![\"https:\/\/hr.sott.net\/image\/s13\/277863\/full\/cross_quarter_day_e14146234223.gif\"](\"https:\/\/hr.sott.net\/image\/s13\/277863\/full\/cross_quarter_day_e14146234223.gif\")
<\/p>\nNo\u0107 vje\u0161tica – eng. Halloween, skra\u0107eno od All Hallows ‘Eve, \u0161to prevedeno zna\u010di “Sveta ve\u010dera” odnosno “No\u0107 uo\u010di Svih Svetih” – astronomski je praznik. Naravno, to je dana\u0161nji potomak iz Samhaina, svetog festivala starih Kelta i Druida na Britanskim ostrvima. No, on je tako\u0111e dan izme\u0111u \u010detvrtine, \u0161to je vjerojatno razlog za\u0161to se Samhain slavio u to doba godine. Drevni ljudi su bili pa\u017eljivi promatra\u010di neba. “\u010cetvrtinski dan” je vi\u0161e ili manje na pola puta izme\u0111u ravnodnevnice (kada Sunce zalazi prema zapadu) i solsticija (kada Sunce zalazi na svojoj najsjevernijoj ili ju\u017enoj to\u010dki na horizontu). No\u0107 vje\u0161tica – 31. Oktobra – za nas na sjevernoj hemisferi je otprilike srednja ta\u010dka izme\u0111u jesenske ravnodnevnice i zimskog solsticija.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, u tradicionalnoj astronomiji postoji osam glavnih sezonskih pododjela svake godine. Oni uklju\u010duju martovski i septembarski ekvinocij, junski i decembarski solsticij, ta \u010detiri \u010detvrtinska dana.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
No\u0107 vje\u0161tica je najstra\u0161niji dan od svih \u010detvrtinskih dana, vjerovatno zato \u0161to dolazi u doba godine kada dani postaju sve kra\u0107i. Na No\u0107 vje\u0161tica, ka\u017eu, da duhovi mrtvih lutaju od zalaska sunca do pono\u0107i. Nakon pono\u0107i – 1. novembra, dan koji danas nazivamo Svi sveti – ka\u017eu da se duhovi vra\u0107aju na po\u010dinak.<\/p>\n
Tradicija je 31. oktobra odredila datum No\u0107i vje\u0161tica. Pravi \u010detvrtinski dan pada na 7. novembra, \u0161to predstavlja odstupanje od otprilike jedne nedjelje. Prema drevnim Keltima, \u010detvrtinski dani ozna\u010davaju po\u010detak – a ne sredinu – sezone.<\/p>\n
Smatra se da se rani prethodnik No\u0107i vje\u0161tica – Samhain – dogodio u no\u0107i kada je zvjezdano jato Plejade kulminiralo u pono\u0107.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, Plejade su se u pono\u0107 popele na svoju najvi\u0161u ta\u010dku na nebu na isti datum, ili blizu istog datuma, kao ovaj \u010detvrtinski dan. U na\u0161e vrijeme, No\u0107 vje\u0161tica obilje\u017eava se 31. novembra, iako se u dana\u0161nje vrijeme pono\u0107na kulminacija sazvje\u017e\u0111a Plejade doga\u0111a 21. novembra.<\/p>\n
Pretpostavljaju\u0107i pomenutu vezu izme\u0111u Samhaina i pono\u0107ne kulminacije Plejada, dva su se doga\u0111aja dogodila na ili blizu istog datuma u 11. vijeku (1001.-1100.) i 12. vijeku (1101.-1200.) Bilo je to nekoliko vjelova prije uvo\u0111enja gregorijanskog kalendara.<\/p>\n
U to vrijeme, kada je julijanski kalendar bio u upotrebi, \u010detvrtinski dan i pono\u0107na kulminacija Plejada pali su – vjerovatno – 31. oktobra ili blizu njega, ali tada je julijanski kalendar bio otprilike za jednu sedmicu neuskla\u0111en s godi\u0161njim dobima. Da je tada bio u upotrebi gregorijanski kalendar, datum proslave \u010detvrtinskog dana dana bio bi 7. novembra. (Izvor: .sott.net)<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
No\u0107 vje\u0161tica je najstra\u0161niji dan od svih \u010detvrtinskih dana, vjerovatno zato \u0161to dolazi u doba godine kada dani postaju sve kra\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":331336,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-331335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=331335"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331349,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331335\/revisions\/331349"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/331336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=331335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=331335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=331335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}