{"id":329110,"date":"2021-09-30T11:25:47","date_gmt":"2021-09-30T09:25:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=329110"},"modified":"2021-09-30T11:25:47","modified_gmt":"2021-09-30T09:25:47","slug":"koncesioni-sistem-ojadio-plavske-sume-i-lokalne-drvopreradivace","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/09\/30\/koncesioni-sistem-ojadio-plavske-sume-i-lokalne-drvopreradivace\/","title":{"rendered":"Koncesioni sistem ojadio plavske \u0161ume i lokalne drvoprera\u0111iva\u010de"},"content":{"rendered":"

Drvoprera\u0111iva\u010di Edin \u0160arkinovi\u0107<\/strong> i Ned\u017ead Cecunjanin<\/strong> \u017eive u Plavu, ali ne mogu sje\u0107i i koristiti drva iz najkvalitetnijih lokalnih \u0161uma, zbog \u010dega ima propada posao. Razlog za to je koncesioni sistem kojim dr\u017eavne institucije omogu\u0107avaju pojedincima da koriste dr\u017eavne \u0161ume i iznose drvnu sirovinu iz Plava. Da bi \u0160arkinovi\u0107 i Cecunjanin do\u0161li do te sirovine, moraju da je kupuju u drugim op\u0161tinama.<\/p>\n

Koncesioni ugovor sa kompanijom \u201cPelengi\u0107 trade\u201d iz Bijelog Polja je zaklju\u010dila Vlada 2008. na 15. godina.<\/p>\n

\u201cI da imam pare, nemam gdje da kupim drvnu sirovinu u Plavu. Na primjer, da bi plavski drvoprera\u0111iva\u010di do\u0161li do sirovine oni moraju da odu u Bijelo Polje i kupe po cijeni od 250 eura, plus 50 eura prevoz, \u0161to je neisplativo, a ko\u0161talo bi u Plavu 180 eura. On (koncesionar) uzima kubik oblovine za 17 eura, a jedan metar kvadratni patosa u KIPS ko\u0161ta 16 eura. Koncesionar iz kubika balvana mo\u017ee da izvu\u010de 40 kvadratnih metara patosa\u201c, ka\u017ee \u0160arkinovi\u0107.<\/p>\n

\u0160arkinovi\u0107 isti\u010de da je samo tri odsto mehanizacije iskori\u0161\u0107eno u Plavu, a mogli bi biti \u201cdrvni gigati\u201d zbog kvaliteta \u0161uma i potencijala koje ova op\u0161tina ima u drvoprera\u0111ivanju.<\/p>\n

\"\"

Ned\u017ead Cecunjanin<\/p><\/div>\n

\n
\"\"

Edin \u0160arkinovi\u0107<\/p><\/div><\/blockquote>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

<\/h2>\n

<\/h2>\n

<\/h2>\n

<\/h2>\n

<\/h2>\n

\u2018Dokazalo se da su koncesije zlo za \u0161ume\u2019 <\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u0160arkinovi\u0107 rje\u0161enje vidi u mogu\u0107nosti da se na lokalnom nivou sije\u010de \u0161uma, izvla\u010di posje\u010deno i dalje prera\u0111uje.<\/p>\n

Da je postojala takva mogu\u0107nost i da je to najidealnije rje\u0161enje potvr\u0111uje i doskora\u0161nji \u0161ef podru\u010dne jedinice (PJ) Uprave za \u0161ume u Plavu Ganija Jasavi\u0107.<\/strong> On navodi da je plan, da javna preduze\u0107a upravljaju \u0161umama a u svakoj op\u0161tini postoji lager na kome bi se prodavale sirovine, osujetila politi\u010dka situacija.<\/p>\n

\u201dDokazalo se da su koncesije zlo za \u0161ume, zbog prostora za manipulacie koje takav sistem stvara\u201d, ka\u017ee Jasavi\u0107.<\/p>\n

On podsje\u0107a na to da se na nekim radionicama govorilo kako bi koncesioni ugovori trebali da budu zavr\u0161eni do 2022. godine i da onda, umjesto koncesionara, javna preduze\u0107a, odnosno op\u0161tine ili Uprava za \u0161umu organizuju sje\u010du, vu\u010du i sve ostalo. \u201cMi smo pripremili jedno odjeljenje kao pilot projekat nakon radionica koje smo imali u 2019. godine, me\u0111um Vlada nije dala saglasnost za formiranje preduze\u0107a\u201c.<\/p>\n

Jasavi\u0107 isti\u010de da je to planirano za \u010ditavu Crnu Goru, jer se svi susre\u0107u sa sli\u010dnim problemima.<\/p>\n

\"\"

Ganija Jasavi\u0107<\/p><\/div>\n

Cecunjanin nagla\u0161ava da bi im takav plan dosta zna\u010dio, kao i da bi sirovine bile jeftnije.<\/p>\n

\u201cPrvo bi se dosta ljudi u \u0161umskoj upravi uposlilo za sje\u010du, vu\u010du, itd. Drugo, mnogo ljudi bi ostalo u Plavu da radi, a onda bi mi lokalni drvoprera\u0111iva\u010di oja\u010dali, imali bi vi\u0161e gra\u0111e\u2026 kubik daske ne bismo prodavali 130 eura kao \u0161to se sad radi, nego bismo prera\u0111ivali u neke malo ve\u0107e stvari, kako ko tra\u017ei, i tu bi bila ve\u0107a zarada\u201c, ka\u017ee Cecunjanin.<\/p>\n

\u201cZa kocesionare je smije\u0161na koli\u010dina od 5.000 kubika i on za to plati 85.000 eura, a PDV na tu sumu je 17.500 eura. Ako bi tu koli\u010dinu sirovine izrezali, osu\u0161ili i ugla\u010dili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura\u201d, ka\u017ee \u0160arkinovi\u0107.<\/p>\n

On isti\u010de da dosada\u0161nji vid poslovanja treba hitno promijeti.<\/p>\n

\u201cSvaki kamion utovaren oblovinom koji iza\u0111e iz neke op\u0161tine u Crnoj Gori je isto kao da je neko oteo vre\u0107u para lokalnim privrednicima i op\u0161tini\u201d, ka\u017ee \u0160arkinovi\u0107 i za primjer uzima smr\u010du (li\u0161\u0107ari su znatno skuplji).<\/p>\n

Lokalni drvoprera\u0111iva\u010di su, navodi on, ugasili svoje pogone \u201czbog ma\u0107ehinskog pona\u0161anja Direkcije za \u0161ume\u201d, a \u201ckoncesionari su ostavljali za sobom devastirane \u0161umske puteve kao i parcele na kojima su radili\u201c.<\/p>\n

\u0160arkinovi\u0107 isti\u010de da bi se u lokalu posao mogao razviti i od nus proizvoda, kao \u0161to je piljevina, koja je idealna za pelet.<\/p>\n

\n

Zgrabi i pobjegni<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n
\"\"

Vuk Ikovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201cPrvo \u0161to se jasno vidi je da se prema \u0161umama izvan Nacionalnog parka \u201cProkletije\u201d postupa po principu – zgrabi i pobjegni\u201d, ka\u017ee biolog Vuk Ikovi\u0107<\/strong> iz organizacije KOD, koji je posjetio \u0161ume Prokletija kako bi utvrdio njihovo zdravstveno stanje.<\/p>\n

\u201cKada se pribli\u017eavate mjestu gdje se vr\u0161i prekomjerna sje\u010da i izvla\u010denje stabala, osjetite da su svi svjesni da rade nesto \u0161to nije dobro, ali, eto, kao – mora se. A ne mora – i ne smije! \u0160ume unutar parka imaju stara o\u0161te\u0107enja koja poti\u010du iz perioda prije nego \u0161to su Prokletije progla\u0161ene nacionalnim parkom. Ovo ukazuje da Uprava za \u0161ume nije blagovremeno djelovala na za\u0161titi stabala\u201c, ka\u017ee Ikovi\u0107.<\/p>\n

On dodaje se pove\u0107ava povr\u0161ina \u0161uma manjeg kvaliteta i da tome u velikoj mjeri doprinosi neznavena, neodgovorna, naj\u010de\u0161\u0107e bahata sje\u010da.<\/p>\n

\u201cNa \u010cakoru je dozvoljena sje\u010da najstarijih i najzdravijih \u0161uma… Odjeljenje 9 na \u010cakoru, koje smo obi\u0161li, su gradile jedne od najkvalitetnijih \u0161uma koje smo ikada posjetili. Kada bi se sjekle za dobro lokalne zajednice, mogli bi u jednoj mjeri prihvatiti gubitak najstarijih \u017eivih organizama Prokletija, ali, na\u017ealost, one se sijeku za dobro li\u010dnog interesa par pojedinaca, a na \u0161tetu \u010ditave zajednice\u201c, konstatuje Ikovi\u0107.<\/p>\n

On isti\u010de da se takvom sje\u010dom su\u0161tinski omalova\u017eavaju ve\u0107 siroma\u0161ni mje\u0161tani i navode se na zaklju\u010dak da za njih vi\u0161e nema nade u Plavu. \u201dLokalni drvoprera\u0111iva\u010di ne mogu da do\u0111u do sirovine u svojim tj. plavskim \u0161umama ve\u0107 moraju da idu u susjedne gradove ili dr\u017eave kako bi obezbijedili sirovinu za rad\u201c.<\/p>\n

\n

Nada se nazire<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Da postoji nada da \u0107e se na\u010din poslovanja promijeniti i prilogoditi lokalnim prera\u0111iva\u0111ima najavili su iz \u00a0Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva. Oni su za PCNEN kazali da rade na izradi nove Strategije razvoja \u0161umarstva za narednih pet godina.<\/p>\n

\u201cSvakako da koncesije nijesu opcija koja se planira zadr\u017eati u \u0161umarstva, jer su sve stru\u010dne analize koje su do sada ura\u0111ene u sektoru pokazale da valorizacija \u0161umskih resursa na navedeni na\u010din ne daje dobre rezultate. Tako\u0111e, treba napomenuti da 70% naknada koje se ostvare kori\u0161\u0107enjem \u0161uma ide lokalnim upravama zbog \u010dega Uprava za \u0161ume ne mo\u017ee ostvarivati svoje osnovne funkcije (uzgoj, za\u0161tita \u0161uma i kori\u0161\u0107enje \u0161uma)\u201c, saop\u0161tili su \u00a0iz resornog ministarstva.<\/p>\n

\n

Kako je propao posao s krevetima<\/strong><\/h1>\n
\"\"

Ra\u0161it Markovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201cPrije par godina sam stupio u kontakt sa jednom velikom firmom iz Njema\u010dke koja proizvodi krevete. To je jedan od giganta. Kad sam u\u0161ao u pregovore i vidio da je potrebno vi\u0161e hiljada kreveta na mjese\u010dnom nivou, po\u010deo sam da tra\u017eim ovdje kooperante po Crnoj Gori. U cijeloj Crnoj Gori nijesam mogao da na\u0111em nijednog kooperanta da bi preuzeo taj posao. Jedan od glavnih problema je bio materijal, pa onda radnici. Onda sam po\u0161ao da ih tra\u017eim po regionu i kada sam ih kona\u010dno na\u0161ao na Kosovu, pitao sam ih gdje nabavljaju materijal. Rekli su mi, pa kod vas u Plavu, u Crnoj Gori\u201c, ka\u017ee Edin \u0160arkinovi\u0107.<\/em><\/p>\n

On napominje da se vi\u0161e od 80 odsto sirovina izvozi, jer je ve\u0107a potra\u017enja od firmi u regionu koje imaju razvijenu finalnu obradu.<\/em><\/p>\n

\u201cAlbanija ima unaprijed pla\u0107ene kubike. Dosta Italiijana u Albaniji ima registrovane firme koje kupuju drva, od kojih se prave razli\u010diti proizvodi koji zavr\u0161avaju u Italiji\u201c, ka\u017ee civilni aktivista Ra\u0161it Markovi\u0107.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n


\nAlisa HAJDARPA\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema najavi iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva, postoji nada da \u0107e se na\u010din poslovanja promijeniti i prilogoditi lokalnim prera\u0111iva\u0111ima, <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":329117,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-329110","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=329110"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":329118,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/329110\/revisions\/329118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/329117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=329110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=329110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=329110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}