{"id":330549,"date":"2021-10-19T20:28:04","date_gmt":"2021-10-19T18:28:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=330549"},"modified":"2021-10-19T20:28:04","modified_gmt":"2021-10-19T18:28:04","slug":"kljucni-nalazi-izvjestaja-ek-o-crnoj-gori-za-2021-temeljne-oblasti-pristupnog-procesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/19\/kljucni-nalazi-izvjestaja-ek-o-crnoj-gori-za-2021-temeljne-oblasti-pristupnog-procesa\/","title":{"rendered":"Klju\u010dni nalazi Izvje\u0161taja EK o Crnoj Gori za 2021 -Temeljne oblasti pristupnog procesa"},"content":{"rendered":"

Kada je rije\u010d o politi\u010dkim kriterijumima<\/strong>, izvje\u0161tajni period su obilje\u017eile tenzije i nepovjerenje me\u0111u politi\u010dkim akterima. Duboka polarizacija izme\u0111u nove vladaju\u0107e ve\u0107ine i opozicije trajala je tokom 2020. i dodatno se poja\u010dala u postizbornom periodu. Usijani odnosi i nepovjerenje podsticali su \u010deste eskalacije i dodatno pogor\u0161ali politi\u010dke podjele, uklju\u010duju\u0107i i unutar vladaju\u0107e ve\u0107ine. Parlamentarni izbori rezultirali su promjenom vladaju\u0107e koalicije i promijenili dinamiku izme\u0111u dr\u017eavnih organa, te ukazali na potrebu za pronala\u017eenjem ravnote\u017ee u novom politi\u010dkom ambijentu, uklju\u010duju\u0107i i pitanja koja se ti\u010du \u200b\u200bvjerskih zajednica i etni\u010dke pripadnosti, koja su dominirala politi\u010dkom agendom tokom izvje\u0161tajnog perioda. Trvenje izme\u0111u izvr\u0161ne i zakonodavne vlasti usporilo je reformske napore. U decembru 2020, Skup\u0161tina je izabrala 42. Vladu Crne Gore, \u010dime je broj ministarstava zna\u010dajno smanjen. Ovo je prva Vlada u Crnoj Gori koju uglavnom \u010dine eksperti koji nisu vezani za politi\u010dke partije.<\/p>\n

U svom kona\u010dnom izvje\u0161taju o parlamentarnim izborima iz 2020, ograni\u010dena misija za posmatranje izbora Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi \u00a0(OSCE\/ODIHR) preporu\u010dila je sveobuhvatnu reformu kako bi se uskladio izborni pravni okvir i uredili svi klju\u010dni aspekti izbora, kroz inkluzivan proces, dovoljno prije sljede\u0107ih izbora. U decembru 2020, Skup\u0161tina je osnovala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa zadatkom da sprovede zakonodavne reforme do kraja 2021. Napredak je bio spor usljed po\u010detnih ka\u0161njenja i periodi\u010dnih bojkota. Skup\u0161tina je smijenila predsjednika Dr\u017eavne izborne komisije (DIK) u junu 2021, a imenovanje novog predsjednika je jo\u0161 uvijek na \u010dekanju u Skup\u0161tini. Potrebni su kontinuirani napori za pove\u0107anje profesionalnosti, transparentnosti i odgovornosti DIK-a.<\/p>\n

U 2021. su odr\u017eani lokalni izbori u dvije op\u0161tine. Uprkos me\u0111upartijskom dogovoru da se svi lokalni izbori odr\u017ee istog dana, pravni okvir i dalje predvi\u0111a njihovo odr\u017eavanje u razli\u010dito vrijeme, \u0161to dovodi do stanja gotovo stalne predizborne kampanje na nacionalnom i lokalnom nivou. Ostaje da se obezbijedi vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na takozvanu \u201eaferu Koverta\u201c.<\/p>\n

Nedostatak konstruktivnog anga\u017emana svih parlamentarnih aktera sprije\u010dio je smislen politi\u010dki dijalog, dodatno polarizuju\u0107i politi\u010dki ambijent. Bojkot plenarnih sjednica od strane ve\u0107ine poslanika, iz redova opozicije i vladaju\u0107e ve\u0107ine, uzrokovao je obustavu odlu\u010divanja u Skup\u0161tini tokom 2021. Skup\u0161tina je pobolj\u0161ala transparentnost svog rada kroz komunikaciju s javno\u0161\u0107u, te generalno poja\u010dala svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu.<\/p>\n

Vladaju\u0107a ve\u0107ina je \u010desto inicirala ili donosila zakone po ubrzanom postupku, bez potrebnih javnih konsultacija i bez odgovaraju\u0107eg uzimanja u obzir zahtjeva iz procesa pristupanja EU. Skup\u0161tina treba tek da poka\u017ee u praksi svoju posve\u0107enost evropskom programu reformi Crne Gore i pobolj\u0161a koordinaciju sa Vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa. Skup\u0161tina bi trebalo da oja\u010da profesionalne i stru\u010dne kapacitete administrativnog kadra i pobolj\u0161a politi\u010dku zastupljenost \u017eena.<\/p>\n

Sada\u0161nji sastav Skup\u0161tine je bez presedana u istoriji Crne Gore. Treba da nastoji da postigne \u0161irok me\u0111upartijski i dru\u0161tveni konsenzus o reformama vezanim za EU, \u0161to je od klju\u010dnog zna\u010daja za dr\u017eavu kako bi napredovala na putu ka EU. Jasno je da je potrebno aktivno i konstruktivno u\u010de\u0161\u0107e svih strana kako bi se pove\u0107ala parlamentarna odgovornost, nadzor nad izvr\u0161nom vla\u0161\u0107u, demokratski nadzor, pobolj\u0161ao kvalitet zakonodavstva, te za klju\u010dna imenovanja. Skup\u0161tina do sada nije mogla da osigura potrebnu dvotre\u0107insku ve\u0107inu za va\u017ena sudska imenovanja, pa su klju\u010dne funkcije pravosudnog sistema i dalje popunjene na principu vr\u0161ilaca du\u017enosti.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o upravljanju<\/strong>, postoji potreba za ja\u010danjem u\u010de\u0161\u0107a zainteresovanih strana i Vladinih kapaciteta za sprovo\u0111enje reformi. Skup\u0161tina je u decembru 2020. izabrala 42. Vladu Crne Gore. Broj ministarstava smanjen je na 12; \u017eene su na \u010delu \u010detiri od njih. Novi sastav Vlade \u010dini prva ekspertska Vlada u Crnoj Gori, a samo mjesto potpredsjednika Vlade pripada lideru jedne politi\u010dke partije. Vlada je usvojila i novi nacionalni program za pristupanje EU za period 2021-2023. Pregovara\u010dka struktura je zna\u010dajno oslabljena ostavkom ili smjenom 110 njenih \u010dlanova, uklju\u010duju\u0107i 16 pregovara\u010da za poglavlja i 24 \u0161efa radnih grupa. Ve\u0107ina ovih klju\u010dnih pozicija i dalje je upra\u017enjena. Pod svojim novim rukovodstvom, neka od klju\u010dnih ministarstava nisu pokazala dovoljno posve\u0107enosti i konstruktivnog anga\u017emana u procesu pristupanja EU.<\/p>\n

Uloga civilnog dru\u0161tva<\/strong> se prepoznaje i promovi\u0161e, ali je potrebno dodatno pobolj\u0161ati postoje\u0107i pravni i institucionalni okvir kako bi se oja\u010dali mehanizmi konsultacija i saradnje izme\u0111u dr\u017eavnih institucija i civilnog dru\u0161tva u kontekstu procesa pristupanja EU.<\/p>\n

Crna Gora je umjereno spremna za reformu javne uprave<\/strong>. Sve u svemu, u izvje\u0161tajnom periodu je postignut ograni\u010den napredak. Promjena vlasti i parlamentarne ve\u0107ine ozbiljno je pogodila dr\u017eavnu slu\u017ebu: izmjenama Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima sni\u017eeni su uslovi za kompetentnost, nezavisnost i zapo\u0161ljavanje dr\u017eavnih slu\u017ebenika zasnovano na zaslugama. \u0160tavi\u0161e, nedavna reorganizacija javne uprave dovela je do zna\u010dajnih kadrovskih promjena, uklju\u010duju\u0107i i na vi\u0161im nivoima, ugro\u017eavaju\u0107i kapacitet Crne Gore da zadr\u017ei iskusan kadar kada je rije\u010d o pitanjima vezanim za proces pristupanja EU u mnogim sektorima. Potrebna je sna\u017ena politi\u010dka volja za efikasnu depolitizaciju javnog sektora, optimizaciju dr\u017eavne uprave i sprovo\u0111enje prinicipa odgovornosti rukovodilaca.<\/p>\n

Crna Gora je i dalje umjereno spremna za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosu\u0111a i osnovnih prava<\/strong> i ukupno je postigla ograni\u010den napredak, s ograni\u010denim rezultatima u pogledu odgovornosti. Nije postignut napredak u oblasti pravosu\u0111a, a implementacija klju\u010dnih pravosudnih reformi stagnira. Jo\u0161 uvijek nedostaje odlu\u010dna politi\u010dka posve\u0107enosti potrebna za de-blokiranje va\u017enih segmenata tih reformi, a brojna imenovanja u pravosu\u0111u i dalje su na \u010dekanju u Parlamentu zbog nemogu\u0107nosti da se obezbijedi kvalifikovana ve\u0107ina. Uprkos proaktivnijem pristupu Agencije za spre\u010davanje korupcije, korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost. \u0160to se ti\u010de osnovnih prava, Crna Gora je nastavila da ispunjava obaveze iz me\u0111unarodnih instrumenata i pravne tekovine o ljudskim pravima. Me\u0111utim, i dalje postoje izazovi u osiguravanju efikasne primjene nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima. Ostvaren je ograni\u010den napredak u oblasti slobode izra\u017eavanja.<\/p>\n

Crna Gora je dostigla odre\u0111eni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije<\/strong>. Postigla je ograni\u010den napredak, pri \u010demu su djelimi\u010dno ispunjene pro\u0161logodi\u0161nje preporuke u pogledu daljih rezultata kada je rije\u010d o suzbijanju i spre\u010davanju korupcije i naporima Agencije za spre\u010davanje korupcije u rje\u0161avanju izazova s kojima se suo\u010dava. Potrebno je dodatno pobolj\u0161ati bilans ostvarenih rezultata u pogledu zaplijene i oduzimanja imovine. Agencija za spre\u010davanje korupcije (ASK) je pokazala proaktivniji pristup pod novim rukovodstvom, posebno u pogledu ja\u010danja komunikacionih i aktivnosti za uklju\u010divanje \u0161ire javnosti, medija i civilnog dru\u0161tva, te u rje\u0161avanju aktivnih predmeta naslije\u0111enih iz prethodnih godina. Uprkos ovom pozitivnom trendu, i dalje su prisutni izazovi u pogledu nezavisnosti Agencije, odre\u0111ivanja prioriteta, selektivnog pristupa i kvaliteta njenih odluka, te zahtijevaju stalne napore u tom smislu. Korupcija je i dalje prisutna u mnogim podru\u010djima. Postoji potreba za sna\u017enom politi\u010dkom voljom za efikasno rje\u0161avanje ovog pitanja, kao i za sna\u017enim odgovorom krivi\u010dnog pravosu\u0111a na korupciju na visokom nivou.<\/p>\n

Crna Gora ima odre\u0111en nivo spremnosti\/umjereno je spremna u borbi protiv organizovanog kriminala<\/strong>. Postigao se odre\u0111en napredak u ispunjavanju pro\u0161logodi\u0161njih preporuka, posebno u pobolj\u0161anju pristupa organa za sprovo\u0111enje zakona klju\u010dnim bazama podataka i pove\u0107anju broja istra\u017eitelja i stru\u010dnjaka u klju\u010dnim oblastima. Broj predmeta organizovanog kriminala koji su istra\u017eeni i procesuirani nastavio je da raste, a broj predmeta o kojima je presu\u0111eno na sudovima gotovo se utrostru\u010dio. Me\u0111unarodna policijska saradnja je dobro uspostavljena i nastavlja da daje rezultate, sa do sada nezabilje\u017eenim zapljenama droge u inostranstvu. Me\u0111utim, kapaciteti za rje\u0161avanje \u0161verca duvana i pranja novca jo\u0161 uvijek nisu na o\u010dekivanom nivou. Crna Gora jo\u0161 uvijek mora da rije\u0161i odre\u0111ene sistemske nedostatke u sistemu krivi\u010dnog pravosu\u0111a, uklju\u010duju\u0107i i na\u010din na koji se predmeti organizovanog kriminala rje\u0161avaju na sudovima.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de osnovnih prava<\/strong>, Crna Gora ima u velikoj mjeri uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir i postigla je odre\u0111eni napredak u ispunjavanju obaveza utvr\u0111enih me\u0111unarodnim instrumentima i regulativom o ljudskim pravima. Ostaju, me\u0111utim, izazovi u pogledu efikasne implementacije. Potrebno je dodatno pobolj\u0161ati efikasnost istraga o prekomjernoj upotrebi sile od strane organa reda i o zlo\u010dinima iz mr\u017enje. Ranjive grupe, uklju\u010duju\u0107i Rome i Egip\u0107ane, te osobe s invaliditetom, i dalje se suo\u010davaju s vi\u0161e oblika diskriminacije i pote\u0161ko\u0107ama u ostvarivanju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima. \u017dene i dalje do\u017eivljavaju nejednakost u u\u010destvovanju u politi\u010dkom i javnom \u017eivotu i pristupu zapo\u0161ljavanju i ekonomskim mogu\u0107nostima. Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Slu\u010dajevi etni\u010dki i vjerski motivisanih napada, zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje nastavili su da se pove\u0107avaju. Crna Gora je samo djelimi\u010dno ispunila pro\u0161logodi\u0161nje preporuke. Pristup pravdi, posebno za ugro\u017eene grupe, tek treba da se pobolj\u0161a. Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti usvojene su nakon ograni\u010denih, a ne potpuno inkluzivnih konsultacija s vjerskim zajednicama.<\/p>\n

Crna Gora je postigla odre\u0111eni nivo spremnosti u oblasti slobode izra\u017eavanja<\/strong>. Sve u svemu,\u00a0 u izvje\u0161tajnom periodu je postigla ograni\u010den napredak i samo je djelimi\u010dno ispunila pro\u0161logodi\u0161nje preporuke. Bilo je nekih novih pomaka u istrazi o oru\u017eanom napadu na istra\u017eiva\u010dkog novinara iz 2018, ali preostaje da se osigura potpun i efikasan sudski odgovor na ovaj slu\u010daj i druge va\u017ene starije predmete. U aprilu 2021, Vlada je osnovala novu ad hoc<\/em> komisiju za pra\u0107enje nasilja nad medijima, ali se jo\u0161 uvijek nije u potpunosti ili efikasno pozabavila va\u017enim preporukama prethodne komisije. U toku je revizija pravnog okvira, kako bi se rije\u0161ila dodatna pitanja utvr\u0111ena Zakonom o medijima iz 2020. i Zakonom o javnom servisu RTCG, kako bi se on upotpunio novim zakonom o audio-vizuelnim medijima i osigurala njegova potpuna uskla\u0111enost s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Potrebni su dodatni napori da se ograni\u010de efekti dezinformacija i onlajn uznemiravanja i govora mr\u017enje, uz staranje da takve mjere nesrazmjerno ne ograni\u010de slobodu izra\u017eavanja. Skup\u0161tina je imenovala novi Savjet RTCG u junu 2021. bez \u0161iroke me\u0111upartijske podr\u0161ke. Nakon ove promjene i naknadnih promjena rukovodstva RTCG, javni servis je po\u010deo da prikazuje \u200b\u200bpoliti\u010dki raznolikiji sadr\u017eaj. Uop\u0161teno govore\u0107i, medijska scena je i dalje visoko polarizovana, \u010desto obilje\u017eena politi\u010dki pristrasnim i neuravnote\u017eenim izvje\u0161tavanjem, uklju\u010duju\u0107i veliko u\u010de\u0161\u0107e stranih medija iz regiona, \u0161to je bilo posebno zapa\u017eeno u izbornim periodima. Mehanizmi samoregulacije i dalje su slabi.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o ekonomskim kriterijumima<\/strong>, Crna Gora je postigla odre\u0111eni napredak i umjereno je spremna za razvoj funkcionalne tr\u017ei\u0161ne ekonomije<\/strong>. Zemlja je 2020. do\u017eivjela o\u0161tru recesiju, jer je pandemija kovida-19 uzela veliki danak na njenu ekonomiju zavisnu od turizma. Ovo je stvorilo velike negativne efekte prelivanja na privatnu potro\u0161nju, investicije, zapo\u0161ljavanje, trgovinu i javne finansije. Kako bi podr\u017eale gra\u0111ane i privredu, vlasti su sprovele nekoliko paketa ekonomske podr\u0161ke. Ove mjere su u velikoj mjeri bile dobro ciljane, transparentne i privremenog karaktera. Uprkos nekim ka\u0161njenjima usljed pandemije, Vlada je nastavila sa sprovo\u0111enjem nekih od predvi\u0111enih reformi u cilju pobolj\u0161anja poslovnog okru\u017eenja. Uredna tranzicija vlasti usred krize o\u010duvala je efikasnost odgovora javnih politika na kovid-19. Nova Vlada je uspjela da ubla\u017ei fiskalne rizike akumuliraju\u0107i zna\u010dajne fiskalne rezerve za pokrivanje finansijskih potreba 2021, uklju\u010duju\u0107i i dodatne programe podr\u0161ke usljed kovida-19. Finansijski sektor je ostao stabilan tokom krize, kao rezultat svoje sna\u017ene pozicije prije krize i mjera podr\u0161ke koje su sprovele vlasti, ali odlo\u017eeni uticaj krize na bilanse banaka zahtijeva pa\u017eljivo pra\u0107enje od strane finansijskih institucija.<\/p>\n

Crna Gora je postigla odre\u0111eni napredak i umjereno je spremna da se nosi s pritiskom konkurencije i tr\u017ei\u0161nim snagama unutar EU<\/strong>. Pandemija kovida-19 pokazala je da nedostatak diverzifikacije \u010dini crnogorsku ekonomiju zavisnu od turizma vrlo osjetljivom na \u0161okove. U\u010dinjeni su odre\u0111eni napori za pobolj\u0161anje kapaciteta za inovacije i za uvo\u0111enje evropskih standarda u lokalna preduze\u0107a zahvaljuju\u0107i javnim grantovima, ali oni ostaju skromni s obzirom na veli\u010dinu izazova. Kvalitet obrazovnog sistema i preferencije nastavnih planova i programa \u010dine se nedovoljnim za pove\u0107anje ljudskog kapitala i rje\u0161avanje neuskla\u0111enosti vje\u0161tina. Moderna telekomunikaciona i energetska infrastruktura se brzo razvija, ali postoji zna\u010dajan deficit u saobra\u0107ajnoj infrastrukturi, \u0161to ometa integraciju s regionalnim i tr\u017ei\u0161tima EU. Osim toga, nizak nivo sofisticiranosti doma\u0107ih proizvoda, mala lokalna preduze\u0107a i nizak nivo u\u010de\u0161\u0107a na vanjskim tr\u017ei\u0161tima predstavljaju glavne prepreke za pove\u0107anje konkurentnosti i diverzifikaciju ekonomije.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje<\/strong>, Crna Gora je ostala konstruktivno posve\u0107ena bilateralnim odnosima s drugim zemljama pro\u0161irenja i susjednim dr\u017eavama \u010dlanicama EU, iako su, s porastom nacionalisti\u010dke retorike, bilateralni odnosi sa Srbijom bili naru\u0161eni tenzijama. Crna Gora je generalno aktivan u\u010desnik u regionalnoj saradnji.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze \u010dlanstva<\/strong>, u mnogim oblastima se odvijao zna\u010dajan posao na uskla\u0111ivanju i pripremi za implementaciju pravne tekovine EU, iako sporije nego ranije.<\/p>\n

Klaster unutra\u0161njeg tr\u017ei\u0161ta<\/strong> klju\u010dan je za pripreme Crne Gore da ispuni zahtjeve unutra\u0161njeg tr\u017ei\u0161ta EU i od velike je va\u017enosti za mogu\u0107e mjere rane integracije, te razvoj zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta. Ostvaren je napredak u nadzoru tr\u017ei\u0161ta, akreditaciji i standardizaciji; zakonodavnim preduslovima za elektronsku registraciju preduze\u0107a; spre\u010davanju pranja novca i finansiranja terorizma; privrednom pravu; dr\u017eavnoj pomo\u0107i i transparentnosti pomo\u0107i; bankarstvu; za\u0161titi potro\u0161a\u010da i zdravlja. Crna Gora bi sada trebalo da se fokusira na: uskla\u0111ivanje s pravnom tekovinom EU koja ure\u0111uje metrologiju i standardizaciju; razvoj operativnih kapaciteta Zavoda za zapo\u0161ljavanje; regulisane profesije, kretanje kapitala i pla\u0107anja, uklju\u010duju\u0107i sticanje imovinskih prava; postepeno ukidanje \u0161eme dodjele dr\u017eavljanstva investitorima; privredno pravo i korporativno ra\u010dunovodstvo; intelektualnu svojinu; konkurenciju i dr\u017eavnu pomo\u0107; za\u0161titu potro\u0161a\u010da i zdravstvenu za\u0161titu, te na sprovo\u0111enje zakona koji je uskla\u0111uju s kapitalnim zahtjevima pravne tekovine EU u sektoru bankarstva.<\/p>\n

Klaster konkurentnosti i inkluzivnog rasta<\/strong> zna\u010dajno je povezan s Programom ekonomskih reformi Crne Gore. Napredak je postignut u kontroli duvana; penzijama; industrijskoj politici, pametnoj specijalizaciji, stru\u010dnom obrazovanju i osposobljavanju, te olak\u0161avanju trgovine. \u0160to se ti\u010de ekonomske i monetarne politike, u toku je rad na implementaciji akcionog plana za uskla\u0111ivanje s pravnom tekovinom EU. Crna Gora bi sada trebalo da se fokusira na: nezavisnost medijskog sektora; PDV, akcize i direktno oporezivanje; koordinaciju ekonomskih i monetarnih pitanja; zakon o radu i zakon o zabrani diskriminacije; za\u0161titu na radu; industrijsku politiku, istra\u017eivanje i inovacije, obrazovanje i obuku i kompjuterizovani tranzitni sistem kompatibilan s EU.<\/p>\n

Klaster zelene agende i odr\u017eive povezanosti<\/strong> zna\u010dajno je povezan s Programom ekonomskih reformi Crne Gore, Ekonomskim i investicionim planom Evropske komisije i Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Ostvaren je napredak u stvaranju \u201edan unaprijed\u201c energetskog tr\u017ei\u0161ta; Strategiji razvoja saobra\u0107aja, za\u0161titi prirode i Nacionalnom energetskom i klimatskom planu. Crna Gora bi sada trebalo da se fokusira na: energetski sektor; transevropske mre\u017ee, telekomunikacije, TEN-T i TEN-E regulativu; zelenu tranziciju, upravljanje otpadom, kvalitet vode, za\u0161titu prirode i klimatske promjene.<\/p>\n

Klaster resursa, poljoprivrede i kohezije<\/strong> obuhvata politike povezane sa strukturnim fondovima i investicionim fondovima EU, te razvoj kapaciteta za preuzimanje odgovornosti budu\u0107ih dr\u017eava \u010dlanica EU. Napredak je postignut u poljoprivredi, hrani i ribarstvu, regionalnoj politici i strukturnim instrumentima, finansijskim i bud\u017eetskim odredbama i upravljanju sopstvenim resursima. Crna Gora bi sada trebalo da se fokusira na: implementaciju programa IPARD, poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i ribarstvo, unapre\u0111enje prehrambenih objekata i kontrole sigurnosti hrane, zahtjeve kohezione politike EU, kapacitete za sprovo\u0111enje programa indirektnog upravljanja u okviru instrumenta IPA i pravila za upravljanje sistemom sopstvenih resursa.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de klastera vanjskih odnosa<\/strong>, Crna Gora je nastavila da se u potpunosti uskla\u0111uje sa svim stavovima Zajedni\u010dke vanjske i sigurnosne politike EU, deklaracijama i zajedni\u010dkim stavovima EU. Tako\u0111e je nastavila da sprovodi aktivnosti u okviru zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta na osnovu pravila EU, uklju\u010duju\u0107i i saradnju u okviru CEFTA i Savjeta za regionalnu saradnju. Uskla\u0111ivanje s kompletnim Rimskim statutom bi omogu\u0107ilo privremeno zatvaranje preostalog otvorenog Poglavlja 31 u okviru ovog klastera.<\/p>\n

Ja\u010danje administrativnih kapaciteta<\/strong> za primjenu pravne tekovine EU ostaje va\u017ean izazov za Crnu Goru, uklju\u010duju\u0107i hitnu potrebu za ponovnom izgradnjom funkcionalne pregovara\u010dke strukture.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de migracija<\/strong>, i zakonite i nezakonite migracije naglo su opale 2020. u kontekstu pandemije kovida-19. Dolazak nezakonitih migranata smanjio se za 60% u odnosu na 2019, a 2020. je privedeno 3149 migranata. Specijalno tu\u017eila\u0161tvo je 2020. sprovelo dvije istrage o krijum\u010darenju migranata. U jednom predmetu, pravosna\u017eno je osu\u0111eno osmoro lica. Iako se kapaciteti Crne Gore za upravljanje mje\u0161ovitim migracijskim tokovima i integracijom izbjeglica pobolj\u0161avaju, potrebni su stalni napori kako bi se dr\u017eava nosila s migracijskim pritiskom, daljim pove\u0107anjem svojih prihvatnih kapaciteta i podizanjem standarda u prihvatnim centrima. To \u0107e tako\u0111e uklju\u010divati \u200b\u200bdalji razvoj me\u0111unarodne saradnje u oblasti readmisije, podr\u0161ku uspje\u0161noj ponovnoj integraciji povratnika, pove\u0107anje kapaciteta za procesuiranje mre\u017ea za krijum\u010darenje migranata i uspostavljanje modernog sistema prikupljanja podataka o migrantima.<\/p>\n

Klju\u010dni datumi <\/strong><\/p>\n

Jun 2003: <\/strong>Samit EU-Zapadni Balkan u Solunu potvr\u0111uje evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.<\/p>\n

Jun 2006: <\/strong>EU odlu\u010duje da uspostavi odnose sa Crnom Gorom kao suverenom i nezavisnom dr\u017eavom.<\/p>\n

Oktobar 2007: <\/strong>Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju izme\u0111u EU i Crne Gore.<\/p>\n

Decembar 2008: <\/strong>Crna Gora podnosi zahtjev za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n

Decembar 2009: <\/strong>Bezvizno putovanje u \u0161engenski prostor za gra\u0111ane Crne Gore.<\/p>\n

Maj 2010: <\/strong>Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju stupa na snagu.<\/p>\n

Novembar 2010: <\/strong>Evropska komisija daje mi\u0161ljenje o zahtjevu Crne Gore za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n

Decembar 2010: <\/strong>Evropski savjet dodjeljuje status kandidata Crnoj Gori.<\/p>\n

Jun 2012: <\/strong>Pregovori o pristupanju zvani\u010dno su otvoreni na prvoj me\u0111uvladinoj konferenciji.<\/p>\n

Jun 2013: <\/strong>Skrining sastanci su zavr\u0161eni.<\/p>\n

Decembar 2013: <\/strong>Otvaraju se poglavlja \u201evladavine prava\u201c 23 i 24, zajedno sa tri druga poglavlja.<\/p>\n

Februar 2018: <\/strong>Evropska komisija usvaja svoju strategiju za \u201eKredibilnu perspektivu pro\u0161irenja i poja\u010dan anga\u017eman EU sa Zapadnim Balkanom\u201c.<\/p>\n

Maj 2018: <\/strong>Samit EU-Zapadni Balkan u Sofiji potvr\u0111uje evropsku perspektivu regiona i iznosi niz konkretnih akcija za ja\u010danje saradnje u oblastima povezivanja, sigurnosti i vladavine prava.<\/p>\n

Februar 2020: <\/strong>Revidirana metodologija, koju je predstavila Evropska komisija, za podsticanje procesa pro\u0161irenja sa sna\u017enijim politi\u010dkim upravljanjem i na vjerodostojniji, predvidljiviji, dinami\u010dniji na\u010din.<\/p>\n

Do juna 2020. <\/strong>otvorena su sva 33 skrining poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena.<\/p>\n

Oktobar 2020: <\/strong>Evropska komisija predla\u017ee Ekonomski i investicioni plan za podr\u0161ku i pribli\u017eavanje Zapadnog Balkana EU.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crna Gora je dostigla odre\u0111eni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije. Postigla je ograni\u010den napredak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-330549","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330549"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":330550,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330549\/revisions\/330550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}