{"id":330334,"date":"2021-10-17T08:12:26","date_gmt":"2021-10-17T06:12:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=330334"},"modified":"2021-10-17T08:13:05","modified_gmt":"2021-10-17T06:13:05","slug":"krvava-kolonijalna-proslost-europska-vrijednost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/17\/krvava-kolonijalna-proslost-europska-vrijednost\/","title":{"rendered":"Krvava kolonijalna pro\u0161lost \u2013 europska vrijednost"},"content":{"rendered":"

Autor: Darko Vujica<\/strong><\/p>\n

12.oktobra 1492. godine Kristofor Kolumbo sa svojom posadom doplovio je na ameri\u010dki otok Guanahani. Nas su u \u0161koli u\u010dili da je to dan kada je \u201eotkrivena Amerika\u201c. Taj datum, \u0160panjolska dr\u017eava danas slavi kao nacionalni praznik koji se popularno zove Hispanidad. Ne\u0161to \u0161to bi otprilike bilo ekvivalent danu dr\u017eavnosti kod nas.<\/p>\n

Naravno da toga dana nije \u201eotkrivena Amerika\u201c budu\u0107i je ona bila poznata njenom domoroda\u010dkom stanovni\u0161tvu. Taj dan ozna\u010dava po\u010detak brutalnih pokolja \u0161panjolske krune (kasnije ne samo \u0161panjolske, razumije se) nad domoroda\u010dkim stanovni\u0161tvom Amerika. Pri tom \u201esusretu dvaju svijetova\u201c 90% ameri\u010dkih uro\u0111enika izgubilo je \u017eivote. Kruna Kastilje i Aragona kao i druge europske krune stolje\u0107ima su na naju\u017easnije mogu\u0107e na\u010dine eksploatirale i plja\u010dkale domicilne stanovnike Amerika i njene teritorije. S obzirom na navedeno, minimum pristojnosti bio bi ispri\u010dati se za zlo\u010dine koje je po\u010dinila kruna. Tako je predsjednik Meksika Andr\u00e9s Manuel L\u00f3pez Obrador nekoliko puta pozvao \u0161panjolskog kralja da se ispri\u010da za zlo\u010dine koje je \u0161panjolska kruna po\u010dinila u Latinskoj Americi, ali isprika nikada nije stigla. Niti od krune niti od vlada. Ta isprika tako\u0111er nikada nije stigla niti od jedne stranke \u0161panjolskog re\u017eima uspostavljenog 1978. Jedino su iz koalicije Unidas Podemos kazali kako meksi\u010dki predsjednik ima puno pravo tra\u017eiti od kralja da se ispri\u010da za zlodjela \u201ekonkviste\u201c. \u0160tavi\u0161e, na \u0161panjolskoj desnici se ponose konkvistom. Prije nego \u0161to ka\u017eemo ne\u0161to vi\u0161e o tome kako najve\u0107e \u0161panjolske stranke gledaju na period kolonizacije Amerika, vrijedi nakratko podsjetiti kako je konkvista po\u010dela i kakve je posljedice imala.<\/p>\n

\u0110enovski pomorac Kristofor Kolumbo 12. oktobra 1492. nakon \u0161to je stao na ameri\u010dko tlo kazao je: \u201eS milo\u0161\u0107u bo\u017ejom, u ime njihovih viso\u010danstava, kraljeva Kastilje i Aragona i svih ovlasti koje su mi dodijeljene, uzimam ovu zemlju i nazivam je San Salvador.\u201c Nakon toga, Kolumbo i njegova posada istra\u017eivali su Antile te se vratili nazad u \u0160panjolsku ispri\u010dav\u0161i katoli\u010dkim kraljevima kako nisu na\u0161li mirodije, ali jesu zlato. Kraljevi su mu odmah naredili da organizira novo putovanje u Isto\u010dnu Indiju kako bi \u0161irio utjecaj krune i uspostavio kolonije u njoj. Tako je kruna Kastilje i Aragona pod zapovjedni\u0161tvom admirala Kolumba zapo\u010dela kolonizaciju ameri\u010dkog kontinenta. Dokumenti i knjige kojima (danas) imamo pristup jasno dokazuju da je Kolumbo na ameri\u010dkim otocima vladao kao okrutni tiranin. \u017divot domorodaca pod njim pretvorio se u pakao. Europski kolonizatori su sa lica zemlje zbrisali (gotovo) kompletne narode i zajednice da bi potom pre\u017eivjele po\u010deli pokr\u0161tavati. Nasilno dakako. Nakon Kolumbovih putovanja i drugi pomorci hispanske krune po\u010deli su stizati u Amerike. Teritorije dana\u0161njih Meksika i Gvatemale osvojio je okrutni ekstremadurski konkvistador Hern\u00e1n Cort\u00e9s ostaviv\u0161i iza sebe brda le\u0161eva. Brda le\u0161eva iza sebe je ostavio i drugi konkvistador zajedno sa svojim jedinicama \u2013 Francisco Pizarro \u2013 koji je pokorio carstvo Inka \u010diji se glavni grad nalazio u dana\u0161njem Peruu. Zahvaljuju\u0107i oru\u017eju, prisilnom radu i novim bolestima koje su europljani donijeli u Amerike, nakon sto godina \u201enovih uprava\u201c u koloniziranim podru\u010djima broj domorodaca sa 70 milijuna pao je na otprilike tri milijuna (makar neki histori\u010dari govore da je broj mrtvih bio \u010dak i ve\u0107i). I prvobitna akumulacija? Da. Procjenjuje se da je \u0160panjolska za prvih 150 godina kolonizacije iz Amerika izvezla vi\u0161e od 17 000 tona srebra i 200 tona zlata.<\/p>\n

Taj period \u0161panjolska desnica pak vidi kao najsvijetliji period u povijesti \u010dovje\u010danstva. Prije koju godinu, predsjednik PP-a (Narodne partije), jedne od najve\u0107ih narodnja\u010dkih stranaka u Europi, Pablo Casado kazao je kako je \u0161panjolska nacija najstarija na svijetu. Zvu\u010di poznato matrica? Da. U istom govoru na Hispanidad Casado je izjavio: \u201ePeriod \u0161panjolske vladavine Amerikama je zajedno sa periodom Rimskog carstva najbriljatniji period u povijesti \u010dovje\u010danstva. Koja druga zemlja mo\u017ee re\u0107i da je otkrila novi svijet? Tri broda koja su isplovila iz Huelve \u2013 financirana privatnim kapitalom \u2013 uspjeli su promijeniti svjetsku povijest zauvijek. Koja druga nacija poput \u0161panjolske jo\u0161 uvijek ima jezi\u010dke i kulturne poveznice sa ostatkom svijeta?\u201c Casado je dodao dodao da je to \u201enajva\u017enija prekretnica i najva\u017eniji period u povijesti \u010dovje\u010danstva \u2013 jedino usporediva sa rimizacijom. Za\u0161to? Zato \u0161to \u010dovjek nikada prije nije uspio prenijeti kulturu, historiju, religiju, povijest jedne nacije na toliko mjesta odjednom.\u201c<\/p>\n

Ovakvi stavovi \u0161panjolske desnice nisu ni\u0161ta novo, no \u010dovjeka uvijek nanovo zaprepaste. I ove godine \u0161panjolska desnica poru\u010duje: Mi se ne odri\u010demo na\u0161e kolonijalne pro\u0161losti! Pro\u0161log je mjeseca papa Franjo \u010destitao Meksikancima dvjestotu obljetnicu nezavisnosti i blago pozvao na reflektiranje nekih gre\u0161aka iz pro\u0161losti, ne propitkuju\u0107i naravno ulogu Katoli\u010dke crkve u genocidima po\u010dinjenim nad domoroda\u010dkim stanovni\u0161tvom u Amerikama. Ipak, takva izjava pape izazvala je reakcije na \u0161panjolskoj desnici. Biv\u0161i predsjednik PP-a i premijer \u0160panjolske Jos\u00e9 Mar\u00eda Aznar kazao je da se osje\u0107a ponosnim zbog konkviste i da ne namjerava tra\u017eiti oprost zbog nje. Pritom je iznioi jednu rasisti\u010dku opasku na ra\u010dun meksi\u010dkog predsjednika kazav\u0161i: \u201eSada on mijenja stvari i ka\u017ee da se \u0160panjolska mora ispri\u010dati, a zove se Andr\u00e9s Manuel L\u00f3pez Obrador. Andr\u00e9s od Asteka, Manuel od Maja dok je L\u00f3pez izmije\u0161ano.\u201c Predsjednica Madridske zajednice i \u010dlanica PP-a Isabel Ayuso tim povodom je kazala: \u201eIznena\u0111uje me da jedan katolik koji govori \u0161panjolski tako govori o jednom takvom naslje\u0111u kao \u0161to je na\u0161e; naslje\u0111u koje je donijelo \u0161panjolski jezik te preko misija katoli\u010danstvo a time i civilizaciju i slobodu ameri\u010dkom kontinentu.\u201c Napominjemo da ovo nisu rije\u010di par budala ve\u0107 du\u017enosnika jedne od dvije najja\u010de partije u \u0160panjolskoj.<\/p>\n

Ekstremna desnica oli\u010dena u Voxu zatra\u017eila je od Meksika da oda \u2013 ni manje ni vi\u0161e nego \u2013 po\u010dast jednom od najve\u0107ih kolja\u010da u povijesti \u010dovje\u010danstva, Hern\u00e1nu Cort\u00e9su. Najprije su u \u0161panjolskom Kongresu zatra\u017eili od Vlade da Cort\u00e9su oda priznanje na petstotu godi\u0161njicu osvajanja Meksika, da bi onda od samog Meksika zatra\u017eili da \u010duva i \u010disti Cort\u00e9sovu grobnicu koja se nalazi u jednoj parohiji u Ciudad de M\u00e9xicu. Na tome tragu, valjalo bi podsjetiti na \u010dinjenicu da se i u ve\u0107im i manjim \u0161panjolskim gradovima nalaze ulice koje nose nazive po Kolumbu, Pizarru, Cort\u00e9su ili kraljici Izabeli. Europske vrijednosti, nego.<\/p>\n

S druge strane, socijaldemokrati iz PSOE-a (\u0160panjolska socijalisti\u010dka radni\u010dka partija) reagirali su apoliti\u010dno: u stilu \u201eostavimo se usta\u0161a i partizana i okrenimo se budu\u0107nosti\u201c. \u201eNalazimo se u 2021. godini i imamo mnogo izazova pred sobom da bi se bavili tom bespotrebnom temom.\u201c Kako bi madridski povjesni\u010dar Sergio G\u00e1lvez rekao: \u201ePSOE-u kao da na \u010delu pi\u0161e: Ne smetajte fa\u0161istima.\u201c Kako odnos prema kolonijalnoj pro\u0161losti mo\u017ee biti, kako oni ka\u017eu \u201esterilna\u201c ili nepotrebna tema? Odnos prema kolonijalnoj pro\u0161losti itekako je va\u017ena tema. Pogotovo je va\u017ena u kontekstu podjele svijeta na kapitalisti\u010dki centar i periferiju koja se formirala upravo u vremenu kolonijalizma gdje su zemlje kapitalisti\u010dke periferije slu\u017eile zemljama centra kao de facto vanjska tr\u017ei\u0161ta, izvor sirovina i radne snage. Kao da kolonijalizam nije krucijalno oblikovao dana\u0161nje odnose kapitalisti\u010dke reprodukcije i kao da i dan danas centar ne radi dr\u017eavne udare i udara sankcije u zemljama Latinske Amerike kada im odre\u0111ena Vlada ne odgovara.<\/p>\n

Na tom je tragu na nedavnoj konvenciji PP-a u Sevilli istupio i peruansko-\u0161panjolski knji\u017eevnik Mario Vargas Llosa, poznat po svojim antikomunisti\u010dkim, desni\u010darskim, nerijetko i ekstremno desni\u010darskim stavovima kazav\u0161i da \u0107e \u201eLatinoamerikanci iza\u0107i iz krize kada otkriju da su glasali lo\u0161e. Ono \u0161to je va\u017eno na izborima nije da na njima ima slobode ve\u0107 da se glasa ispravno.\u201c Podsjetit \u0107emo da je Vargas Llosa na ovogodi\u0161njim predsjedni\u010dkim izborima u Peruu u drugom krugu podr\u017eao neofa\u0161istkinju Keiko Fujimori, k\u0107erku biv\u0161eg predsjednika Perua Alberta Fujimorija koji se sada nalazi u zatvoru zbog ubojstava, otmica i nano\u0161enja tjelesnih povreda a koji je poznat po tome \u0161to je prisilno sterilizirao 300 000 domoroda\u010dkih \u017eena i 20 000 mu\u0161karaca za vrijeme svoje vladavine. Treba li podsjetiti da je Keiko Fujimori izjavila kako bi pomilovala svoga oca? Naravno da kapitalu ne odgovara to \u0161to su se latinoameri\u010dki narodi odlu\u010dili suprotstaviti imperijalisti\u010dkim intervencijama, ekonomskoj eksploataciji i eksploataciji prirodnih resursa. Jasno je da bi vlasnici kapitala najradije voljeli da eksploatiraju u nesmetanim uvjetima.<\/p>\n

Vidimo stoga da odnos prema kolonijalnoj pro\u0161losti jasno pokazuje kako se vidi sada\u0161njost i budu\u0107nost. I nije \u0160panjolska naravno jedina koja ima takav odnos prema pro\u0161losti. \u0160ta \u0107e nam re\u0107i \u010dinjenica da u Belgiji jo\u0161 uvijek postoji spomenik genocidnom kralju Leopoldu? Kao da Velika Britanija nije puna spomenika kolonizatorima. Ne zaboravimo Francusku koja je pristala priznati nezavisnost Haitija samo u zamjenu za od\u0161tetu zbog gubitka robova! Taj dug Haiti je otpla\u0107ivao sve do sredine dvadesetog stolje\u0107a.<\/p>\n

Meksi\u010dki predsjednik L\u00f3pez Obrador optu\u017eio je \u0160panjolsku za aroganciju jer nije odgovorila na njegov zahtjev da se ispri\u010da domoroda\u010dkim narodima Meksika zbog zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom konkviste i kolonizacije. Te isprike kako stvari stoje ne\u0107e do\u0107i od trulog re\u017eima. A ovakve stvari trebale bi biti i dobar podsjetnik na to \u0161ta su \u201eeuropske vrijednosti\u201c. Europska vrijednost nije samo idealizirana liberalna demokracija nego i stav prema kolonijalizmu na kojemu je izgra\u0111ena moderna Zapadna Europa. Toga bi morali biti svjesni oni koji papagajski ponavljaju mantre o \u201eeuropskim vrijednostima\u201c nastoje\u0107i legitimirati svoje ideolo\u0161ke i politi\u010dke projekte.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska vrijednost nije samo idealizirana liberalna demokracija nego i stav prema kolonijalizmu na kojemu je izgra\u0111ena moderna Zapadna Europa. Toga bi morali biti svjesni oni koji papagajski ponavljaju mantre o \u201eeuropskim vrijednostima\u201c nastoje\u0107i legitimirati svoje ideolo\u0161ke i politi\u010dke projekte.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330335,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-330334","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330334"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":330336,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330334\/revisions\/330336"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330335"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}