{"id":329478,"date":"2021-10-05T07:58:34","date_gmt":"2021-10-05T05:58:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329478"},"modified":"2021-10-05T07:58:34","modified_gmt":"2021-10-05T05:58:34","slug":"prava-cijena-jeftine-odjece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/05\/prava-cijena-jeftine-odjece\/","title":{"rendered":"Prava cijena jeftine odje\u0107e"},"content":{"rendered":"
Autorica: Gabrijela Gali\u0107<\/strong><\/span><\/div>\n
\n
\n
\n

Iz perspektive europskih potro\u0161a\u010da, odje\u0107a i obu\u0107a nikad nisu bili jeftiniji i dostupniji. \u201cBrza moda\u201d u stanju je<\/a> potro\u0161a\u010dima svaki tjedan dostaviti novu kolekciju, a gra\u0111ani razvijenijih zemalja bez ve\u0107ih problema si mogu priu\u0161titi redovitu obnovu garderobe. Cijenu, me\u0111utim, pla\u0107aju radnici u tekstilnoj industriji koja se, privu\u010dena niskim pla\u0107ama i \u010desto nehumanim radnim uvjetima, preselila u slabije razvijene azijske zemlje.<\/p>\n

Gotovo 60 posto odje\u0107e i obu\u0107e koje zemlje Europske unije (EU) uvoze dolazi iz zemalja koje nisu \u010dlanice Unije, dok 41 posto pristi\u017ee iz drugih zemalja EU. U stvarnosti, me\u0111utim, veliki dio robe uvezene unutar EU zapravo predstavlja ponovni izvoz robe podrijetlom iz tre\u0107ih zemalja. Stvarni udio odje\u0107e i obu\u0107e koja \u201ekola\u201c zemljama \u010dlanicama EU, a proizvedena je drugdje, stoga je znatno ve\u0107i. U slu\u010daju tekstilnih proizvoda, rije\u010d je o gotovo 80 posto proizvoda<\/a>.<\/p>\n

Iako je Kina jo\u0161 uvijek glavni dobavlja\u010d odje\u0107e i obu\u0107e za Europsko tr\u017ei\u0161te, njezin udio od 2011. godine lagano opada kao posljedica podizanja sigurnosnih standarda i pla\u0107a radnika. Modnu industriju to je okrenulo drugim zemljama u razvoju pa zna\u010dajan rast do\u017eivljavaju Banglade\u0161, Kambod\u017ea, Mianmar. Sve te zemlje, a prvenstveno Banglade\u0161, izrazito su ovisne o modi \u2013 \u010dak 89 posto njihovog ukupnog izvoza predstavljaju odje\u0107a i obu\u0107a, a 56 posto njihove proizvodnje odlazi u EU.<\/p>\n

\n

Vi\u0161e odje\u0107e za manje novca<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Outsourcing<\/em>, odnosno izdvajanje proizvodnje fleksibilan je aran\u017eman koji koriste kako europske, tako i svjetske modne kompanije. Svodi se na jednostavnu ra\u010dunicu \u2013 skupa proizvodnja iz mati\u010dnih zemalja kompanija seli se u zemlje u razvoju. Poslovi se naru\u010duju od tvrtki koje nude najni\u017eu cijenu, a naru\u010ditelj dobavlja\u010de mijenja bez ikakvih penala. Ako je jedan \u201eskup\u201c, potra\u017eit \u0107e drugoga, jeftinijeg.<\/p>\n

U toj igri profitiraju modne kompanije i potro\u0161a\u010di kojima se nude ni\u017ee maloprodajne cijene. No radnici u tvornicama Kine, Banglade\u0161a, Vijetnama, Mianmara, Kambod\u017ee, Indije i drugih zemalja s intenzivnom tekstilnom industrijom pla\u0107aju danak rade\u0107i u gotovo nemogu\u0107im uvjetima. Na njihovim le\u0111ima slama se profit kompanija i potro\u0161nja razvijenijih zemalja Europe i svijeta.<\/p>\n

Koliko su od seljenja proizvodnje u zemlje u razvoju profitirali europski potro\u0161a\u010di svjedo\u010di i podatak da je, u posljednja dva desetlje\u0107a, odje\u0107a i obu\u0107a u Njema\u010dkoj pojeftinila 16 posto u odnosu na prosje\u010dnu ko\u0161aricu robe \u0161iroke potro\u0161nje.<\/p>\n

Ni\u017ea cijena finalnog proizvoda dovodi do ve\u0107e prodaje. Tako je, primjerice, prema procjenama Europske agencije za okoli\u0161<\/a> (EEA) kupnja u 2012. godini u odnosu na 1996. godinu porasla za 40 posto. Istodobno, EEA navodi kako je u 2017. godini u odnosnu na 2000. do\u0161lo do blagog smanjenja izdataka ku\u0107anstava EU za odje\u0107u i obu\u0107u, ali se pove\u0107ao ukupan broj kupljenih odjevnih predmeta.\u00a0 O\u010dekuje se da \u0107e se do 2030. godine potro\u0161nja odje\u0107e i obu\u0107e na globalnoj razini pove\u0107ati za 63 posto.<\/p>\n

\n

Mizerne pla\u0107e i nehumani uvjeti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sna\u017ena europska, ali i svjetska potra\u017enja za modom izazvala je procvat sektora odje\u0107e, tekstila i obu\u0107e u nekoliko zemalja u razvoju.<\/p>\n

U Kambod\u017ei ta industrija generira oko 11 posto BDP-a i zapo\u0161ljava preko desetinu radne snage \u2013 oko milijun radnika. Od 2001. godine izvoz je porastao devet puta, a lavovski udio u tom rastu \u010dine EU i SAD. Djelomi\u010dno i kao rezultat tekstilne proizvodnje je Kambod\u017ea ostvarila ekonomski rast od prosje\u010dno sedam posto tijekom protekle dekade. No, standardi rada za milijune radnika \u2013 koji su iznijeli taj rast \u2013 daleko su od europskih.<\/p>\n

Banglade\u0161 u tekstilnoj industriji zapo\u0161ljava gotovo 4,4 milijuna radnika. Kao i u Kambod\u017ei, tekstilna industrija generira oko 11 posto nacionalnog BDP-a. Banglade\u0161 je drugi najve\u0107i izvoznik odje\u0107e i obu\u0107e u EU s udjelom od 16 posto ukupno uvezene robe. Kina je i dalje najve\u0107i izvoznik s udjelom od 33 posto, dok se s udjelom od devet posto na tre\u0107e mjesto smjestila Turska, nakon koje slijede Vijetnam, Indija i Kambod\u017ea.<\/p>\n

Uvjeti rada za milijune tekstilnih radnika zemalja Azije i Pacifika koji svijet opskrbljuju cjenovno prihvatljivom uli\u010dnom modom gotovo su robovlasni\u010dki. Dijelom to pokazuje izra\u010dun Clean Clothes Campaign<\/a> koji pokazuje da u cijeni majice kratkih rukava proizvedenoj u Banglade\u0161u, koja u trgovini ko\u0161ta 29 eura, pla\u0107a radnika ima udio od svega 0,6 posto ili 0,18 eura. \u0160vicarski Public Eye<\/a> je na primjeru \u201ehudice\u201c proizvedene u Turskoj za jedan od europskih brendova uli\u010dne mode izra\u010dunao da pla\u0107a tekstilnog radnika u maloprodajnoj cijeni od 26,66 eura sudjeluje sa svega 2,08 eura.<\/p>\n

Sav jad i bijedu modne industrije svijet je \u201eotkrio\u201c 24. travnja 2013. godine, nakon uru\u0161avanja osmerokatne poslovne zgrade Plaza u Dhaki, glavnom gradu Banglade\u0161a. Dan prije katastrofe na zgradi su uo\u010dene pukotine. Dio radnika nije \u017eelio u\u0107i u proizvodne prostore koji su se nalazili na vi\u0161im katovima, ali im je upravitelj zaprijetio neisplatom pla\u0107e za taj mjesec. Vrlo brzo osmerokatnica se uru\u0161ila. Poginulo je najmanje 1132 radnika, a ozlije\u0111eno ih je vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e (1<\/a>, 2<\/a>).<\/p>\n

Pet mjeseci prije Rana Plaze, u tekstilnoj tvornici \u201eTazreen Fashions\u201c, tako\u0111er u Dhaki, izbio je po\u017ear u kojem su radnici ostali zato\u010deni. Svi izlazi iz tvornice bili su zaklju\u010dani, a jedini izlaz je bio kroz prozore na vi\u0161im katovima zgrade jer je po\u017ear krenuo iz skladi\u0161ta u prizemlju. Poginulo je vi\u0161e od 120 ljudi, a stotine su te\u0161ko ozlije\u0111ene dok su se poku\u0161avali spasiti skakanjem kroz prozore. U Pakistanu je par mjeseci ranije, u rujnu 2012. godine, u bukte\u0107oj tvornici \u201eAli Enterprises\u201c poginulo preko 120 radnika.<\/p>\n

Pogibija preko tisu\u0107u radnika u uru\u0161avanju Rana Plaze, \u0161to se smatra jednom od najve\u0107ih industrijskih nesre\u0107a, probudila je svijet i po\u010delo se govoriti o lo\u0161im uvjetima rada s kojima se suo\u010davaju radnici u sektoru konfekcije u Banglade\u0161u, ali i drugim zemljama. Svijet je otkrio da odje\u0107u za \u201e\u0161aku kikirikija\u201c \u0161ivaju milijuni ljudi, ve\u0107inom \u017eene i djeca, svakodnevno izlo\u017eeni nesigurnim uvjetima rada, \u0161ikaniranju, seksualnom uznemiravanju, pa i prisilnom radu.<\/p>\n

No, nesre\u0107e nisu zaustavljene. Prema podacima Me\u0111unarodne organizacije rada, tijekom pet godina od katastrofe Rana Plaza dogodilo se jo\u0161 najmanje 109 nesre\u0107a. Me\u0111u njima je 35 incidenta u tvornicama tekstila u kojima je 27 radnika izgubilo \u017eivote, a ozlije\u0111eno ih je 491.<\/p>\n

\n

Me\u0111unarodni sporazum koji nije rije\u0161io problem<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nakon katastrofalnog po\u017eara u tvornici Rana Plaza sindikati i aktivisti potaknuli su potpisivanje me\u0111unarodnog sporazuma o zdravlju i sigurnosti radnika u tekstilnoj industriji. Taj stari sporazum potpisalo je 200 svjetskih brendova, a ove godine je do\u0161lo vrijeme da ga se obnovi.<\/p>\n

Nakon vi\u0161emjese\u010dnih pregovora globalne federacije sindikata uslu\u017enog sektora UNI Global Union<\/a> i globalne federacije industrijskih sindikata IndustriALL Global Union<\/a> s modnim brendovima, po\u010detkom rujna 2021. godine na snagu je stupio novi me\u0111unarodni sporazum o zdravlju i sigurnosti radnika u tekstilnoj industriji<\/a>. Do sada su ga potpisale 124 modne kompanije. Sporazum modne brendove obvezuje da od svojih dobavlja\u010da u Banglade\u0161u i drugim zemljama u koje su dislocirali proizvodnju zahtijevaju po\u0161tivanje i podizanje mjera za\u0161tite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i da sura\u0111uju s inspekcijama. U protivnom je s dobavlja\u010dima mogu\u0107e prekinuti poslovni odnos.<\/p>\n

Od 2013. godine, kada je potpisan prvi takav sporazuma, raskinuti su ugovori o poslovanju sa stotinjak dobavlja\u010da koji nisu po\u0161tivali sigurnosne standarde. No i dalje ima preko tisu\u0107u tvornica u kojima ni ti minimalni standardi ne vrijede, jer brendovi koji s njima posluju nisu potpisnici sporazuma.<\/p>\n

Osim podizanja sigurnosti tvornica, sporazumom se dobavlja\u010di obvezuju na po\u0161tivanje prava radnika da odbiju posao za koji opravdano vjeruju da nije siguran. Takvog radnika dobavlja\u010d ne smije diskriminirati uskra\u0107ivanjem pla\u0107e ili na neki drugi na\u010din. U slu\u010dajevima zatvaranja tvornice ili njenog dijela zbog sigurnosnih razloga, dobavlja\u010d je du\u017ean zadr\u017eati radnike i isplatiti im pla\u0107u, odnosno otpremninu prema nacionalnom zakonodavstvu u slu\u010daju da ostanu bez posla.<\/p>\n

U inspekcijama<\/a> provedenima nakon katastrofalne pogibije preko tisu\u0107u radnika utvr\u0111eno je da 97 posto banglade\u0161kih tvornica nema sigurne po\u017earne izlaze, 90 posto ih nije imalo odgovaraju\u0107e po\u017earne alarme, dok je u 70 posto tvornica utvr\u0111eno da su nadogra\u0111ivane, ali za te radove ne postoji nikakva dokumentacija te je rije\u010d o potencijalno nestabilnim pro\u0161irenjima.<\/p>\n

\n

Mala pla\u0107a, velik rizik<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Radom u tvornicama tekstila nitko se nije obogatio. Ta radno intenzivna industrija globalno je vezana uz minimalna primanja. U zemljama u razvoju ta primanja radnike ostavljaju u ekstremnom siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Nakon Rana Plaze Banglade\u0161 je minimalnu pla\u0107u podigao za 77 posto. No iza tog impresivnog rasta krije se bijeda od 5,3 tisu\u0107e taka ili 63 dolara mjese\u010dno, \u0161to na dnevnoj neto razini iznosi 61 cent. To je daleko ispod granice ekstremnog siroma\u0161tva koja iznosi nepuna dva dolara dnevno.<\/p>\n

Prije tri godine minimalna pla\u0107a podignuta je na 94 dolara i to nakon \u0161to su 2018. godine tekstilni radnici masovno iza\u0161li na ulice tra\u017ee\u0107i pove\u0107anje minimalne pla\u0107e. Zbog radni\u010dke pobune su tvornice otpustile 1500 radnika, uhi\u0107ivani su aktivisti za ljudska prava, naru\u010divani napadi na sindikalne vo\u0111e.<\/p>\n

Dostojanstven rad je nepoznanica za tekstilne radnike u Banglade\u0161u, ali i drugim zemljama u razvoju u koje multinacionalne kompanije sele poslove. Niske pla\u0107e, nerijetko i ni\u017ee od minimalca, 11 do 14 sati rada dnevno, no\u0107ni rad, rad bez pauze kako bi se ispunila norma, svakodnevica su konfekcijskih i ostalih radnika u sektoru tekstila, ko\u017ee i obu\u0107e. Radnici posao obavljaju u pretrpanim postrojenjima, bez odgovaraju\u0107e ventilacije, zbog \u010dega \u010desto kolabiraju.<\/p>\n

Za zdravlje radnika dodatak rizik predstavljaju otrovne kemikalije poput boja za tekstil. Tu je i poseban postupak obrade traper platna \u2013 pjeskarenje \u2013 koji za posljedicu ima trajna o\u0161te\u0107enja plu\u0107a. Taj je postupak u Europi zabranjen, a iako su se modne marke obvezale da pjeskarenje ne\u0107e koristiti kod svojih dobavlja\u010da, ono nije iskorijenjeno. Tako\u0111er, i alternativni na\u010dini obrade trapera mogu ugro\u017eavati zdravlje radnika.<\/p>\n

U proizvodnji odje\u0107e i obu\u0107e radnici \u010desto rade bez osnovne za\u0161titne opreme poput maski, rukavica, \u010dizama. Ko\u017eari u Indiji i Banglade\u0161u izlo\u017eeni su \u0161tetnim tvarima poput \u017eive i kroma koje se koriste u obradi ko\u017ee. Izlo\u017eenost tim tvarima, pokazala su istra\u017eivanja, daju malu \u0161ansu radnicima da \u017eive du\u017ee od 50 godina.<\/p>\n

\n

Tekstilna industrija te\u0161ko pogo\u0111ena pandemijom<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ve\u0107ina radnika u tekstilnoj industriji dolazi iz skupina u nepovoljnijem polo\u017eaju na tr\u017ei\u0161tu rada. \u010cak 80 posto zaposlenih u industriji su \u017eene koje su nerijetko pla\u0107ene manje od svojih kolega te su \u010deste mete seksualnih napada nadre\u0111enih. Mnoge dolaze iz siroma\u0161nih ruralnih podru\u010dja, \u0161to je \u010desto u Indiji gdje tvornice regrutiraju radnice u selima nakon lo\u0161e poljoprivredne sezone.<\/p>\n

Ilegalni migranti iz Mianmara, Kambod\u017ee i Laosa \u010desto su radnici na Tajlandu. Zbog \u010dinjenice da su ilegalno u zemlji, ti radnici se te\u0161ko mogu izboriti za isplatu i minimalne pla\u0107e. Iako je dje\u010dji rad zabranjen Konvencijom Me\u0111unarodne organizacije rada, u mnogim zemljama po\u010dinje se raditi s 15 godina.<\/p>\n

Pandemija Covida-19 dodatno je pogor\u0161ala polo\u017eaj tekstilnih radnika, ne samo u zemljama u razvoju u koje je ve\u0107ina proizvodnje odavno preseljena. Pandemija je u mnogim tvornicama zaustavila ili usporila proizvodnju, u po\u010detku zbog nedostatka materijala jer je opskrba iz Kine presu\u0161ila, a kasnije zbog zatvaranja gospodarstava i pada potra\u017enje. Mnogi su naru\u010ditelji sa zapada otkazali narud\u017ebe pa i one koje su ve\u0107 krenule u proizvodnju. Zbog toga su mnogi radnici u tvornicama dobavlja\u010dima modnih brendova ostali bez posla. Samo u Banglade\u0161u bez posla je ostala \u010detvrtina tekstilnih radnika.<\/p>\n

Niske pla\u0107e i nesigurni uvjeti rada nisu rezervirani samo za tekstilne radnike u zemljama u razvoju. Ta radno intenzivna industrija svugdje je obilje\u017eena ni\u017eim primanjima, odnosno minimalnim pla\u0107ama. I sve su zemlje osjetile posljedice pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj je pandemija inicirala tre\u0107i val propasti industrije koja je od o\u017eujka pro\u0161le godine mahom na potporama dr\u017eave za o\u010duvanje radnih mjesta.<\/p>\n

Doma\u0107i tekstil<\/a> tradicionalno je vezan za doradne poslove za strane naru\u010ditelje, a i oni su se selili u jeftinije zemlje. Tijekom pandemije narud\u017ebe su otkazivane, zbog \u010dega je nekada\u0161nja perjanica konfekcijske proizvodnje Kotka oti\u0161la u likvidaciju. U ste\u010daju je zavr\u0161ila i dr\u017eavna tvrtka Orljava, koja je uz svoje dugogodi\u0161nje probleme u pandemiji ostala bez posla za njema\u010dkog naru\u010ditelja. U ozbiljnim financijskim problemima<\/a> na\u0161ao se i vara\u017edinski Varteks, koji je nedavno radnicima isplatio tek pola pla\u0107e za srpanj, dok ostatak neispla\u0107enih primanja planira namiriti prodajom nekretnina.<\/p>\n

Faktograf.hr<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odje\u0107a za potro\u0161a\u010de u bogatijem dijelu svijeta nikad nije bila jeftinija, ali zato radnici koji je proizvode rade u prakti\u010dki robovskim uvjetima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273836,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-329478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329478"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329479,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329478\/revisions\/329479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}