{"id":331250,"date":"2021-10-30T07:44:36","date_gmt":"2021-10-30T05:44:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=331250"},"modified":"2021-10-30T08:12:26","modified_gmt":"2021-10-30T06:12:26","slug":"beskonacno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/30\/beskonacno\/","title":{"rendered":"Beskona\u010dno"},"content":{"rendered":"<p>Danas se smatra da je simbol &#8220;\u221e&#8221; (lemnis) smislio na jedan od dva slede\u0107a na\u010din: ili je bila rije\u010d o varijanti gr\u010dkog omega &#8220;\u03ce&#8221;, \u0161to se rje\u0111e spominje, ili je bila rije\u010d o malo izmijenjenom na\u010dinu zapisivanja rimskog broja 1000, onog koji se jo\u0161 koristio u njegovo doba kao &#8220;CI\u0186&#8221;.<\/p>\n<p>Njema\u010dki fizi\u010dar, matemati\u010dar i astronom Leonard Ojler je Volisov simbol nekoliko decenija kasnije zapisivao kao malo otvorenu petlju.<\/p>\n<p>U modernoj se mistici simbol beskona\u010dnosti poistovje\u0107uje s varijacijom ouroborosa, drevna slika zmije koja jede svoj rep, a koja je tako\u0111e simbolizovala beskona\u010dno. Ouroboros je ponekad nacrtan u obliku osmice kako bi odra\u017eavao ovu identifikaciju &#8211; umjesto u tradicionalnijem kru\u017enom obliku.<\/p>\n<p>Smatra se da beskona\u010dnost donosi jasno\u0107u, fokus i uravnote\u017eeni na\u010din razmi\u0161ljanja kada se simbol crta po tijelu.<\/p>\n<p>Kao rezultat toga, beskona\u010dnost je postala popularan i vrlo smislen dizajn ugra\u0111en u sve, od tetova\u017ea do nakita.<\/p>\n<p>Od podudaranja tetova\u017ea do iscjeljenja i holisti\u010dkih praksi, simbol beskona\u010dnosti dragocjeni je znak povjerenja i vjere u Svemir.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Matemati\u010dki simbol za beskona\u010dno (\u221e) koji se nalazi na novom logou kompanije Facebook poti\u010de iz 1655, a do njega je do\u0161ao engleski matemati\u010dar D\u017eon Volis.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":331221,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-331250","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=331250"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331250\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331290,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331250\/revisions\/331290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/331221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=331250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=331250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=331250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}