{"id":331136,"date":"2021-10-28T09:21:36","date_gmt":"2021-10-28T07:21:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=331136"},"modified":"2021-10-28T09:21:36","modified_gmt":"2021-10-28T07:21:36","slug":"gi-sacuvajmo-sinjajevinu-ponovo-trazi-ukidanje-odluke-vojnom-poligonu-na-sinjajevini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/28\/gi-sacuvajmo-sinjajevinu-ponovo-trazi-ukidanje-odluke-vojnom-poligonu-na-sinjajevini\/","title":{"rendered":"GI Sa\u010duvajmo Sinjajevinu ponovo tra\u017ei ukidanje odluke vojnom poligonu na Sinjajevini"},"content":{"rendered":"<p>Na\u0161a organizacija pozdravila je prvu obostranu komunikaciju koju smo putem pisane korespodencije ostvarili sa predstavnicima Vlade, ali smatramo da ta komunikacija mora pre\u0107i na ve\u0107i nivo, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>Ministarstvo odbrane obavijestilo nas je da je odlu\u010dno da pitanju vojnog poligona na Sinjajevini, \u201cpristupi na stru\u010dan i odgovoran na\u010din, odnosno da se nau\u010dna i stru\u010dna javnost konsultuje i da se utvrde sve \u010dinjenice od zna\u010daja za rje\u0161avanje predmetnog pitanja\u201d. S obzirom na ovakav stav ministarstva i Vlade Crne Gore, a u o\u010dekivanju ukidanja odluke o vojnom poligonu na Sinjajevini donesene u septembru 2019. godine, Gra\u0111anska inicijativa Sa\u010duvajmo Sinjajevinu ponovo apostrofira da poligonu nikako ne mo\u017ee biti mjesto na Sinjajevini, koja se ina\u010de nalazi u okviru me\u0111unarodno za\u0161ti\u0107enog UNESCO podru\u010dja &#8211; tranzicionog podru\u010dja (zone) Biosferinog rezervata \u201cKanjona rijeke Tare\u201d.<\/p>\n<p>Ukazujemo da zbog namjere Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore da Sinjajevinu koristi kao vojni poligon, do sada nije zavr\u0161ena zakonska procedura uspostavljanja za\u0161ti\u0107enog prirodnog dobra na podru\u010dju Sinjajevine, a u skladu sa Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine.<\/p>\n<p>Op\u0161te je poznato da je \u201eStudija za\u0161tite i uspostavljanje za\u0161ti\u0107enog prirodnog dobra na podru\u010dju Sinjajevine\u201c ura\u0111ena od strane Agencije za za\u0161titu prirode i \u017eivotne stredine u julu 2016. godine u okviru projekta \u201eSinjajevina\u201c. Za realizaciju ovog projekta op\u0161tine Mojkovac, Kola\u0161in, \u017dabljak, \u0160avnik i Danilovgrad dobile su sredstva od Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori kroz Me\u0111uop\u0161tinski razvojni grant program.<\/p>\n<p>U okviru IPA projekta \u201eUspostavljanje Natura 2000 u Crnoj Gori\u201c, koji je finansiran od strane Evropske Unije sa tri miliona eura, podru\u010dje Sinjajevine je na osnovu EU standarda u oblasti za\u0161tite prirode identifikovano kao potencijalno podru\u010dje od posebnog interesa za ptice.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, tokom izrade \u201eStudija za\u0161tite i uspostavljanje za\u0161ti\u0107enog prirodnog dobra na podru\u010dju Sinjajevine\u201c, u 2015. i 2016 god, na podru\u010dju Sinjajevine su identifikovana stani\u0161ta i vrste sa dodataka EU Direktive o stani\u0161tima. Tako\u0111e, Crna Gora je du\u017ena da sprovoditi obaveze iz Bernske konvencije s obzirom da je podru\u010dje Sinjajevine, ta\u010dnije Babji zub (Torna) i Gradi\u0161te, identifikovano kao jedno od podru\u010dja u okviru Emerald mre\u017ee kod nas.<\/p>\n<p>Odluka o uspostavljanju vojnog poligona na Sinjajevini donijeta je bez ikakve relevantne studije o dru\u0161tvenom i ekolo\u0161kom uticaju takve akcije, bez otvorene i javne rasprave i su\u0161tinskih pregovora sa direktno pogo\u0111enim stanovni\u0161tvom. Odluka o inauguraciji vojnog poligona u srcu naseljenih, a ekolo\u0161ki neprocjenjivo vrijednihih pa\u0161njaka, proizvoljna je, predstavlja kr\u0161enje Ustava Crne Gore i Me\u0111unarodnih zakona o \u017eivotnoj sredini, kao i Arhuske konvencije UN-a, \u010diji je Crna Gora potpisnik.<\/p>\n<p>Kao drugi najve\u0107i planinski pa\u0161njak Evrope Sinjajevina predstavlja ekstremno rijedak poloprivredni (sto\u010darski) potencijal, a njen jedinstveni biodiverzitet proizvod je milenijuma koadaptacije tradicionalnih ljudskih aktivnosti i dinamike prirodnog svijeta. Sinjajevina je mjesto gdje se sve do danas odr\u017eao vjekovni pastirski identitet i kultura jedinstvene vrijednosti. Danas ova planina predstavlja podru\u010dje brzog razvoja odr\u017eivog eko-turizma, etno-turizma i planinarenja. Snjegovi Sinjajevine\u00a0 predstavljaju glavni izvor vode za rijeke Taru i Mora\u010du koje pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu, istra\u017eiva\u010dki projekat \u201eInspiring rural heritage: Sustainable practices to protect and conserve mountain landscapes\u201c (IRIS), koji finansira Evropska Unija, a u \u010diju je realizaciju uklju\u010deno vi\u0161e evropskih univerziteta kao i Univerzitet Crne Gore, obuhvatio je i Sinjajevinu. Naime, projekat se sprovodi u pet dr\u017eava u periodu od 2020. do 2024, a Sinjajevina je jedna od pet evrpskih ta\u010daka istra\u017eivanja jer je me\u0111unarodno poznata po svojoj izuzetnoj prirodnoj i kulturnoj vrijednosti.<\/p>\n<p>Sigurni smo da \u0107e Vlada Crne Gore i Ministarstvo odbrane uzeti u obzir me\u0111unarodna i nezavisna iskustva kada je u pitanju ovako specifi\u010dno podru\u010dje kakvo je Sinjajevina, te da \u0107e tijesno sara\u0111ivati sa evropskim nau\u010dnim timom koji rukovodi projektom IRIS.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gra\u0111anska inicijativa Sa\u010duvajmo Sinjajevinu uputila je dopis premijeru Zdravku Krivokapi\u0107u i ministarki odbrane Oliveri Injac, sa zahtjevom za sastanak na kojem bi se razgovaralo o rje\u0161avanju problema vojnog poligona na Sinjajevini, te uspostavljanju za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja na toj planini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305544,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-331136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=331136"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":331137,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/331136\/revisions\/331137"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=331136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=331136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=331136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}