{"id":329280,"date":"2021-10-02T17:31:53","date_gmt":"2021-10-02T15:31:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329280"},"modified":"2021-10-02T17:31:53","modified_gmt":"2021-10-02T15:31:53","slug":"nauka-zasto-ljudi-nemaju-rep","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/10\/02\/nauka-zasto-ljudi-nemaju-rep\/","title":{"rendered":"Nauka: Za\u0161to ljudi nemaju rep?"},"content":{"rendered":"<p>Prije, otprilike, 25 miliona godina na\u0161i preci su izgubili rep, a geneti\u010dari su sada vjerovatno otkrili mutaciju zbog koje majmuni, poput nas, ne mogu da imaju produ\u017eetke na zadnjici.<\/p>\n<p>Ako se doka\u017ee da su u pravu, to zna\u010di da smo rep izgubili iznenada i da se ta promjena nije doga\u0111ala postupno.<\/p>\n<p>Bo Ksia s medicinskog centra Univerziteta New York ispri\u010dao je da je nedavno u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i povrijedio repnu kost koja je zapravo ostatak repa.<\/p>\n<p>&#8220;Bilo je stvarno bolno. Stalno sam se prisje\u0107ao toga da mi na tijelu imamo rep&#8221;, rekao je Ksia, prenosi &#8220;New Scientist&#8221;.<\/p>\n<p>Ksia je nakon toga odlu\u010dio da istra\u017ei genetsku osnovu gubitka ovog produ\u017eetka.<\/p>\n<p>Sve mutacije koje uzrokuju gubitak repa trebalo bi da budu prisutne kod \u010dovjekolikih majmuna, ali ne i kod majmuna.<\/p>\n<p>On i njegove kolege uporedili su 31 gen te dvije vrste povezan s gubitkom repa, ali nisu prona\u0161li ni\u0161ta u podru\u010djima kodiraju\u0107e sekvence za bjelan\u010devine.<\/p>\n<p>CDS (coding DNA sequence) ili kodiraju\u0107a sekvenca dio je transkripta koji se prevodi u protein.<\/p>\n<p>Nakon toga su pregledali takozvanu junk DNK, koja se nalazi unutar gena.<\/p>\n<p>Nekodiraju\u0107a DNK sadr\u017ei vrlo raznolike slijedove DNK koji su vrlo \u010desto skloni velikom broju ponavljanja.<\/p>\n<p>U po\u010detku je biolo\u0161ka funkcija velikog dijela nekodiraju\u0107e DNK bila nepoznata, te su ti dijelovi prvobitno nazvani &#8220;junk DNA&#8221; ili &#8220;genomsko sme\u0107e&#8221;.<\/p>\n<p>Ksia je otkrio da se kod pretka \u010dovjekolikog majmuna u nekodiraju\u0107oj DNK repnog gena nalaze elementi alu.<\/p>\n<p>Alu elementi su neka vrsta genetskih parazita koji se kopiraju i lijepe po cijelom genomu.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci su u tom podru\u010dju prona\u0161li dva takva elementa s komplementarnim sekvencama koji su se vezali i napravili petlju u mRNK.<\/p>\n<p>Mogli bismo to uporediti sa situacijom kada se u priru\u010dniku zalijepe dvije \u0107elije, pri \u010demu gubimo dio uputstva.<\/p>\n<p>To zna\u010di da je proteinu TBXT \u010desto nedostajao kao klju\u010dni dio slagalice.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci su napravili nekoliko eksperimenata kako bi dokazali svoju hipotezu.<\/p>\n<p>Primjera radi, otkrili su da mi\u0161evi s ovom mutacijom imaju kombinacije TBXT proteina pune du\u017eine i nedostaju\u0107eg dijela i da to obi\u010dno dovodi do potpunog gubitka repa.<\/p>\n<p>&#8220;Da se ne\u0161to ovako dogodi odjednom je zna\u010dajan moment, jer nam onda ne trebaju milioni godina uzastopnih minornih promjena&#8221;, rekla je Kerol Vard sa Univerziteta &#8220;Missouri&#8221;.<\/p>\n<p>Dodala je da, iako me\u0111u fosilima nema dokaza o postupnom gubitku repa, za sada imamo premalo fosila da isklju\u010dimo tu mogu\u0107nost, <a href=\"https:\/\/www.b92.net\/zivot\/nauka.php?yyyy=2021&amp;mm=10&amp;dd=02&amp;nav_id=1929780\">prenosi B92.<\/a><\/p>\n<p>Ono \u0161to nam ovo otkri\u0107e ne mo\u017ee re\u0107i je za\u0161to su na\u0161i preci izgubili rep, odnosno za\u0161to je evolucija odabrala ba\u0161 ovu mutaciju.<\/p>\n<p>Neka od obja\u0161njenja temelje se na tome da su ga \u010dovjekoliki majmuni izgubili jer su po\u010deli da se kre\u0107u na druga\u010diji na\u010din, poput uspravnog hodanja me\u0111u granama.<\/p>\n<p>&#8220;No, ako gledamo fosile, oni ukazuju na to da su prvi majmuni bez repa jo\u0161 uvijek hodali na sve \u010detiri noge&#8221;, ka\u017ee Vard.<\/p>\n<p>Ksia i Janai misle da je morala da postoji sna\u017ena prednost gubitka repa, jer ova mutacija ima i nedostatak.<\/p>\n<p>Neki mi\u0161evi s tom mutacijom razvili su abnormalnosti na ki\u010dmi, ne\u0161to sli\u010dno kao spina bifida (rascjep ki\u010dmenog stuba, zbog \u010dega nastaje nepotpuno zatvaranje ki\u010dmene mo\u017edine).<\/p>\n<p>Smatraju da postoji mogu\u0107nost da je relativno visoka stopa spine bifide kod ljudi relikt gubitka na\u0161eg repa prije mnogo miliona godina.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje naziva &#8220;The Genetic Basis of Tail-loss Evolution in Humans and Apes&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neka od obja\u0161njenja temelje se na tome da su ga \u010dovjekoliki majmuni izgubili jer su po\u010deli da se kre\u0107u na druga\u010diji na\u010din, poput uspravnog hodanja me\u0111u granama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273522,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-329280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329280"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329281,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329280\/revisions\/329281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}