{"id":329380,"date":"2021-10-04T07:48:23","date_gmt":"2021-10-04T05:48:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329380"},"modified":"2021-10-04T07:48:23","modified_gmt":"2021-10-04T05:48:23","slug":"nove-geopoliticke-strukture-vode-svijet-u-kaos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/04\/nove-geopoliticke-strukture-vode-svijet-u-kaos\/","title":{"rendered":"Nove geopoliti\u010dke strukture vode svijet u kaos"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

Svijet se iz temelja mijenja. Ve\u0107 se i u praksi formiraju nove geopoliti\u010dke strukture (o tome vi\u0161e kasnije u tekstu), a u pozadini svega nije ni\u0161ta drugo osim \u010dvrste volje ameri\u010dkog establishmenta za o\u010duvanje ukupne ekonomske dominacije SAD-a i Zapada u cjelini, nastavka nadzora nad klju\u010dnim svjetskim prirodnim bogatstvima, kao i sprje\u010davanje bilo koga da tu vi\u0161estoljetnu \u010dinjenicu ugrozi. Pritom se u prvom redu misli na Kinu i Rusiju.<\/p>\n

I u tome nema nikakvih briga za stanje ne\u010dije demokracije, ljudskih prava i sloboda (manjinskih, medijskih, seksualnih\u2026). One samo predstavljaju masku za zamagljivanje prave pozadine stvari, jednako kao i popratne ideologije \u2013 uvijek isturene u borbama geopoliti\u010dkog tipa. One su bile su i ostale pouzdano sredstvo za mobilizaciju masa u ime \u201evi\u0161ih ciljeva\u201c.<\/p>\n

Zato i ne \u010dudi kako se niti jedna od zapadnih ideologija 20. stolje\u0107a nije ukorijenila (opstala) na zajedni\u010dkoj razini: niti fa\u0161izam, koji se rodio u Francuskoj a razvio u Italiji, niti nacizam u Njema\u010dkoj, niti komunizam \u2013 koji je tako\u0111er produkt zapadnih \u201emudraca\u201c (tko su po nacionalnosti bili \u201eo\u010devi\u201c komunizma \u2013 Marx i Engels dobro je znano). Te su ideologije odigrale svoju ulogu u danoj etapi dru\u0161tvenog razvoja po zamislima elita, a kada se jedna iscrpi tra\u017ei se nova.<\/p>\n

Najnovija ideologija Zapada, lansirana u geopoliti\u010dke svrhe, mo\u017ee se svesti ne toliko na \u201egender-egzibicije\u201c, kako bi netko mo\u017eda pomislio (one su te\u0161ko prihvatljive najve\u0107em dijelu svijeta izvan Zapadnog civilizacijskog kruga, a velikim dijelom i u njemu samom), ve\u0107 na podjelu ljudi na one koji \u0107e nositi za\u0161titne maske protiv Covida-19 i one koji se tome protive (jo\u0161 preciznije, koji \u0107e se cijepiti i koji to ne\u0107e). Istodobno \u0107e se u pozadini te nove ideologije \u2013 opasnije od bilo kojih zlo\u010dina\u010dkih iz 20. stolje\u0107a jer mobilizira i sukobljava ljude doslovno \u010ditavog svijeta \u2013 voditi sna\u017ene geopoliti\u010dke i geoekonomske bitke zbog kojih \u0107e najvi\u0161e stradavati obi\u010dni ljudi \u2013 sada pogre\u0161no fokusirani na vlastito zdravlje, zasuti politi\u010dkim i medijskim maltretiranjem povezanim s pandemijom, koje ih i na svjesnoj i podsvjesnoj razini izlu\u0111uje \u2013 i koja ne prestaje.<\/p>\n

\n

Ameri\u010dki interesi ugro\u017eeniji nego ikad u povijesti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako su danas ameri\u010dki globalni interesi ugro\u017eeniji nego ikad u povijesti, jasno je i kako nikakve promjene ameri\u010dke osnovne strategije suprotstavljanja glavnim globalnim suparnicima \u2013 Kini i Rusiji, ne\u0107e biti, i da \u0107e se, u najboljem slu\u010daju, ta strategija nastaviti kretati dinamikom koja je bila vidljiva posljednjih nekoliko godina, nadajmo se \u2013 bez dodavanja novih elemenata pritiska koji bi mogli dovesti do nekontrolirane destabilizacije stanja i posljedi\u010dne velike globalne sigurnosne krize.<\/p>\n

Pri tom ipak treba imati u vidu kako, danas, jednako kao \u0161to postoji nuklearni paritet, postoji i onaj gospodarski \u2013 izme\u0111u SAD-a i Kine, pa je te\u0161ko zamisliti kako \u0107e tri mega-dr\u017eave krenuti u rat na samouni\u0161tenje. SAD i Kina \u010dine veliki udio ukupnog svjetskog BDP-a i me\u0111usobno su itekako ovisne pa \u0107e im nekakav oblik suradnje biti i dalje nu\u017ean. Ali to ne zna\u010di kako Kina i dalje ne\u0107e biti glavni dugoro\u010dni problem za Sjedinjene Dr\u017eave i da primaran fokus interesa Washingtona ne\u0107e biti usmjeren upravo na Peking. Pri tom \u0107e Washington nastojati pod svaku cijenu izbjegavati rizike daljnje eskalacije ameri\u010dko-ruskih odnosa.<\/p>\n

Ovdje treba dodati kako se, usprkos me\u0111usobno vrlo o\u0161tre pa i neprijateljske politi\u010dke i medijske retorike izme\u0111u Moskve i Washingtona, nakon lipanjskog \u017eenevskog summita Biden-Putin vode sastanci (vi\u0161e-manje konspirativnog tipa) na razinama razli\u010ditih ameri\u010dkih i ruskih eksperata iz sfere nuklearnog naoru\u017eanja, kiberneti\u010dkih ugroza, a pretpostavlja se kako bi trebali po\u010deti i oni koji se odnose na klimatske promjene. Svega toga nije bilo u drugoj polovici Trumpovog mandata \u0161to tako\u0111er govori o oprezu i strahu od daljnjeg zao\u0161travanja odnosa izme\u0111u dviju strana. Me\u0111utim, \u010dime \u0107e ti razgovori na kraju rezultirati \u2013 uspjehom ili propa\u0161\u0107u \u2013 danas ne zna ba\u0161 nitko, niti u Rusiji niti u SAD-u! Velika enigma je i pro\u0161lotjedni 6-satni sastanak ameri\u010dkih i ruskih vojnih zapovjednika, generala Marka Milleya i Varerija Gerasimova u Helsinkiju. Slu\u010dajno ili ne, upravo u to vrijeme uslijedilo je formiranje trojnog pakta AUKUS (o tome vi\u0161e kasnije u tekstu), kao i izjave \u010delnika EU o nu\u017enosti formiranja europskih oru\u017eanih snaga.<\/p>\n

I ne manje va\u017eno: i SAD i Rusija i Kina, kao, uostalom i europske zemlje, sada su puno vi\u0161e fokusirane na svoje unutarnje probleme, a vanjska politika usmjerena je isklju\u010divo na potporu onoj unutarnjoj. Rusija je doslovno to naglasila u svojoj novoj strate\u0161koj doktrini iz srpnja ove godine, dok je SAD-u unutarnja politika primarna zbog velike raslojenosti dru\u0161tva, \u010demu je jo\u0161 vi\u0161e pridonio poraz u Afganistanu \u010dije \u0107e se dubioze i posljedice na ameri\u010dkoj politi\u010dkoj i dru\u0161tvenoj sceni tek osjetiti neovisno o ambicioznim vanjskopoliti\u010dkim planovima Bidenove administracije kojima se to \u017eeli staviti u stranu.<\/p>\n

S druge strane Kina ne posustaje niti gospodarski niti politi\u010dki, i samouvjereno grabi zacrtanim strate\u0161kim putom prema polo\u017eaju prve sile svijeta do 2030\/40. g. I dok SAD i saveznici sve vi\u0161e dislociraju svoje pomorske snage u Ju\u017enokinesko more \u017eele\u0107i pokazati Pekingu svoju odlu\u010dnost u za\u0161titi slobode plovidbe (pri tom opasno zveckaju\u0107i oru\u017ejem i oko Tajvana \u0161to je po Kinu najosjetljivije pitanje i oko kojeg na kinesku diplomaciju otpada preko 70 posto njezine ukupne aktivnosti), Peking vu\u010de do sada nevi\u0111ene poteze.<\/p>\n

Kako pro\u0161log tjedna prenosi portal Geopolitika News, flotila kineske ratne mornarice s jednim od najmo\u0107nijih kineskih ratnih brodova nedavno je po prvi put plovila me\u0111unarodnim vodama blizu Aljaske. Pored te ameri\u010dke savezne dr\u017eave pro\u0161la su \u010detiri kineska broda: krstarica i razara\u010d s navo\u0111enim raketama, izvi\u0111a\u010dko-obavje\u0161tajni brod i jedan pomo\u0107ni brod, navodi se u ameri\u010dkim izvorima. Kineski brodovi pro\u0161li su pokraj Aleutskih otoka u me\u0111unarodnim vodama, ali unutar gospodarskog pojasa SAD-a.<\/p>\n

Osim \u0161to se tim \u010dinom nedvojbeno radi o odgovoru Pekinga na ameri\u010dke vojne provokacije sli\u010dnoga tipa u kineskom \u201edvori\u0161tu\u201c, ovaj se potez mo\u017ee tuma\u010diti i jasnim signalom o namjeri Kine za sudjelovanjem u za\u0161titi sigurnosti plovidbe Sjevernim morskim putom (SMP), i to u interakciji s Rusijom koja je Kinu ve\u0107 ranije pozvala na suradnju u njenim arkti\u010dkim projektima (prije svega energetskim) i na \u0161to je ova pristala. Poznato je, naime, da se SAD otvoreno protive kineskim aktivnostima na tom, uskoro mo\u017eda i najzna\u010dajnijem svjetskom plovnom putu (koji \u0107e osjetno vremenski smanjiti, a financijski pojeftiniti brodsku trgovinu od Dalekog istoka prema Zapadnoj Europi i obratno), s obzirom kako Kina geografski niti nije arkti\u010dka dr\u017eava. Ona zato nije \u010dlanica niti multilateralnog politi\u010dkog tijela \u2013\u00a0 Arkti\u010dkog vije\u0107a, koje \u010dine zemlje s izlaskom u zonu Arktika (Rusija, Kanada, SAD, Danska (Grenland), Island, Norve\u0161ka, \u0160vedska i Finska). SAD zbog toga posljednjih mjeseci ja\u010daju svoju zra\u010dnu i pomorsku vojnu komponentu na Aljasci, bli\u017ee Beringovom prolazu koji predstavlja isto\u010dna \u201evrata\u201c Sjevernog morskog puta. Zbog toga i Rusija ja\u010da vojne efektive, otvara i gradi nove vojne baze u toj zoni. Pri tom je va\u017eno naglasiti kako Moskva jasno daje do znanja kako \u0107e SMP biti jednako dostupan svim dr\u017eavama koje ga \u017eele koristiti pa tako i SAD-u. Naravno, bez njihove vojne komponente kao nekakvog \u201esigurnosnog jamca\u201c.<\/p>\n

\n

Nove geopoliti\u010dke strukture koje formiraju SAD<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nakon \u0161to se posljednjih godinu dana intenzivirala vojna suradnja SAD-a s azijskim saveznicima i partnerima u sklopu tzv. koalicije QUAD (zovu je jo\u0161 i azijski NATO) \u2013 koju \u010dine Sjedinjene Dr\u017eave, Japan, Australija i Indija, i koja je otvoreno protukineskog karaktera, pro\u0161loga je tjedna, na iznena\u0111enje \u201eostatka\u201c svijeta, objavljena vijest o formiranju novog trojnog pakta \u2013 izme\u0111u Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, pod akronimom AUKUS.<\/p>\n

\u201cOva inicijativa se bavi pru\u017eanjem svakom od nas najsuvremenijih sposobnosti za manevriranje i obranu od prijetnji koje se brzo razvijaju. AUKUS \u0107e ujediniti na\u0161e mornare, znanstvenike, industriju kako bismo odr\u017eali i pro\u0161irili svoju superiornost\u201d, izjavio je tom prigodom Biden.<\/p>\n

Osim, geopoliti\u010dki gledano, tako\u0111er otvoreno protukineskog karaktera novog trojnog pakta, glavni prakti\u010dni cilj ove obrambene inicijative je opremanje Australije podmornicama na nuklearni pogon uz pomo\u0107 ameri\u010dke i britanske tehnologije. Pri tom australski premijer uvjerava svijet kako \u0107e biti naoru\u017eane konvencionalnim a ne nuklearnim naoru\u017eanjem i da se Camberra i dalje zauzima za sprje\u010davanje \u0161irenja nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n

Me\u0111utim, ono \u0161to je u svemu ovom najva\u017enije istaknuti je \u010dinjenica da je Australija zbog novog trojnog pakta \u201epotezom pera\u201c, doslovno preko no\u0107i, razvrgnula \u201cugovor stolje\u0107a\u201d za Francusku. Naime, dvije su zemlje, nakon dvogodi\u0161njih pregovora, 2016. godine potpisale unosni sporazum, navodno vrijedan oko 66 milijardi dolara, o izgradnji podmornica za australske pomorske snage u francuskim brodogradili\u0161tima i po francuskoj tehnologiji.<\/p>\n

Francuska je ovim \u010dinom javno poni\u017eena pred \u010ditavim svijetom. Ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian ovaj potez Australije nazvao \u201eubodom u le\u0111a\u201c, uz napomenu da se tako ne postupa sa saveznicima. Ve\u0107 idu\u0107eg dana Pariz je objavio kako Francuska ne\u0107e sudjelovati u zajedni\u010dkom obilje\u017eavanju pomorske bitke sa Sjedinjenim Dr\u017eavama zbog prosvjeda protiv gubitka unosnog posla s Australijom (info: The New York Times). Radi se o proslavi povodom obilje\u017eavanja 240. godi\u0161njice bitke kod Chesapeakea, u kojoj se francuska flota sukobila s britanskom, prisko\u010div\u0161i u pomo\u0107 novostvorenim Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n

Netko bi u \u010ditavoj ovoj pri\u010di, pou\u010den narodnom mudro\u0161\u0107u, rekao: \u201csve se vra\u0107a sve se pla\u0107a\u201c. Naime, te\u0161ko se ovom prigodom ne prisjetiti kako je 2015. godine Francuska postupila vrlo sli\u010dno Australiji (tako\u0111er pod sna\u017enim pritiskom Washingtona zbog tada\u0161njeg stanja u Ukrajini i uloge Rusije u njoj), kada je odustala od isporuke Rusiji ve\u0107 potpuno dovr\u0161enog nosa\u010da helikoptera tipa \u201eMistral\u201c (drugi brod toga tipa bio je u naprednoj fazi izgradnje), pri \u010demu je izgra\u0111eni brod od strane ruskog Ministarstva obrane ve\u0107 bio u cijelosti pla\u0107en, a drugi djelomi\u010dno. Kuriozitet je bio tim ve\u0107i, \u0161to su na izgra\u0111eni nosa\u010d helikoptera u francusko brodogradili\u0161te ve\u0107 stigli ruski mornari i na njemu uvje\u017ebavali nu\u017ene radnje za preuzimanje broda. Moskva se na kraju uspjela izvan-sudski nagoditi s Parizom o povratku novca i od\u0161teti, a \u201eMistrali\u201c su uz suglasnost ruske strane na kraju zavr\u0161ili u Egiptu i predstavljaju udarnu silu njegovih pomorskih snaga.<\/p>\n

\n

Grabe\u017e za tr\u017ei\u0161te<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Osim (geo)politi\u010dkog karaktera navedenog protu-francuskog poteza SAD-a, isti ukazuje i kako po\u010deo me\u0111usobni grabe\u017e za tzv. unutarnje tr\u017ei\u0161te \u2013 u Zapadnoj sferi utjecaja \u2013 s obzirom kako zbog globalnih geopoliti\u010dkih borbi sve vi\u0161e i br\u017ee presu\u0161uju nekad unosna tr\u017ei\u0161ta za zapadne proizvo\u0111a\u010de vojne tehnologije (i drugih proizvoda) izvan spomenute sfere. Npr., u ono arapsko sve vi\u0161e ulaze Kina i Rusija, iransko je za SAD ve\u0107 davno izgubljeno, dok Indija diverzificira uvoz oru\u017eja, a bitke za tr\u017ei\u0161te sada se izme\u0111u Istoka i Zapada vode i za Afriku i Latinsku Ameriku. U tim i takvim okolnostima ameri\u010dkom vojno-industrijskom kompleksu puno se jednostavnije boriti s europskim proizvo\u0111a\u010dima vojne tehnologije za \u201edoma\u0107a\u201c tr\u017ei\u0161ta. I tu se s Australijom sigurno ne\u0107e stati.<\/p>\n

Zato nakon svega ovoga ne \u010dudi brza reakcija Europske komisije na \u010delu s Ursulom van der Leyen, koja je, istog dana kada je objavljena odluka o formiranju trojnog pakta AUKUS, izjavila kako EU mora hitno stvoriti vlastiti obrambeni savez, poglavito zbog povla\u010denja SAD-a iz Afganistana, mogu\u0107ih novih migrantskih kriza i pretpostavki da \u0107e EU morati obavljati misije bez sudjelovanja Sjedinjenih Dr\u017eava. \u201eDo sada nas nije ko\u010dio nedostatak mogu\u0107nosti, ve\u0107 nedostatak politi\u010dke volje. Ali sada je vrijeme za prelazak na novu razinu\u201d, izjavila je Ursula van der Leyen. Tako\u0111er se planiraju subvencije u EU za kupnju oru\u017eja europskih proizvo\u0111a\u010da. Koliko stanje unutar saveznika postaje slo\u017eeno svjedo\u010di i ve\u0107 ranije izre\u010deno upozorenje glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga, da bi pojava europskih vojnih snaga mogla negativno utjecati na sigurnost na kontinentu.<\/p>\n

\n

Kineska reakcija na nove ameri\u010dke geopoliti\u010dke strukture<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jo\u0161 od samog po\u010detka formiranja spomenute koalicije QUAD i provo\u0111enja zajedni\u010dkih vojnih vje\u017ebi njezinih \u010dlanica, Kina bez imalo ustru\u010davanja navodi kako je ta sigurnosna platforma usmjerena protiv njenih nacionalnih interesa i da \u0107e joj se ona suprotstaviti i diplomatsko-politi\u010dki, izme\u0111u ostalog i ja\u010danjem suradnje sa zemljama Jugo-isto\u010dne Azije i organizacije ASEAN, ali i vojno \u2013 ja\u010danjem svojih obrambenih efektiva i odlu\u010dnim vojnim potezima u slu\u010daju ugro\u017eavanja dr\u017eavnog suvereniteta. Prije svega se tu misli na Tajvan i sporne teritorije u Ju\u017enom i Isto\u010dnom kineskom moru.<\/p>\n

Ako je netko mislio da \u0107e nakon vijesti o formiranju AUKUS-a reakcija Pekinga izostati prevario se. Kina na nju nije dugo \u010dekala usprkos izjavama ameri\u010dkih du\u017enosnika kako je cilj pakta odr\u017eavanje mira u Indo-Pacifi\u010dkoj regiji, te je \u010dlanicama AUKUSA odaslala jasnu poruku:<\/p>\n

\u201cZemlje ne bi trebale stvarati ekskluzivne blokove koji ciljaju ili nanose \u0161tetu tre\u0107im stranama. Posebno bi se trebali rije\u0161iti svojih hladnoratovskih razmi\u0161ljanja i ideolo\u0161kih predrasuda.\u201d<\/p>\n

Australski premijer nakon ovoga \u017eurno je kineskom \u010delniku Xi Jinping poslao \u201cotvoreni poziv\u201d za me\u0111usobni sastanak, \u0161to nije nikakvo \u010dudo. Kina ne pokazuje niti najmanje naznake povla\u010denja u regiji u kojoj je ona neprikosnoveno najja\u010da vojna i gospodarska sila.<\/p>\n

Tako je biv\u0161i \u0161ef ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe James Clapper uvjeren kako \u0107e Kina nedvosmisleno do\u017eivjeti novi obrambeni blok kao provokaciju, a odluku Australije da krene protiv Pekinga, s obzirom na ovisnost Canberrine ekonomije o Kini, nazvao je hrabrim korakom.<\/p>\n

Va\u017eno je jedino to da bi SAD i njihovi najvjerniji saveznici u Indo-Tihooceanskoj regiji mogli na kraju ostati prili\u010dno usamljeni u protukineskim aktivnostima. Od \u201eazijskog NATO-a\u201c, na kraju bi moglo ostati ono isto \u0161to i od \u201earapskog NATO-a\u201c \u2013 jedno veliko ni\u0161ta! Naime, osim udaljenih Zapadnih igra\u010da, za sukob s Kinom nikako nije zainteresirana velika Indija, koja o tome govori posve otvoreno. New Delhi ne \u017eeli postati instrument za ameri\u010dko-kineske obra\u010dune \u2013 jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih argumenata indijskog dr\u017eavnog vrha vezano uz svoju suzdr\u017eanost oko ameri\u010dkih regionalnih strategija. Za sukob s Kinom u ni\u0161ta manjoj mjeri nije zainteresirana niti Ju\u017ena Koreja, tako\u0111er ameri\u010dka strate\u0161ka partnerica u kojoj su, izme\u0111u ostalog, stacionirani i ameri\u010dki vojnici. Naravno, za sve ovo znaju i ameri\u010dki stratezi i ne bi bilo \u010dudno da nakon \u0161to svih zavade s Kinom, s Pekingom poku\u0161aju sami sjesti za stol. O tome itekako svjedo\u010di i vijest Financial Times-a koji navodi kako je Biden 9. rujna telefonski razgovarao s Xi Jinpingom i predlo\u017eio mu osobni susret \u2013 sli\u010dno kao Putinu prije nekoliko mjeseci.\u00a0 Me\u0111utim, Jinping je to odbio!<\/p>\n

Jo\u0161 je opasnije ono \u0161to se po pitanju rastu\u0107eg sukoba interesa doga\u0111a unutar zapadnog vojnog saveza na tlu Europe. Tim vi\u0161e \u0161to sve to, nesumnjivo, vrlo pozorno promatra i Moskva. Sve vi\u0161e uvjerena u ispravnost svoje dugoro\u010dne vanjske politike, temeljene na oda\u0161iljanju jasnih poziva na suradnju sa svim dr\u017eavama koje to \u017eele \u2013 uklju\u010dno i SAD-om, po svim pitanjima i temama od me\u0111usobne koristi, uz istodobno ne odustajanje od vlastitih klju\u010dnih nacionalnih interesa. Za sada su puno manje globalni (primarno usmjereni na post-sovjetski prostor) iako i oni rastu sukladno ja\u010danju ameri\u010dkih pritisaka \u2013 barem u smislu \u201epodmetanja nogu\u201c globalnim interesima Washingtona- od \u010dega, zapravo, najvi\u0161e koristi mo\u017ee imati Peking.<\/p>\n

Kada se sve ovo uzme u obzir te\u0161ko se oteti dojmu kako svijet ubrzano klizi u krajnje opasne vode, u kojima \u0107e biti sve te\u017ee manevrirati i izbjegavati razli\u010dite podvodne mine koje prijete potpunim kaosom tj. gubitkom kontrole. Paradoks je u tome \u0161to svi mo\u0107nici \u017eele izbje\u0107i nepredvidljivost i kaos (o tome svjedo\u010de i gore navedeni kontakti i sastanci politi\u010dkih i vojnih predstavnika velikih sila), ali, u praksi, njihovi konkretni potezi ubrzanom dinamikom vode upravo tome.<\/p>\n

Osje\u0107aj beskrajne mo\u0107i je najsigurniji put u samodestrukciju.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za sve ovo znaju i ameri\u010dki stratezi i ne bi bilo \u010dudno da nakon \u0161to svih zavade s Kinom, s Pekingom poku\u0161aju sami sjesti za stol. O tome svjedo\u010di i vijest Financial Times-a koji navodi kako je Biden 9. rujna telefonski razgovarao s Xi Jinpingom i predlo\u017eio mu osobni susret \u2013 sli\u010dno kao Putinu prije nekoliko mjeseci.\u00a0 Me\u0111utim, Jinping je to odbio<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283867,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[826],"class_list":["post-329380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-geopolitika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329380"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329381,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329380\/revisions\/329381"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}