![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Brano-Mandic-300x218.jpg\")
Brano Mandi\u0107<\/p><\/div>\n
Pisac i novinar Brano Mandi\u0107<\/strong> za PCNEN ka\u017ee da bi akademicima \u201cmirne du\u0161e ukinuo novac koji primaju i sve stavio na jednu opkladu – da \u0107e se uglas pobuniti. ,,Sve su to mahom vreme\u0161ni ljudi, politi\u010dki prega\u017eeni jo\u0161 devedesetih, ne o\u010dekujmo sad previ\u0161e od njih. Neki su bili servis vlasti, pa su se mo\u017eda razo\u010darali, ili ih je prosto pregazilo vrijeme. Neki su u biznisima, u porodi\u010dnim obavezama, svi imaju dosta briga, pa im je zvanje akademika valjda neka vrsta utjehe. Kao \u0161to \u010dovjek poslije naporne nedjelje ode da se relaksira na bazenu, tako mo\u017eda i akademici svoje zvanje koriste da odahnu. Uvijek sebi mogu re\u0107i \u2013 ja sam akademik, i \u017eivot postane lak\u0161i\u201d.<\/p>\nPrema Mandi\u0107evim rije\u010dima, akademici \u010duvaju \u201csveto zvanje da se ne uprlja grozom svakodnevice\u201d. ,,Zato nam izgledaju nezainteresovano. Ali to je varka, zapravo sve pomno prate, jer to je jedini na\u010din da se od svega sklone\u201d.<\/p>\n
Akademik CANU \u0160erbo Rastoder<\/strong> prigovore na ra\u010dun Akademije motivisane dnevnopoliti\u010dkim kalkulacijama smatra neozbiljnim i suvi\u0161nim.<\/p>\n,,Kritike nijesam zapazio, ako se ne uzmu u obzir prigovori nekih \u2018umi\u0161ljenih veli\u010dina\u2019, od kojih neki nemaju ni zavr\u0161enu srednju \u0161kolu. Dakle, prigovore motivisani dnevnopoliti\u010dkim kalkulacijama smatram neozbiljnim i suvi\u0161nim za jednu dr\u017eavnu akademiju. Pravo je pitanje: da li akademija nudi odgovore na su\u0161tinska pitanja crnogorskog dru\u0161tva? Naravno, i ako nudi, ti odgovori ne mogu biti na portalima, nego su predmet ozbiljnih istra\u017eivanja i sabrani su u izdanjima akademije. Drugo je pitanje koliko to ima uticaja u dru\u0161tvu, da li to neko \u010dita i radi li akademija dovoljno na tome da afirmi\u0161e svoj rad? Iz iskustva znam da medijima nijesmo zanimljivi, izuzev na nivou dnevnopoliti\u010dke denuncijacije. S druge strane, mediji ne tra\u017ee odgovore od stru\u010dno kompetetnih ljudi za pojedine nau\u010dne oblasti, ve\u0107 od \u2018podobnih\u2019, koji \u0107e dati \u2018o\u010dekivane\u2019 odgovore. Demantujte me tako \u0161to \u0107ete dokazati suprotno\u201d, ka\u017ee Rastoder za PCNEN.<\/p>\n
Njegov utisak je da su za medije va\u017enija mi\u0161ljenja ljudi bez kompetencije, koje nazivaju \u2018analiti\u010darima\u2019 ili \u2018publicistima\u2019, nego akademika. ,,Ako je to tako, a mislim da jeste, dozvoli\u0107ete da ljudi radije \u0107ute, nego \u0161to pristaju da budu dio \u2018medijskog blata\u2019 gdje nema razgovora niti diskusije, ve\u0107 samo nadgornjavanja i prepucavanja. Tako se \u010desto mi\u0161ljenje akademika dovodi u istu ravan sa mi\u0161ljenjem nekog analfabete koji je umislio da je \u2018veliki\u2019 zato \u0161to ima \u2018stav\u2019, ali nema \u2018odgovor\u2019. Nama trebaju \u2018odgovori\u2019 a ne \u2018stavovi\u2019 i siguran sam da akademici ne\u0107e \u0107utati onda kada se budu postavljala ozbiljna pitanja bitna za dru\u0161tvo. Ako neko misli da akademija treba da \u2018detektuje\u2019 svaki dnevnopoliti\u010dki konflikt u dru\u0161tvu, onda ne razumije smisao postojanja akademije\u201d.<\/p>\n
Rastoder napominje da \u0107emo, sve dok mi\u0161ljenje partijskog \u0161efa bude iznad mi\u0161ljenja predsjednika akademije, imati \u2018stavove\u2019, ali ne i \u2018odgovore\u2019. ,,Jednom rije\u010dju, akademija ne \u2018\u0107uti\u2019 nego, po mom mi\u0161ljenju, radi, ono \u0161to joj je obaveza. To je pitanje o kojem se mo\u017ee diskutovati. Nekom to nije dovoljno, mo\u017eda bi moglo vi\u0161e i bolje, ali o\u010dekivati od akademika da dnevno budu \u2018vidljivi\u2019 na portalima je krajnje neozbiljno. S druge strane, svako pojedina\u010dno ima pravo na svoje mi\u0161ljenje i to \u0161to mnogi odbijaju da se izjasne, po mom mi\u0161ljenju, ne mo\u017ee biti problem akademije kao institucije, nego je stvar odgovornosti svakog pojedinca\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
Nova vlast umanjila bud\u017eet: Oko 630 hiljada eura manje za zarade, slu\u017ebena putovanja, konsultantske usluge\u2026 <\/strong><\/h2>\nU dr\u017eavnom bud\u017eetu za 2019. godinu za rad CANU bilo je namijenjeno skoro dva miliona eura, ta\u010dnije\u00a01.999.569,33. Ove godine, taj iznos je manji za vi\u0161e od 600 hiljada eura – 1,356,382.62.<\/p>\n
PCNEN se obratio Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (MFSS) i zatra\u017eio odgovor na pitanje, na koje je sve stavke bila neophodna u\u0161teda. Ispostavilo se, primarno, na bruto zarade i ostala li\u010dna primanja, kao i slu\u017ebena putovanja i konsultantske usluge.<\/p>\n
,,Predvi\u0111ena bud\u017eetska sredstva za 2021. godinu za CANU u iznosu od skoro 1,36 miliona eura iskazana su kroz program Nau\u010dno i umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo. U odnosu na bud\u017eet iz 2019. godine realno je opredijeljen ni\u017ei iznos za oko 630.000 eura, a to se odnosi na bruto zarade i ostala li\u010dna primanja \u2013 ostale naknade, rashode za materijal (u okviru te grupe izdataka je i gorivo za slu\u017ebena vozila), rashode za usluge (slu\u017ebena putovanja, reprezentacija, telefonske, konsultantske usluge i sl), stavku ostali izdaci…\u201c, odgovorili su iz MFSS-a.<\/p>\n
Bruto zarade u 2021. u odnosu na 2019. godinu, prema podacima koje su iz resora ministra Milojka Spaji\u0107a dostavili PCNEN-u, ni\u017ee su 0,018 miliona eura, ili nekih 18 hiljada eura, a sredstva su planirana za bruto zarade za 32 izvr\u0161ioca, odnosno za dva izvr\u0161ioca manje u odnosu na 2019. godinu za realizaciju aktivnosti upravljanja i administracije CANU.<\/p>\n
Ostala li\u010dna primanja umanjena su za iznos od oko 160 hiljada eura. Iz ove kategorije rashoda u najve\u0107em iznosu umanjen je izdatak \u201costale naknade\u201c.<\/p>\n
U 2019. godini na tom izdatku sredstva su bila opredijeljena za isplatu mjese\u010dnih nagrada za 46 \u010dlanova Akademije (37 redovnih i 9 vanrednih \u010dlanova), kao i za isplatu funkcionalnih dodataka za: predsjednika, dva potpredsjednika, generalnog sekretara i \u010detiri sekretara odjeljenja.<\/p>\n
U 2021. godini, u iste svrhe, sredstva su namijenjena za 39 \u010dlanova (32 redovna i 7 vanrednih \u010dlanova) i 8 funkcija (predsjednik, 2 potpredsjednika, generalni sekretar i 4 sekretara odjeljenja).<\/p>\n
Prema Zakonu o CANU, \u010dlan radnog sastava Akademije ima pravo na mjese\u010dnu akademijsku nagradu kao vid dru\u0161tvenog priznanja. Visinu mjese\u010dne akademijske nagrade utvr\u0111uje Predsjedni\u0161tvo Akademije, uz saglasnost Vlade.<\/p>\n
PCNEN je, izme\u0111u ostalog, pitao CANU koji su kriterijumi pri dodjeli tih nagrada. Ni poslije vi\u0161e dana \u010dekanja, nijesmo dobili odgovor.<\/p>\n
Iz MFSS-a su, u odnosu na 2019. godinu, za skoro 350 hiljada eura smanjili i rashode CANU planirane za slu\u017ebena putovanja, reprezentaciju, telefonske i po\u0161tanske usluge, advokatske i notarske i pravne usluge i konsultantske usluge, projekte i studije. Najve\u0107i iznos sredstava koji je umanjen odnosi se na izdatke za konsultantske usluge, projekte i studije, i to za realizaciju aktivnosti koje obuhvataju nau\u010dne skupove, okrugle stolove, odr\u017eavanje nau\u010dnih tribina, organizovanje samostalnih i kolektivnih izlo\u017ebi, odr\u017eavanje me\u0111unarodnih konferencija. Umanjenje iznosi oko 320 hiljada eura.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/CANU-project-ouside.jpg\")
<\/p>\n
CANU project ouside<\/p>\n
Akademici pre\u0107utali i to \u0161to im se nova zgrada gradi na u\u0161trb vi\u0161edecenijskih \u010detinara <\/strong><\/h2>\nOve godine smanjen je i iznos namijenje za rentu, za otprilike 17 hiljada eura. Renta je, kako obja\u0161njavaju nadle\u017eni iz Spaji\u0107evog resora, ni\u017ea usljed izgradnje nove zgrade CANU pod Goricom, a navedeni izdatak je u najve\u0107em iznosu planiran za zakupljivanje poslovnog prostora, magacinskog – za dio opreme i materijala, knjiga i drugog, za obavljenje rada Akademije.<\/p>\n
CANU\u00a0je u novembru 2018. godine sa firmom\u00a0Studio grad<\/em>\u00a0potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanisti\u010dkog rje\u0161enja novog, kao i za rekonstrukciju postoje\u0107eg objekta. Pro\u0161la bi nezapa\u017eeno i izgradnja nove zgrade za akademike, da se grupa gra\u0111ana koja \u017eivi u njenoj blizini nije pobunila \u0161to, zbog rekonstrukcije i izgradnje, dijelu \u0161ume ispod Gorice prijeti sudbina posje\u010denih barskih \u010dempresa. Ni tada se niko od akademika nije oglasio.<\/p>\nTaj je slu\u010daj jo\u0161 uvijek otvoren.<\/p>\n
PCNEN je, izme\u0111u ostalog, tra\u017eio od nadle\u017enih iz CANU i da prokomentari\u0161u kritike na njihov ra\u010dun. Odgovor je izostao.<\/p>\n
Ovo je tema koja se nerado otvara. Toj tvrdnji u prilog ide i \u010dinjenica da je malo onih koji su o njoj pristali da govore za PCNEN.<\/p>\n
,,Kad na\u0161i akademici budu skupa sa politi\u010darima gosti najgledanijih emisija na televiziji, kad budu sukobljavali mi\u0161ljenja bez straha za poziciju, mo\u017eda \u0107e im i porasti ugled i mo\u017eda \u0107e dobiti neku zna\u010dajniju ulogu u dru\u0161tvu. Mo\u017eda tad prestanemo da pri\u010damo samo o njihovim platama i bud\u017eetu. Mo\u017eda i vidimo ko su ti ljudi. Mo\u017eda ipak ho\u0107e i imaju ne\u0161to da ka\u017eu\u201d, zaklju\u010duje \u0110uro Radosavovi\u0107, jedan od na\u0161ih sagovornika na ovu temu.<\/p>\n
——————————————–<\/p>\n
\nMo\u017ee i druga\u010dije<\/strong><\/em><\/h1>\n<\/blockquote>\nIma i svjetlijih primjera. Jedan od njih, prema mi\u0161ljenju Radosavovi\u0107a, je francuska Akademija, koja je \u010duvena po svojoj formi i djelovanju. ,,Besmrtni je termin koji nije najsre\u0107nije skovan, ali se odnosi na akademike, prije svega zbog do\u017eivotnog \u010dlanstva. Tako\u0111e, oni \u010dine francuski jezik besmrtnim, \u010duvaju ga, te s toga naziv ima dvostruko zna\u010denje. Biti akademik je presti\u017e i velika \u010dast, svega ih je 40 i imaju status zvijezda. Kad oni napi\u0161u tekst, \u0161to se vjerovali ili ne \u010desto de\u0161ava, to prili\u010dno odjekne. Ulije\u0107u u polemike, a znaju da budu i prili\u010dno o\u0161tri\u201d.<\/em><\/p>\nPored francuske, kako ka\u017ee, nizozemska Akademija savjetuje parlament i ministre kad je potrebno. ,,De\u0161ava se da velike kompanije kad previ\u0161e oja\u010daju, konce predaju u ruke akademiji, jer tamo sjede ljudi koji znaju \u0161ta i kako treba \u010diniti. Znaju \u0161to je dobro po dr\u017eavu i ljude. I \u010ce\u0161ka je nezamisliva bez njihove akademije nauka\u201d.<\/em><\/p>\n\u00a0—————————————————-<\/strong><\/p>\nAkademik CANU \u0160erbo Rastoder:<\/strong> Nije dobro upore\u0111ivati crnogorsku s francuskom akademijom
\n<\/strong><\/em><\/h1>\nPokretane su i neke gra\u0111anske inicijative, u vidu peticija, za ukidanje apana\u017ea akademicima. Dodu\u0161e, bez va\u017enijeg rezultata. Kako Vi na to gledate? Da li bi \u010dlanstvo u Akademiji nauka i umjetnosti trebalo da bude \u010dast koja se ne mjeri novcem? \u010cinjenica je da \u010dlanovi\u00a0CANU\u00a0primaju plate ili penzije i iz drugih izvora…<\/strong><\/em><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Serbo-Rastder.jpg\")
Rastoder<\/strong>: Svaka inicijativa je legitimna i nemam ni\u0161ta protiv. Kod takvih inicijativa je problem samo, ko to ima pravo ocjenjivati rad akademika? Sami akademici? Oni to redovno rade? \u0160to se \u201capana\u017ea\u201c ti\u010de, sje\u0107am se da smo po osnivanju DANU imali mnogo ve\u0107e apana\u017ee (istina kratko vrijeme) nego tada\u0161nji \u010dlanovi CANU. Tada se nijesmo \u201cbunili\u201d na \u201dapana\u017ee\u201d nego smo ih smatrali \u201czaslu\u017eenim\u201d iako su objektivno silne pare uludo potro\u0161ene bez nekog ve\u0107eg rezultata. Konkretno sam tri puta, ne samo ja, uzimao honorare za izradu \u201cenciklopedija\u201d, a da niko nije pitao gdje su materijali nastali po tom osnovu. Pitajte gdje su enciklopedijske jedinice koje smo radili u DANU? \u0160ta \u017eelim da ka\u017eem? Glupo je pri\u010dati o apana\u017eama, ako predstavnik onoga ko daje novac ne insistira na rezultatima i realizaciji projekata koji slu\u017ee kao osnovica za finansiranje. Dakle, mo\u017ee neko pristati da bude \u201cvolonter u prodaji pameti\u201d, ali \u010dim vidi kako se ar\u010de pare i kako \u201cspretni\u201d uzimaju \u201chonorare\u201d, postavi se pitanje smisla. \u010cinjenica je da ako neki \u201czaslu\u017eni kulturni radnici\u201d birani po ideolo\u0161ko-partijskom klju\u010du imaju neke apana\u017ee, ili neki biv\u0161i \u201cposlanici\u201d, neukusno je tako ne\u0161to dovoditi u pitanje kod akademika. Titula akademika jeste \u201c\u010dast\u201d, ali iznad svega \u201cminuli rad\u201d koji je mjerljiv i vidljiv i koji se verifikuje na \u201ctajnom glasanju\u201d. Ponosan sam na to \u0161to smo akademik Vuki\u0107 Pulevi\u0107<\/strong> i moja malenkost jedini dobili potreban broj glasova kao \u010dlanovi DANU koji su aplicirali za \u010dlanstvo u CANU. To je ipak potvrda da je prepoznat \u201cminuli rad\u201d. Istovremeno, kako tada, tako i sada, tvrdim da nije moralno uzimati apana\u017eu a biti protiv dr\u017eave, bez \u010dijeg postojanja ne bi bilo ni akademije. Ako je nekada takvih bilo u CANU, ja ih danas ne vidim. \u010cesto se zaboravlja da je danas u CANU vi\u0161e od 15 biv\u0161ih \u010dlanova DANU. Na\u017ealost, neki od njih, po\u010dev od glavnog osniva\u010da, vi\u0161e nijesu me\u0111u nama.<\/p>\nFrancuska Akademija nauka i umjetnosti ima oko 150 \u010dlanova, a na\u0161a oko 40 – redovnih. Francuska ima nekoliko nobelovaca\u2026 \u010cime se mi, uzimaju\u0107i u obzir dosada\u0161nji rad CANU, mo\u017eemo pohvaliti?<\/strong><\/em><\/p>\n\u00a0<\/strong><\/em>Rastoder:<\/strong> Nije dobro upore\u0111ivati te dvije akademije, jer su potpuno razli\u010diti primjeri. Ajmo da razmi\u0161ljamo na sljede\u0107i na\u010din. Da ukinemo CANU? Da li bi u\u0161teda u bud\u017eetu bila ve\u0107a od 10 odsto od onoga \u0161to dr\u017eava tro\u0161i za vozni park i zakup prostora. Znate li vi koliki je godi\u0161nji bud\u017eet CANU i da li je to jedina stavka na kojoj bi dr\u017eava trebala da \u201cu\u0161tedi\u201d? Ako je nekom va\u017enije da ima vozni park nego dr\u017eavnu akademiju, nemam ni\u0161ta protiv, ali smatrati tro\u0161kove akademije optere\u0107enjem za dr\u017eavni bud\u017eet, a ne vidjeti druge gluposti u dru\u0161tvu, izgleda mi usiljeno i zlonamjerno. Posebno sada kada se slavi jubilej 50-ogo\u0161njice.To \u0107e ujedno biti i prilika da se \u201czainteresovani\u201d uvjere u to, \u201c\u010dime se mo\u017ee pohvaliti CANU\u201d.<\/em><\/p>\nAndrea JELI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Akademici \u010duvaju \u201csveto zvanje da se ne uprlja grozom svakodnevice\u201d. ,,Zato nam izgledaju nezainteresovano. Ali to je varka, zapravo sve pomno prate, jer to je jedini na\u010din da se od svega sklone\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":329438,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-329431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329431"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329462,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329431\/revisions\/329462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/329438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Djuro-Radosavovic.jpg\")