda SAD -a. Nominirao ju je Donald Trump krajem 2020. kako bi zamijenila pokojnu Ruth Bader Ginsburg. Tim povodom gospo\u0111a Barret izjavila je da \u201cpravna filozofija nije isto \u0161to i politi\u010dke stranke\u201d, i da njen posao nije \u201codlu\u010divati o predmetima na temelju ishoda koji ja \u017eelim\u201d.<\/p>\n<p>Nekoliko dana kasnije, drugi \u010dlan Vrhovnog suda, sudac Clarence Thomas, izrazio je vrlo sli\u010dan stav. \u201cPonekad mi se ne svi\u0111aju rezultati mojih odluka. Ali nije moj posao odlu\u010divati o predmetima na temelju ishoda koji \u017eelim. Pravna filozofija nije isto \u0161to i politi\u010dke stranke \u201d, rekao je, ponavljaju\u0107i govor Amy Coney Barrett. Mo\u017eda mislite da ovo \u0161to su rekli donosi olak\u0161anje. Trebalo bi biti ohrabruju\u0107e da su \u010dlanovi Vrhovnog suda ljudi koji se mogu uzdi\u0107i iznad ljudskih nedostataka. Ili barem tako ka\u017eu. A mo\u017eda ih brine da im ne vjerujemo.<\/p>\n<p>Prije nekoliko mjeseci pisao sam o Platonovom Protagori i inovativnom knji\u017eevnom sredstvu koje je koristio, o argumentu s ljudskim licem koji se smijao na Sokratovo i Protagorino neslaganje i postupnu zbrku njihovih zaklju\u010daka. Prema Platonovom mi\u0161ljenju, premise su povezane sa zaklju\u010dcima na jedinstvenim na\u010din koji je mogu\u0107e slijediti, a koje ljudski intelekt mora slijediti ina\u010de riskira postati ruglom samog argumenta. Pisao sam da je ovo \u201cnada i obe\u0107anje modernosti \u2013 vjera u inherentnu racionalnost svijeta kao takvog, te u ljudski intelekt koji promatra stvari.\u201d<\/p>\n<p>Pinker,\u00a0 Coney Barrett i Thomas crpe svoje argumente upravo\u00a0 iz ove osnovne postavke. Oni \u010dvrsto vjeruju da je svijet inherentno racionalan i tvrde da je \u201cznanstveno\u201d zaklju\u010divanje na\u0161 najbolji kompas za plovidbu njegovim nemirnim vodama. Drugim rije\u010dima, mi smo poput lisice (ili zeca), s dodatnom predno\u0161\u0107u da poznajemo diferencijalne jednad\u017ebe: \u0161to su i koliko su korisne (dodu\u0161e, ne znamo ba\u0161 kako ih rije\u0161iti).<\/p>\n<p>Kako dakle objasniti paradoks racionalnosti? \u0160to ljude \u010dini slijepima i sprje\u010dava da prihvate \u010dvrste dokaze i jasne zaklju\u010dke? \u0160to ih sprje\u010dava da koriste svoj um?<\/p>\n<p>To nije lako pitanje. Kao prvo, nije to\u010dno da ne koriste svoj um. Koriste itekako, ali ne na na\u010din na koji bismo mi \u017eeljeli. Mo\u017eda je to na\u0161 problem. Mo\u017eda je to zato \u0161to nismo u stanju ispravno prikazati problem ili paradoks. Poku\u0161ajmo onda na drugi na\u010din.<\/p>\n<p>\u0160to je to \u0161to ljude \u010dini sumnji\u010davima kada \u010duju Amy Coney Barrett kako obja\u0161njava da njezina katoli\u010dka vjera ne utje\u010de na njena pravna obrazlo\u017eenja? Je li ta sumnja opravdana? Mo\u017eda i jeste, s obzirom na pozadinu njenog imenovanja u Vrhovni sud. No, kako onda mo\u017eemo uvjerljivo razlikovati ovu, \u201copravdanu\u201d sumnju i, recimo, sumnju koja se o\u010dituje u razmi\u0161ljanju\u00a0 poricatelja cjepiva i pandemije Covida? Ili bilo koje druge tipi\u010dne teorije zavjere? Mo\u017eemo li ih doista razlikovati?<\/p>\n<p>Dolazim do iste slijepe ulice: u isku\u0161enju sam\u00a0 pripisati teorije zavjere, lakovjernost i post-istinu isklju\u010divo traljavom razmi\u0161ljanju ili neznanju, ali to ne poma\u017ee unaprijediti na\u0161e razumijevanje takvih pojava. Paradoks racionalnosti zahtijeva razmi\u0161ljanje, a ne traljava obja\u0161njenja.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/digitalnademokracija.com\/2021\/10\/30\/paradoks-racionalnosti\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Digitalnademokracija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pripisivanje lakovjernosti traljavom razmi\u0161ljanju ili neznanju primamljivo je, ali ne unapre\u0111uje na\u0161e razumijevanje post-istina i teorija zavjere<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":299956,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-331354","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=331354"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331355,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331354\/revisions\/331355"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/299956"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=331354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=331354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=331354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}