{"id":330848,"date":"2021-10-24T07:40:03","date_gmt":"2021-10-24T05:40:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=330848"},"modified":"2021-10-24T07:40:03","modified_gmt":"2021-10-24T05:40:03","slug":"sto-ciscenje-snijega-ima-s-rodnom-ravnopravnoscu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/24\/sto-ciscenje-snijega-ima-s-rodnom-ravnopravnoscu\/","title":{"rendered":"\u0160to \u010di\u0161\u0107enje snijega ima s rodnom ravnopravno\u0161\u0107u?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Martina Bosak<\/strong><\/p>\n

Orodnjavanje prora\u010duna? Zvu\u010di kao jo\u0161 jedan ideolo\u0161ki izum ljevice. Kakve veze ima spol s makroekonomijom? Predstavnici konzervativnih opcija ponovno bi se primili za glavu i najvjerojatnije iznijeli lavinu istih ili sli\u010dnih komentara pri samom spomenu ovog koncepta. No, rodno osjetljivi prora\u010dun nije nerazumljiv i nepoznat samo konzervativcima, nego i \u0161iroj hrvatskoj javnosti, pa \u010dak i onima koji su ga du\u017eni implementirati.<\/p>\n

\u0160to su lokalne vlasti Stockholma zaklju\u010dile nakon provedbe analize politike \u010di\u0161\u0107enja snijega iz rodno osjetljive perspektive? Da na \u0161vedskim cestama prevladavaju mu\u0161karci. \u017dene obi\u010dno hodaju, voze bicikl ili koriste javni prijevoz. Sve do 2015. godine u Stockholmu su se kao prioritet \u010distile ceste i autoceste. Danas nogostupi i biciklisti\u010dke staze imaju prednost.<\/p>\n

Rodno osjetljivi prora\u010dun noviji je pristup izradi dr\u017eavnog prora\u010duna. On ne podrazumijeva odvojeni prora\u010dun za \u017eene ili odre\u0111eni postotak javnih resursa izdvojen za promicanje rodne ravnopravnosti, a tako\u0111er niti \u010dinjenicu da \u0107e prora\u010dun biti kori\u0161ten 50:50 od strane \u017eena i mu\u0161karaca. Rodno osjetljivi prora\u010dun uzima u obzir potrebe svakog pojedinca, odnosno korisnice prora\u010dunskih sredstava, te se temeljem takvih zaklju\u010daka kasnije kreiraju politike i programi.<\/p>\n

Kao \u0161to vidimo iz Stockholmskog primjera, programi i usluge mogu imati negativan utjecaj na odre\u0111eni spol ako se pri njihovoj izradi ne uzmu u obzir potrebe razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina. U prethodnoj re\u010denici, kao i u budu\u0107im re\u010denicama ovog teksta, koristila sam termin \u201espol\u201c u situacijama kada bi se u engleskom jeziku koristio izraz \u201erod\u201c zato \u0161to politike rodne ravnopravnosti u hrvatskom politi\u010dkom diskursu jo\u0161 uvijek u ve\u0107ini slu\u010dajeva koriste termin \u201espol\u201c za oba zna\u010denja (izme\u0111u ostalog, imamo Zakon o ravnopravnosti spolova).<\/p>\n

Predodre\u0111ene uloge, obaveze i zadaci name\u0107u \u017eenama i mu\u0161karcima razli\u010dita iskustva koje politika, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, adresira na jednak na\u010din \u2013 \u201epo mjeri\u201c mu\u0161karaca. Mu\u0161karci su ti koji u ve\u0107ini slu\u010dajeva donose odluke, koriste\u0107i, naravno, svoju perspektivu u kreiranju politika. Takve \u201epolitike za sve\u201c, osim na stvaranje dru\u0161tvene nejednakosti, mogu imati utjecaj i na gospodarsku aktivnost dr\u017eave.<\/p>\n

Neki od primjera posljedica \u201epolitika za sve\u201c su ni\u017ea stopa zaposlenosti \u017eena i ni\u017ee pla\u0107e u odnosu na mu\u0161karce. Te dru\u0161tvene nejednakosti javljaju se zbog toga \u0161to \u017eene ve\u0107inom obavljaju nepla\u0107eni ku\u0107anski rad pa su manje prisutne na tr\u017ei\u0161tu rada. One su te koje ra\u0111aju, kuhaju, \u010diste i odgajaju djecu. Mu\u0161karci ostaju na tr\u017ei\u0161tu rada. Razli\u010dito sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu rada kona\u010dno rezultira ni\u017eom stopom zaposlenosti, ali i ni\u017eim pla\u0107ama i mirovinama \u017eena u odnosu na mu\u0161karce.<\/p>\n

Kakve to ima posljedice na ekonomiju? Prema analizi Cuberesa and Teigniera, prepreke sudjelovanju \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada smanjuju ukupnu produktivnost i proizvodnju po stanovniku, \u0161to direktno utje\u010de na BDP. S obzirom na to da taj makroekonomski indikator funkcionira kao sveobuhvatna ocjena zdravlja ekonomije u zemlji, smanjenje njegove vrijednosti ukazuje i na pandemiju rodne neravnopravnosti koja ne jenjava.<\/p>\n

\n

Koja je cijena stereotipa?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Novopostavljeni prioriteti u Stockholmu primjer su rodno osjetljivog prora\u010duna, odnosno na\u010dina na koji nevladine udruge u suradnji s donositeljima odluka procjenjuju utjecaj javne potro\u0161nje na \u017eene i mu\u0161karce. Lokalne vlasti prvo su usporedile koli\u010dinu novca potro\u0161enu na \u017eene i mu\u0161karce, a zatim sagledale posljedice.<\/p>\n

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) u svom pojmovniku navodi da su politike ili programi za koje se pretpostavlja da jednako utje\u010du na mu\u0161karce i na \u017eene zapravo \u201egender-blind\u201c (rodno slijepe). To zna\u010di da ne priznaju postojanje rodnih uloga nametnutih mu\u0161karcima i \u017eenama u razli\u010ditim dru\u0161tvenim kontekstima, izme\u0111u ostaloga i ekonomskom. Takve gender-blind politike i programi vrlo \u010desto slijede stereotipe svojih predlagatelja. U Stockholmu je to zna\u010dilo sustav upravljanja prijevozom koji je zanemarivao potrebe polovice svojih gra\u0111anki. U Hrvatskoj to uklju\u010duje, na primjer, dru\u0161tvenu nejednakost izra\u017eenu u 10,5% ni\u017eoj stopi zaposlenosti \u017eena i\u00a0 11,5% jaza u pla\u0107ama. Rodno neutralnim politikama \u017eene se neprestano gura u stereotipizirana zanimanja s puno manjim dohotkom, kao \u0161to su obrazovanje ili zdravstvo\u00a0 (tamo \u010dine preko 75%), dok, na primjer, u \u201emu\u0161kim\u201c poslovima ra\u010dunalnog programiranja s puno ve\u0107i dohotkom, \u017eene \u010dine samo 28,9%. Stereotipi predlagatelja stavljaju \u017eene u ulogu njegovateljice \u010dak i pri odabiru obrazovanja.<\/p>\n

Me\u0111utim, stereotipi ne prijete samo \u201eneutralnim\u201c programima, nego se mogu uo\u010diti i pri izradi programa namijenjenih isklju\u010divo odre\u0111enom spolu. To je vidljivo iz projekta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji \u201eZa\u017eeli\u201c (financiran novcem iz Europskog socijalnog fonda) koji, iako usmjeren na zapo\u0161ljavanje osjetljive skupine \u017eena, podr\u017eava rodnu ulogu \u017eene kao njegovateljice kojoj pri tome ispla\u0107uje minimalna sredstva za obavljanje rada brige.<\/p>\n

Usprkos tome \u0161to neke vlade ula\u017eu napore u dono\u0161enje i provedbu politika postizanja rodne ravnopravnosti, bez rodne analize prihoda i rashoda dr\u017eavnog prora\u010duna \u010dak i one politike usmjerene ka osna\u017eivanju odre\u0111enog spola mogu doprinijeti pove\u0107anju nejednakosti u dru\u0161tvu. Me\u0111utim, politi\u010dari i dalje tvrde da se u ekonomiji radi o skupnim vrijednostima poput stopa inflacije, a ne o \u017eenama i mu\u0161karcima. No, \u010dak i makroekonomske politike mogu imati rodni u\u010dinak.<\/p>\n

Uzmimo za primjer rodno neutralne politike reguliranja tr\u017ei\u0161ta. Jednaka pravila za sve stavljaju ve\u0107i teret na le\u0111a \u017eena. Primjer tome je \u201epink tax\u201c ili fenomen da su proizvodi namijenjeni \u017eenama obi\u010dno skuplji od proizvoda za mu\u0161karce. Federalna agencija za suzbijanje diskriminacije (ADS) u Njema\u010dkoj je usporedila \u2013 kori\u0161tenjem roze ili plave boje \u2013 oko 1700 proizvoda koji ciljaju odre\u0111eni spol. Usporedbom su dobili rezultate da su rozi proizvodi skuplji od plavih. Jedan takav rozi proizvod je i pakiranje britvica u supermarketu Aldi, koje su s popustom 0,6 eura skuplje od plave verzije britvica \u201eza mu\u0161karce\u201c. Niti pru\u017eanje usluga nije puno druga\u010dije. \u0160i\u0161anje \u017eena je 12,5 eura skuplje nego \u0161i\u0161anje mu\u0161karaca. Kemijsko \u010di\u0161\u0107enje \u017eenske ko\u0161ulje u prosjeku ko\u0161ta 1,80 eura vi\u0161e. Samo pro\u0161etajte do obli\u017enje prodavaonice DM-a i vidjet \u0107ete da ni mi nismo po\u0161te\u0111eni ovog fenomena.<\/p>\n

\n

Primjena rodno osjetljivog prora\u010duna<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Iako se u gotovo svim aspektima financiranja politika sredi\u0161nje i lokalne vlasti mogu vidjeti razli\u010dite posljedice na mu\u0161karce i \u017eene, neke su od tih politika posebno va\u017ene za rodnu ravnopravnost. Radova na hrvatskom jeziku na temu analize financiranja politika iz perspektive rodno osvije\u0161tenog prora\u010duna gotovo da i nema, osim hvalevrijedne doktorske disertacije Ane Marije Sikiri\u0107 Simi\u010di\u0107, docentice na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. U njoj je autorica posebno istaknula zna\u010daj odgoja i obrazovanja djece u postizanju jednakosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca. To je spomenula ba\u0161 iz razloga jer, na primjer, pred\u0161kolski odgoj olak\u0161ava ili ote\u017eava, ovisno o dostupnosti usluge, rodnu ulogu polovice stanovni\u0161tva Hrvatske, pa kao takav izravno utje\u010de i na njihov socio-ekonomski status. Koliko \u0107e \u017eene dnevno vremena posvetiti pla\u0107enom radu ovisi o njihovim mogu\u0107nostima uskla\u0111ivanja profesionalnih obveza s obiteljskima. Bez obzira na postojanje podataka o tome da \u017eene 18 sati tjedno vi\u0161e od mu\u0161karaca provode obavljaju\u0107i nepla\u0107eni ku\u0107anski rad, Hrvatska i dalje pristaje biti jedna od zemalja \u010dlanica Europske unije s najni\u017eim brojem djece obuhva\u0107ene uslugama pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja.<\/p>\n

Netko \u0107e mo\u017eda postaviti pitanje: \u201cZar nije dovoljan gospodarski rast i napredak dr\u017eave da bi se pove\u0107ao broj \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada?\u201d Razlika u zaposlenosti od 12% izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca u Europskoj uniji govori upravo suprotno. Sli\u010dno zaklju\u010duje i Sikiri\u0107 Simi\u010di\u0107 u svojoj disertaciji. Naime, pove\u0107anjem op\u0107e stope zaposlenosti pove\u0107ava se i razlika izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena jer mu\u0161karci u vrijeme gospodarskog napretka \u010desto imaju ve\u0107i pristup novootvorenim radnim mjestima. Imaju \u010dak i prednost u onima u kojima prevladava \u017eenska radna snaga. Za\u0161to je tome tako? Neproporcionalna podjela ku\u0107anskog rada izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca i ovdje uzvra\u0107a udarac. Na to ukazuju i podaci analize Sikiri\u0107 Simi\u010di\u0107 kojima direktno dovodi u korelaciju ni\u017eu stopu zaposlenosti s porastom broja djece do \u0161est godina. Stoga kona\u010dno zaklju\u010duje da izdvojeni javni rashodi za usluge pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja imaju pozitivan utjecaj na stopu zaposlenosti \u017eena.<\/p>\n

Ovakva ili sli\u010dna primjena alata rodno osjetljivog prora\u010duna na javne rashode ima broje pozitive u\u010dinke u razli\u010ditim dr\u017eavama, a jedan od tih primjera je i (mo\u017eda pomalo neo\u010dekivano) Indija. Tamo je rodno osjetljiv prora\u010dun prvi puta usvojen 2000. godine na razini federalne unije, a zatim je primjena uslijedila u 16 od 29 saveznih dr\u017eava. Fokus inicijativa za uvo\u0111enje rodno osjetljivog prora\u010duna varirao je po dr\u017eavama, ali se op\u0107enito temeljio na identificiranju ciljeva za pobolj\u0161anje \u017eivota djevoj\u010dica i \u017eena, kao \u0161to su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb.<\/p>\n

S obzirom na to da Indija u ve\u0107ini svojih saveznih dr\u017eava ima problem manjeg upisa djevoj\u010dica u osnovne i srednje \u0161kole u odnosu na dje\u010dake, rodna analiza je ukazala na potrebu pove\u0107anja broja upisa za djevoj\u010dice. Savezne dr\u017eave s rodno osjetljivim prora\u010dunom su zaklju\u010dile da ve\u0107i prihodi ne vode nu\u017eno ve\u0107oj ravnopravnosti spolova pri upisu u \u0161kole pa su kreirale posebne programe pove\u0107anja broja djevoj\u010dica u obrazovanju. To je rezultiralo \u010dinjenicom da su one imale ve\u0107i napredak u pogledu rodne ravnopravnosti pri upisu u osnovne \u0161kole od onih dr\u017eava bez primjene rodno osjetljivog prora\u010duna, a \u0161to sugerira pozitivnu ulogu rodnog prora\u010duna u pobolj\u0161anju rodne ravnopravnosti.<\/p>\n

\n

Inicijative iz na\u0161eg kraja?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prometni slu\u017ebenici iz Stockholma spoznali su nejednakost u sustavu \u010di\u0161\u0107enja snijega tek analiziraju\u0107i rashode iz rodne perspektive. No, osim te spoznaje, grad je imao koristi i na druge na\u010dine. Na podru\u010djima gdje je \u010di\u0161\u0107enje nogostupa imalo prednost zimske ozljede i padovi su se smanjili, a time i optere\u0107enje zdravstvenog sustava. Tako\u0111er, manji broj automobila na cestama nije toliko zaga\u0111ivao zrak.<\/p>\n

U Hrvatskoj ne postoje iste ili sli\u010dne inicijative koje bi se kontinuirano bavile problematikom rodno osjetljivog prora\u010duna. Ono \u0161to postoji su tek poku\u0161aji razumijevanja primjene alata rodno osjetljivog prora\u010duna, a koji su, za sada, kratkoro\u010dnog djelovanja.<\/p>\n

Na razini dr\u017eavnog prora\u010duna Ministarstvo financija Republike Hrvatske je napravilo djelomi\u010dnu analizu utjecaja na pojedini spol temeljem podataka o izvr\u0161enju za 2008. i 2009. godinu. Od svih tijela dr\u017eavne uprave zatra\u017eili su dostavu podataka o rashodima usmjerenim na odre\u0111eni spol te rashode usmjerene na ostvarivanje jednakih mogu\u0107nosti. Tada su utvrdili da je samo 0,01% ukupnih rashoda dr\u017eavnog prora\u010duna za 2008. godinu bilo usmjereno jednom spolu. U 2009. godinu taj postotak je bio jo\u0161 i manji. Premda korisna u datom trenutku, ova analiza je bila jednokratna, isklju\u010divo kvantitativne prirode i bez politika koje bi slijedile provedbu njezinih rezultata.<\/p>\n

Na razini lokalnih prora\u010duna primjer dobre prakse predstavlja Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba koje je 2019. godine svom programu uvrstilo mjere za dono\u0161enje rodno osjetljivog prora\u010duna. Time je pokrenuta inicijativa izrade analize stvarnog utjecaja javnih rashoda na \u017eene i mu\u0161karce. Vanjskom analizom sagledani su planirani iznosi prikazani u prora\u010dunu Grada Zagreba sa svrhom nagla\u0161avanja aktivnosti koje nedvojbeno olak\u0161avaju uskla\u0111ivanje privatnog i poslovnog \u017eivota \u017eenama i mu\u0161karcima pa kao takve i utje\u010du na zapo\u0161ljavanje, a i planiranje obiteljskog \u017eivota.<\/p>\n

No, Sikiri\u0107 Simi\u010di\u0107 u svojem \u010dlanku \u201eInicijativa rodno osjetljiva prora\u010duna u Gradu Zagrebu\u201c navodi da takvom analizom \u201enije mogu\u0107e izvesti zaklju\u010dak o rodnoj osjetljivosti prora\u010duna Grada Zagreba\u201c te predla\u017ee daljnje korake ka postizanju istoga. Inicijative za uvo\u0111enje rodno osjetljiva prora\u010duna se tako\u0111er spominju na razini lokalne samouprave Primorsko-goranske \u017eupanije, posebice u Pazinu. Analiza dr\u017eavnih i lokalnih prora\u010duna iz perspektive rodne ravnopravnosti trebala bi svakako biti detaljnija, sveobuhvatnija i nikako jednokratna. Drugih inicijativa do danas nije bilo.<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) u svom pojmovniku navodi da su politike ili programi za koje se pretpostavlja da jednako utje\u010du na mu\u0161karce i na \u017eene zapravo \u201egender-blind\u201c (rodno slijepe). To zna\u010di da ne priznaju postojanje rodnih uloga nametnutih mu\u0161karcima i \u017eenama u razli\u010ditim dru\u0161tvenim kontekstima, izme\u0111u ostaloga i ekonomskom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330849,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-330848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330848"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":330850,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330848\/revisions\/330850"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}