{"id":329147,"date":"2021-09-30T17:28:06","date_gmt":"2021-09-30T15:28:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329147"},"modified":"2021-09-30T18:47:47","modified_gmt":"2021-09-30T16:47:47","slug":"naucnici-ljudi-bi-mogli-zivjeti-i-vise-od-130-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/30\/naucnici-ljudi-bi-mogli-zivjeti-i-vise-od-130-godina\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici: Ljudi bi mogli \u017eivjeti i du\u017ee od 130 godina"},"content":{"rendered":"<p>Granica ljudskog \u017eivota mogla bi da dostigne 130 godina ili \u010dak i vi\u0161e, a ta dugovje\u010dnost mogla bi biti dostignuta u narednih 100 godina, smatraju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu &#8220;Rojal sosajeti open sajens&#8221; analizira nove podatke o &#8220;superstogodi\u0161njacima&#8221;, ljudima koji su napunili 110 ili vi\u0161e godina, te &#8220;polusuperstogodi\u0161njacima&#8221;, onima koji imaju 105 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n<p>I dok rizik smrti raste kroz \u017eivotni vijek, nau\u010dna analiza pokazuje da, na kraju, konstanta izme\u0111u \u017eivota i smrti iznosi 50 prema 50.<\/p>\n<p>&#8220;Nakon \u0161to napuni 110 godina, osoba koja je tu starost do\u017eivjela mo\u017ee tek naga\u0111ati ho\u0107e li po\u017eivjeti jo\u0161 jednu godinu, kao da baca nov\u010di\u0107 pismo-glava&#8221;, navodi ruvodilac studije Entoni Dejvison, profesor statistike na \u0160vajcarskom saveznom institutu za tehnologiju, prenosi Srna.<\/p>\n<p>On precizira da su tada jednaki izgledi da ta osoba proslavi idu\u0107i ro\u0111endan ili da umre.<\/p>\n<p>Prema do sada dostupnim podacima, mogu\u0107e je da ljudi \u017eive 130 godina, pa i vi\u0161e, \u0161to vodi do zaklju\u010dka da, mo\u017eda, i ne postoji granica za ljudski \u017eivotni vijek, zaklju\u010dak je studije.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dci se poklapaju sa sli\u010dnim statisti\u010dkim analizama podataka za vrlo stare osobe.<\/p>\n<p>Prvi skup podataka kojima se ekipa stru\u010dnjaka bavila jeste novi materijal iz Me\u0111unarodne baze podataka o dugovje\u010dnosti, koja obuhvata vi\u0161e od 1.100 superstogodi\u0161njaka iz 13 zemalja.<\/p>\n<p>Drugi podaci dolaze iz Italije i odnose se na osobe koje su napunile najmanje 105 godina izme\u0111u januara 2009. i decembra 2015. godine.<\/p>\n<p>Iako \u010dovjek u teoriji mo\u017ee da napuni 130 godina ili vi\u0161e, to ne zna\u010di da \u0107e se to brzo dogoditi.<\/p>\n<p>Za po\u010detak, analiza se zasniva na ljudima koji su ve\u0107 dostigli relativno duboku starost prema\u0161iv\u0161i 100. godinu \u017eivota.<\/p>\n<p>Trenutno, ako osoba napuni 110 godina njeni izgledi da proslavi 130. ro\u0111endan su jedan prema milion, odnosno nije nemogu\u0107e, ali nije ni izvjesno, obja\u0161njavaju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da bi za oko 100 godina ljudi mogli \u017eivjeti i do 130 godina jer sve vi\u0161e osoba ima status superstogodi\u0161njaka.<\/p>\n<p>Za sada, najstarija zabilje\u017eena osoba jeste Francuskinja \u017dana Kalment, koja je umrla 1997. godine u dobi od 122 godine.<\/p>\n<p>Najstarija osoba na svijetu trenutno je Japanka Kane Tanaka, ro\u0111ena 1903, a koja ima 118 godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najstarija osoba na svijetu trenutno je Japanka Kane Tanaka, ro\u0111ena 1903, koja ima 118 godina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289514,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-329147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329147"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329150,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329147\/revisions\/329150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}