{"id":329801,"date":"2021-10-09T07:45:33","date_gmt":"2021-10-09T05:45:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329801"},"modified":"2021-10-09T07:45:52","modified_gmt":"2021-10-09T05:45:52","slug":"slucaj-facebook-javni-interes-i-privatni-tehnoloski-div","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/09\/slucaj-facebook-javni-interes-i-privatni-tehnoloski-div\/","title":{"rendered":"SLU\u010cAJ \u2018FACEBOOK\u2019: Javni interes i privatni tehnolo\u0161ki div"},"content":{"rendered":"

Autorica: Lejla Tur\u010dilo<\/strong><\/p>\n

\u201eOvdje sam danas jer vjerujem da Facebookovi proizvodi nanose \u0161tetu djeci, produbljuju podjele i oslabljuju na\u0161u demokratiju\u201c, rekla je na javnom saslu\u0161anju pred ekonomskim potkomitetom u ameri\u010dkom Senatu Frances Haugen, zvi\u017eda\u010dica donedavno zaposlena u Facebooku, koja je prethodno u\u010dinila javno dostupnim na stotine dokumenata ovog tehnolo\u0161kog giganta. Iz tih je dokumenata vidljivo da je Facebook bio svjestan problema sa svojim aplikacijama, uklju\u010duju\u0107i i negativne efekte dezinformacija na dru\u0161tvo, kao i \u0161tetu koju Instagram \u010dini psihi mladih osoba, posebno djevojaka. \u201eKompanija zna kako u\u010diniti svoje platforme sigurnim, ali ne radi na tome, jer su svoj astronomski profit stavili na prvo mjesto, prije ljudi\u201c, ustvrdila je g\u0111a Haugen.<\/p>\n

Odgovor od Marka Zuckerberga stigao je u vidu izjave od 1316 rije\u010di, objavljene na njegovoj li\u010dnoj Facebook stranici, u kojoj glavni izvr\u0161ni direktor kompanije Facebook ka\u017ee kako bi tehnolo\u0161ke kompanije, umjesto \u0161to ignori\u0161u \u010dinjenicu da mladi ljudi koriste tehnologije, trebale da im \u201eponude takva iskustva koja \u0107e zadovoljiti njihove potrebe, ali im istovremeno pru\u017eiti sigurnost\u201c. Ono u \u010demu su se, na izvjestan na\u010din, slo\u017eili Haugen i Zuckerberg jeste stav da je u ovom slu\u010daju potrebna reakcija ameri\u010dkog Kongresa. Zuckerberg je naglasio da se kompanija trudi da osigura optimalne uslove za svoje korisnike, ali da bi demokratski izabran Kongres mogao biti prava adresa za dono\u0161enje kompromisnog rje\u0161enja u vezi s budu\u0107im pravcima djelovanja, dok je g\u0111a Haugen bila direktnija: \u201eAkcija Kongresa je neophodna. Oni (Facebook) ne\u0107e rije\u0161iti krizu bez va\u0161e pomo\u0107i.\u201c<\/p>\n

\n

Zablude o Facebooku kao platformi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Frances Haugen svakako nije prvi zvi\u017eda\u010d koji je doveo u pitanje reputaciju Facebooka i iznio nepoznate detalje o na\u010dinu njihova poslovanja, ali je njeno svjedo\u010denje u fokus javnosti jo\u0161 jednom stavilo pitanje mo\u0107i tehnolo\u0161kih giganata i njihov odnos prema korisnicima. Facebook, kao i druge tehnolo\u0161ke kompanije, bez sumnje su uspostavile digitalnu dominaciju nad korisnicima, odnosno njihovim korisni\u010dkim navikama, \u0161to se reflektira ne samo na njihov vlastiti \u017eivot, odnosno individualni nivo, nego i na cijele zajednice i dru\u0161tva.<\/p>\n

Dvije klju\u010dne zablude kad je o dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook rije\u010d, a \u010dija je duboka ukorijenjenost u javnoj percepciji jedan od uzroka te digitalne dominacije, odnose se na uvjerenje da je rije\u010d o besplatnoj mre\u017ei i novom javnom prostoru u kojem se odvija slobodna i demokratska komunikacija. Glavne \u201emonete\u201c kojima kao korisnici \u201epla\u0107amo\u201c pravo pristupa ne samo Facebooku nego i ostalim dru\u0161tvenim mre\u017eama, jesu na\u0161e vrijeme, odnosno pa\u017enja i privatnost, odnosno osobni podaci. Upravo se algoritamsko pra\u0107enje na\u0161ih korisni\u010dkih navika, \u0161to je jedna od stvari o kojima je svjedo\u010dila i za koje je i specijalizirana g\u0111a Haugen, zasniva na potrebi da se stalno i iznova nalaze novi na\u010dini privla\u010denja na\u0161e pa\u017enje i da se personaliziranim sadr\u017eajima ta pa\u017enja i zadr\u017ei. Ne radi se tu samo o pra\u0107enju na\u0161ih navika kako bi nam se poslali personalizirani oglasi ili reklame (iako se sigurno i vama nerijetko dogodi da nakon \u0161to ste, recimo, guglali neki pojam, odjednom na dru\u0161tvenim mre\u017eama dobivate bezbroj reklama za najrazli\u010ditije proizvode i usluge vezane uz taj pojam), radi se o ne\u010demu mnogo va\u017enijem, sjajno opisanom u Netflixovim dokumentarcima The Social Dilemma i The Great Hack, a to je \u010dinjenica da algoritamski podr\u017eane dru\u0161tvene mre\u017ee pothranjuju korisni\u010dku ovisnost, manipuli\u0161u stavovima, emocijama i pona\u0161anjem ljudi i \u0161ire dezinformacije i teorije zavjere kako bi maksimizirale profit.<\/p>\n

Nadalje, ono \u0161to je u online pla\u0107anju CVV k\u00f4d, kojim potvr\u0111ujemo da smo vlasnici kreditne kartice i da smo spremni njome platiti neku robu ili uslugu, to je na dru\u0161tvenim mre\u017eama klik na ikonicu \u201eI agree\u201c, kojom (ve\u0107ina nas bez detaljnog \u010ditanja i upoznavanja s onim \u0161ta prihvata) potvr\u0111ujemo spremnost davanja osobnih podataka u zamjenu za pristup. Rebecca MacKinnon je to jo\u0161 2012. godine nazvala \u201epristanak umre\u017eenih\u201c (\u201eConsent of the Networked\u201c, kako glasi naslov njene knjige, uz podnaslov: \u201eSvjetska borba za slobodu interneta\u201c), poja\u0161njavaju\u0107i na\u010dine na koje kompanije koje upravljaju online komunikacijom preuzimaju odgovornost i du\u017enosti koje su nekada imale vlade.<\/p>\n

To nas dovodi do druge va\u017ene zablude, a to je da je Facebook (i ostale dru\u0161tvene mre\u017ee) javni prostor slobodne komunikacije, kakav nikad ranije nismo imali. Iako se, u nekom lai\u010dkom zna\u010denju, a uporedimo li na\u0161e objave na dru\u0161tvenim mre\u017eama sa klasi\u010dnim dnevnicima i fotoalbumima iz predinternetskog vremena, mo\u017ee pomisliti da te mre\u017ee i ono \u0161to na njima objavljujemo jesu suprotnost onome \u0161to smo nekad smatrali privatnim sadr\u017eajima, u \u0161irem (i mnogo zna\u010dajnijem) kontekstu, o tome da li su one javni prostor naprosto razmi\u0161ljamo kroz prizmu odgovora na pitanje: Da li su one javno dobro, odnosno da li slu\u017ee interesu javnosti? Naime, da bi ne\u0161to su\u0161tinski bilo javni prostor, taj prostor mora pripadati svima pod jednakim uvjetima i mora osiguravati ostvarenje javnog interesa kroz argumentovanu debatu kojom se konstitui\u0161e javno mnijenje, odnosno stav javnosti o bitnim pitanjima dru\u0161tvene zajednice.<\/p>\n

Svjedo\u010denje g\u0111e Haugen i njene (internim dokumentima kompanije Facebook potkrijepljene) tvrdnje da je profit stavljen ispred ljudi potvr\u0111uju \u010dinjenicu da je ova dru\u0161tvena mre\u017ea (kao i sve druge) korporativni (pojednostavljeno: privatni) prostor koji nam tehnolo\u0161ki giganti nude na kori\u0161tenje (uz, kako je ve\u0107 re\u010deno, kompenzaciju u vidu na\u0161eg vremena, pa\u017enje i osobnih podataka), grade\u0107i privid da smo svi komunikatori i da participiramo u dru\u0161tvenom dijalogu, iako smo, su\u0161tinski, digitalni uposlenici Marka Zuckerberga, koji svakim svojim logovanjem, klikom, likeom, shareom itd. uve\u0107avaju profit korporacije. Da nije tako, Zuckerberg zasigurno ne bi u samo \u0161est sati, koliko je nedavno trajao prekid rada Facebooka, izgubio sedam milijardi dolara.<\/p>\n

Iako tehnolo\u0161ki giganti kontinuirano nastoje da nas uvjere kako kao korisnici imamo kontrolu nad tokovima (i kvalitetom) komunikacije, pa tako i pravila koja oni defini\u0161u nazivaju \u201epravilima zajednice\u201c (kao da smo ih konsenzusom donijeli mi, korisnici), praksa pokazuje da takozvani \u201evlasnici informacijskih autoputeva\u201c, poput Facebooka, imaju posljednju rije\u010d o tome \u0161ta \u0107e ili ne\u0107e biti objavljeno. Svjedo\u010dio je tome, vjerujem, svako od nas, poku\u0161avaju\u0107i, naprimjer, prijaviti Facebooku govor mr\u017enje ili neki drugi oblik devijantne komunikacije, a \u0161to nerijetko rezultira odgovorom da to nije \u201esuprotno pravilima zajednice\u201c, odnosno u prijevodu: kompanija ne smatra da treba biti uklonjeno.<\/p>\n

\n

Zbog \u010dega je va\u017eno svjedo\u010denje Frances Haugen?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Za\u0161to je zapravo va\u017eno sve ovo imati u vidu i zbog \u010dega su zna\u010dajni svjedo\u010denje i podaci koje je otkrila Frances Haugen? Iz prostog razloga zato \u0161to, kao nikad ranije, u globalnom informacijsko-komunikacijskom prostoru, svjedo\u010dimo gotovo apsolutisti\u010dkoj mo\u0107i globalnih korporativnih giganata, koji postaju mo\u0107niji od svih drugih aktera globalnog dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i dr\u017eave i supradr\u017eavne institucije i organizacije. Poziv na reakciju Kongresa g\u0111e Haugen, sa kojim se, eto (rekli bismo nevoljko, pod pritiskom i nadasve veoma, veoma kasno kad je \u0161teta \u201ekoju \u0107e trpjeti generacije\u201c, kako je rekao jedan od senatora na saslu\u0161anju, ve\u0107 na\u010dinjena), slo\u017eio i Mark Zuckerberg, poku\u0161aj je da se izna\u0111u mehanizmi demokratskog nadzora nad monopolom korporacija. Da li je to mogu\u0107e na nivou pojedina\u010dnih dr\u017eava, regionalnom saradnjom ili na globalnom planu, ostaje da rasprave stru\u010dnjaci u ovom polju. No, ono \u0161to se jo\u0161 jednom\u00a0 pokazalo hrabrim \u010dinom Frances Haugen (koju je senator Ed Markey nazvao \u201eameri\u010dkom heroinom 21. stolje\u0107a\u201c) jest ono \u0161to je jo\u0161 1896. godine kazao ameri\u010dki demokratski politi\u010dar William Jennings Bryan, a to je da \u201enema dobrog i lo\u0161eg monopola u privatnim rukama, odnosno da neki despot mo\u017ee biti bolji od nekog drugog despota, ali da nema dobrog despotizma\u201c. Globalni tehnolo\u0161ki giganti, kao savremeni despoti 21. stolje\u0107a, prije ili kasnije morat \u0107e dio svog suvereniteta i autoriteta vratiti u ruke gra\u0111ana. Mo\u017eda se ne \u010dini bliskim (pa \u010dak ni uop\u0107e mogu\u0107im) takav scenarij, ali bez njega nema nade da \u0107e dru\u0161tvene mre\u017ee, koje su postale va\u017ean integrativni dio na\u0161ih individualnih \u017eivota, ali i na\u0161ih obrazaca dru\u0161tvenosti, na\u0161ih dru\u0161tava, zajednica i demokratije\/a, postati javni prostor u pravom zna\u010denju tog pojma. Naglasila je to u svom svjedo\u010denju i Frances Haugen, rekav\u0161i kako je rije\u0161ila da progovori \u201euz veliki osobni rizik, ali vjeruju\u0107i da jo\u0161 ima vremena da se djeluje. Ali, mora se djelovati odmah\u201c. Svako onaj kome su ljudi ispred profita, a demokratska i slobodna komunikacija ispred korporativnog monopola nad tokovima informacija, ne mo\u017ee se s ovim ne slo\u017eiti.<\/p>\n

Analiziraj.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbog \u010dega je va\u017ean istup Frances Haugen? Zato \u0161to, kao nikad ranije u informacijsko-komunikacijskom prostoru, svjedo\u010dimo apsolutisti\u010dkoj mo\u0107i globalnih korporativnih giganata, koji postaju mo\u0107niji od svih drugih aktera dru\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289236,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-329801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329801"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329801\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329802,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329801\/revisions\/329802"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}