{"id":330898,"date":"2021-10-25T07:56:35","date_gmt":"2021-10-25T05:56:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=330898"},"modified":"2021-10-25T10:06:14","modified_gmt":"2021-10-25T08:06:14","slug":"%e2%80%8bkolonijalni-dug-i-reparacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/25\/%e2%80%8bkolonijalni-dug-i-reparacije\/","title":{"rendered":"\u200bKolonijalni dug i reparacije"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Broulaye Bagayoko<\/strong><\/p>\n<p>Pod ropstvom je, jo\u0161 od po\u010detka \u0161esnaestog stolje\u0107a, bilo na milione porodica \u0161irom Afrike. Zlato, najzna\u010dajniji prirodni resurs Afrike, punilo je d\u017eepove francuskih banaka. \u017dil Feri, predsjednik Francuskog vije\u0107a, objavio je 1885. godine: \u201cBogatim zemljama kolonije predstavljaju najprofitabilnije ulaganje kapitala.\u201d<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Vezana pomo\u0107<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Mnogim afri\u010dkim zemljama, nakon \u0161to su zadobile nezavisnost, ostavljen je nametnuti kolonijalni dug koji je preba\u010den na novouspostavljene nezavisne vlade.<\/p>\n<p>Tokom Hladnog rata, zajmovi su mamili afri\u010dke zemlje da se udalje od socijalisti\u010dkih politika, i nagra\u0111ivali korumpirane afri\u010dke vlade zbog stvaranja pogodnog tla za strane investicije umjesto stavljanja u fokus dobrobiti sopstvenih gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Vezana pomo\u0107 je postala karakteristi\u010dna na afri\u010dkom kontinentu. Na primjer, jedna dr\u017eava mo\u017ee pozajmiti 1 milion CFA franaka Maliju u isto vrijeme nametaju\u0107i mu kamatu.<\/p>\n<p>Ovaj zajam daje se pod uvjetom da Mali kupi robu u vrijednosti od 1 milion CFA franaka od iste te zemlje koja je navodni \u201cdonor\u201d.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Kolonizatori<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Ovo je kao krajnji rezultat imalo to da se indirektno pomagalo kompanijama u Globalnom sjeveru, dok se istovremeno teret kamata stavljao na le\u0111a afri\u010dkog naroda.<\/p>\n<p>Svaka historijska \u201cinvesticija\u201d u vidu puteva, \u017eeljeznica, luka pokrenuta je kako bi se olak\u0161ao izvoz afri\u010dkih prirodnih resursa u centre evropskih metropola. Tunis se \u010dak zadu\u017eio kako bi vratio sopstvenu zemlju od kolonizatora.<\/p>\n<p>I dok robovi nikada nisu dobili nikakvu od\u0161tetu, britanska vlada je i 2015. godine pla\u0107ala od\u0161tetu vlasnicima robova koji su izgubili imovinu nakon ukidanja ropstva.<\/p>\n<p>Ju\u017ene dr\u017eave, bogate mineralima, prisiljene su izvoziti sve vi\u0161e mineralnih resursa kako bi odr\u017eale industrije u razvijenim zemljama.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Nerazvijenost<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Plja\u010dka i izrabljivanje kolonijalnih ekonomija doprinijelo je nerazvijenosti ovih zemalja i kreiralo one koje zovemo \u201cekonomskim migrantima\u201d. Mnoge kolonizirane dr\u017eave nikada se nisu oporavile od ove plja\u010dke.<\/p>\n<p>Francuska je prijetila Haitiju jo\u0161 jednim vojnim napadom i ponovnim uspostavljanjem ropstva ukoliko ne plate kompenzaciju u vrijednosti od 150 miliona zlatnih franaka.<\/p>\n<p>Svjetska banka je 1950-ih godina podr\u017eavala kolonijalne sile kroz bespovratna sredstva.<\/p>\n<p>Odre\u0111eni uvjeti pod kojima su zemlje dobijale zajmove, uklju\u010duju\u0107i mjere kontrole stanovni\u0161tva, nerazmjerno su poga\u0111ali siroma\u0161ne \u017eene.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Dug<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Belgija je dug koji je nastao tokom belgijske kolonijalne vladavine u Kongu prebacila na Svjetsku banku. Kongo je dobio 120 miliona dolara u zajmovima, od kojih je 105.4 miliona dolara potro\u0161eno u Belgiji.<\/p>\n<p>\u201cKolonizacija je zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti\u201d, izjavio je Emanuel Makron u februaru 2017. u Al\u017eiru.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Zlo\u010dini<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Doista nije dovoljno samo priznati ih: za ove zlo\u010dine se mora suditi i izvr\u0161iti reparacija. Prvi stvarni korak bio bi priznati da su dr\u017eave koje se smatraju \u201czadu\u017eenima\u201d ustvari kreditori i tako ispraviti ovakav pogled na svijet.<\/p>\n<p>Drugi korak bio bi platiti od\u0161tetu za ove ljudske, ekonomske i ekolo\u0161ke zlo\u010dine koji su po\u010dinjeni tokom historije, u skladu sa govorom Tomasa Sankare, 37. predsjednika Burkine Faso, 29. jula 1987. godine, na 25. samitu Organizacije afri\u010dkog jedinstva u Etiopiji.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/prijevodi\/kolonijalni-dug-i-reparacije-5020\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Prometej<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201cKolonizacija je zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti\u201d, izjavio je Emanuel Makron u februaru 2017. u Al\u017eiru.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330899,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-330898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330898"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":330900,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330898\/revisions\/330900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}