{"id":330249,"date":"2021-10-16T07:33:45","date_gmt":"2021-10-16T05:33:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=330249"},"modified":"2021-10-16T07:33:45","modified_gmt":"2021-10-16T05:33:45","slug":"srpski-svijet-u-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/16\/srpski-svijet-u-hercegovini\/","title":{"rendered":"Srpski svijet u Hercegovini"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Dragan Markovina<\/strong><\/p>\n<p>Puno prije nego je postala aktualna zabrinjavaju\u0107a sintagma o \u2018srpskom svetu\u2019, sa svim simboli\u010dkim i politi\u010dkim zna\u010denjima koja joj se u\u010ditavaju, srpski svijet je za mene predstavljao one rijetke Srbe koji su odlu\u010dili ostati \u017eivjeti u onim dijelovima Hercegovine koji su pripali Federaciji, nakon povla\u010denja JNA i prate\u0107ih paravojnih snaga. Tih par postotaka ljudi, mo\u017eda maksimalno jedna petina od predratnog broja, koji su ostali \u017eivjeti u Mostaru, \u010capljini i op\u0107enito u dolini Neretve, pro\u0161li su te\u017eak put u posljednjih 29 godina. S jedne strane, odbili su biti dio nacionalisti\u010dkog projekta i odlu\u010dili ostati u svojim gradovima i u zavi\u010daju, a s druge su bez obzira na to, predstavljali idealne sumnjivce za mnoge s kojima su ostali \u017eivjeti u Hercegovini. U\u017easavaju\u0107i drugi rat koji je uslijedio 1993. utoliko im je olak\u0161ao \u0161to vi\u0161e nisu bili idealni neprijatelji, primarno hrvatskom nacionalizmu, ali im to nije pomoglo niti u jednom \u017eivotno bitnom pitanju. Ostavljeni su na miru, ali potpuno deklasirani, do te mjere da su nominalnu konstitutivnost u Hercegova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji dobili tek prije par mjeseci. Dodatno, njihova odluka da ostanu \u017eivjeti zajedno sa svojim sugra\u0111anima, Hrvatima i Bo\u0161njacima proizvela ih je u nedovoljno pouzdane Srbe iz vizure srpskih nacionalista i politike koja je taj nacionalizam zastupala, a to je prakti\u010dno svaka slu\u017ebena politika u RS-u. Tako je taj svijet \u017eivotario i \u017eivotari svih ovih godina, poku\u0161avaju\u0107i na bilo koji na\u010din rije\u0161iti egzistenciju, \u0161to mi je savr\u0161eno poznato i na primjeru bakine porodice iz \u010capljine.<\/p>\n<p>Na sve to nadovezao se rat koji je u Hercegovini bio posebno brutalan, pa je tako nakon \u0161to je JNA pod komandom Mom\u010dila Peri\u0161i\u0107a granatiranjem sru\u0161ila sve mostarske d\u017eamije i zapalila franjeva\u010dku crkvu Svetog Petra i Pavla, u \u0161estom mjesecu 1992. minirana i kompletno sru\u0161ena Saborna crkva u Mostaru, dok je manastir u \u017ditomisli\u0107ima zapaljen.<\/p>\n<p>I onda se nakon dugo godina desilo ne\u0161to \u0161to nije uobi\u010dajeno u Bosni i Hercegovini, a to je odluka SPC-a, u izvedbi tada\u0161njeg vladike Grigorija, da vrati sjedi\u0161te eparhije iz Trebinja u Mostar, \u0161to je pokrenulo obnovu manastira u \u017ditomisli\u0107ima i Saborne crkve u Mostaru te ne\u0161to primjetniji povratak ljudi. Danas, nakon svega, Srba je slu\u017ebeno u Mostaru oko 4,5%, a SNSD ima jednog gradskog vije\u0107nika. Dobro je, naravno \u0161to je do tog povratka do\u0161lo i bilo bi lijepo kad bi on bio ozbiljniji i kad bi postao pravilo sa svim zajednicama na prostoru cijele zemlje, no jasno je da je to nemogu\u0107e o\u010dekivati. Za obnovu Saborne crkve u Mostaru prilog su dali i mnogi ugledni Mostarci svih nacionalnosti, sam Grad Mostar, ali i Vlada Srbije pa je s te strane posjet Ane Brnabi\u0107 Mostaru i Hercegovini ovih dana logi\u010dan korak. Kao \u0161to je poznato, posjetila je Mostar, Nevesinje i Prebilovce, odr\u017eala manje-vi\u0161e korektne govore i otvorila \u0160anti\u0107eve ve\u010deri poezije.<\/p>\n<p>No, u \u010ditavoj pri\u010di postoji jedna tu\u017ena stvar, a to je \u010dinjenica da sve to \u0161to se doga\u0111a na pogon SPC-a i Vlade Srbije, nije pretjerano pomoglo onom srpskom svijetu s po\u010detka teksta, koji je \u010ditav rat ostao \u017eivjeti tu. \u0160tovi\u0161e, ne samo da mu nije pomoglo, nego su i institucije koje su ti ljudi sa\u010duvali u ratu, poput mostarske Prosvjete poku\u0161ale biti preuzete, pa su kada to nije uspjelo, osnovane paralelne, uslijed \u010dega danas u Mostaru imamo dvije Prosvjete. Prvu koja je srasla s gradom i ostala u njemu i drugu koja uz bogato pokroviteljstvo izmi\u0161lja tradiciju, pa organizira ove godine 102. \u0160anti\u0107eve pjesni\u010dke ve\u010deri, unato\u010d tome \u0161to manifestacija postoji od 1969. godine. Sam \u0160anti\u0107 je izgubio dio ulice koja se sada zove po usta\u0161kom ministru Mili Budaku, kao i ime gimnazije, dok je njegov spomenik svojevremeno bio izre\u0161etan i ba\u010den u Neretvu, da bi ga oni do kojih je na kraju do\u0161ao odnijeli do predsjednika gradske Prosvjete, nakon \u010dega je obnovljen i vra\u0107en na mjesto.<\/p>\n<p>Podjela me\u0111u gradskim Srbima je o\u010dito politi\u010dka, a njene posljedice su takve da se oni Srbi koji su naka\u010deni na institucije SPC-a i Dodikovu stranku odli\u010dno kotiraju u gradskoj upravi i javnim institucijama, dok preostali deklasirani srpski svijet \u017eivi jednako siroma\u0161no i skrajnuto, kao \u0161to je \u017eivio \u010ditavo vrijeme od 1992. do danas. \u0160to naravno nimalo ne uznemiruje ni Anu Brnabi\u0107, niti bilo koga unutar novopokrenutih institucija.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/srpski-svijet-u-hercegovini\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oni Srbi koji su naka\u010deni na institucije SPC-a i Dodikovu stranku odli\u010dno kotiraju u gradskoj upravi i javnim institucijama, dok preostali deklasirani srpski svijet \u017eivi jednako siroma\u0161no i skrajnuto, kao \u0161to je \u017eivio \u010ditavo vrijeme od 1992. do danas<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297913,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-330249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330249"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330249\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":330250,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330249\/revisions\/330250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}